Općina Čitluk donijela je Odluku o jednokratnoj naknadi za novorođeno dijete u 2026. godini, a njom su utvrđeni uvjeti, način ostvarivanja i novčani iznos naknade koja će se dodjeljivati roditeljima u ovoj godini.

Visina jednokratne novčane naknade za prvo novorođeno dijete u porodici iznosi 400 KM, za drugo 600 KM, za treće 900 KM i za četvrto 1.300 KM.

Za osmo i svako naredno novorođeno dijete

Za peto novorođeno dijete u porodici visina naknade je 2.000 KM, za šesto 3.000 KM i za sedmo 5.000 KM.

Za osmo i svako iduće novorođeno dijete u porodici Općina Čitluk izdvajat će novčanu naknadu u iznosu od 10 hiljada maraka.

Zahtjev podnosi jedan od roditelja

Zahtjev za ostvarivanje ove naknade podnosi jedan od roditelja ili samohrani roditelj novorođenog djeteta u roku od šest mjeseci od dana rođenja djeteta, putem protokola Općine Čitluk na adresu Općinske službe za društvene djelatnosti, opću upravu i branitelje, priopćili su iz te općine.

FENA

U Brčko distriktu BiH godinama se gomilaju sumnje u zakonitost visokoškolskih diploma zaposlenih u javnom sektoru. Istraživanja civilnog društva pokazuju da su desetine, pa i stotine službenika zaposlene sa diplomama ustanova koje u trenutku izdavanja nisu bile akreditovane. Upravo zbog toga ovo je bila glavna tema na posljednjoj sjednici Skupštine Brčko distrikta, koja je usvojila nove izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju u prvom čitanju.

Problem takozvanih „butik diploma“ u Brčkom nije nov, ali tek posljednjih godina dobija jasne konture. Analize pokazuju da su u javnim institucijama zaposlene osobe sa diplomama visokoškolskih ustanova koje u trenutku njihovog školovanja nisu bile akreditovane, što je suprotno Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini.

Izdato preko 10 hiljada fakultetskih diploma

“Nisam za zabrane, nego jednostavno da se ispune određeni kriterijumi koji bi trebalo da budu strožiji. Tako je riješeno u Srbiji. S druge strane, moja je neka ideja da se pravi neka nezavisna rang lista svih fakulteta i da na osnovu toga se dobijaju bodovi kod konkurisanja za poslove u javnoj administraciji”, navodi društveni aktivista Bojan Bošković za FTV.

Pitanje akreditacije i kvaliteta visokog obrazovanja ponovo je otvoreno u Skupštini Brčko distrikta.

“U Brčko distriktu je prema određenim procjenama izdato preko 10 hiljada fakultetskih diploma sa visokoškolskih ustanova. A mi, nažalost, nemamo studentski grad, nemamo studentsku atmosferu, nemamo odraz toga ni u ekonomiji, ni u broju noćenja ni u samom životu. Logično pitanje je gdje su ti ljudi, ili nikada nisu bili tu, ili su otišli. Zbog toga je civilizacijski zločin ne progovoriti o fenomenu butika diplomama. Ako ne stanemo u kraj toj prevari, onda otvoreno trebamo priznati da na trgovinu diplomama ne žmirimo samo na jedno, već na oba oka”, poručio je Adnan Karamujić, nezavisni zastupnik u Skupštini Brčko distrikta BiH.

Šta je obrazovna vlast

Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju. Opozicija upozorava da zakonske odredbe ostavljaju prostor za različita tumačenja i zloupotrebe, posebno kada se govori o nadležnostima i odgovornosti obrazovne vlasti.

“U slučaju da postupak akreditacije nije završen u navedenom roku, a iz naročito opravdanih razloga, nadležna obrazovna vlast može da uradi. Samo mi kažite šta je obrazovna vlast, koja je to institucija?”, kaže Halil Ljuca, zastupnik SBB-a u Skupštini Brčko distrikta BiH.

Iz Vlade Brčko distrikta poručuju da je smisao zakonskih izmjena usklađivanje sa Okvirnim zakonom BiH i stvaranje pretpostavki za jaču institucionalnu podršku, uključujući i finansijsku pomoć javnim visokoškolskim ustanovama.

Agencija provodi akreditaciju

“Smisao izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju, stav 2, da se može pomoći Ekonomskom fakultetu Brčko, u stvari donirati određena sredstva koji je postojeći zakon onemogućavao. Članovi 3 i 4 – jeste usklađivanje s Okvirnim zakonom, ono što su uradili entiteti i većina kantona, na preporuku Agencije za akreditaciju BiH. U smislu provođenja akreditacije, akreditaciju provodi faktički Agencija uz, ajmo da kažemo, tehničku podršku obrazovne vlasti. Da li to kantona, entiteta ili Distrikta”, pojasnio je Senad Osmanović, šef Odjeljenja za obrazovanje Vlade Brčko distrikta BiH.

Podaci civilnog sektora i ranije istrage pokazuju da je problem mnogo dublji. Bez sistemske provjere diploma, dosljedne primjene Zakona i odgovornosti nadležnih, pitanje zakonitosti zapošljavanja u javnom sektoru Brčko distrikta ostaje otvoreno.

Bivši kandidat za predsjednika Republike Srpske, dr. Dragan Đokanović, iznio je tvrdnju da bi Bosna i Hercegovina trebala snositi pravnu odgovornost za, kako navodi, genocid počinjen nad Srbima u okolini Miljevine 1945. godine.

Reagujući na komentare povodom svoje ranije objave u kojoj je naveo da bi, u slučaju da postane predsjednik Republike Srpske, pokrenuo postupke pred Sudom Bosne i Hercegovine protiv odgovornih za ove zločine, Đokanović je odgovorio na pitanje ko bi danas mogao biti optužen, s obzirom na to da više ne postoje ni institucije ni direktni akteri tog perioda, prenosi Bosnainfo.

Prema njegovim navodima, ključnu ulogu u događajima iz 1945. godine imala je Treća bosansko-hercegovačka divizija narodne odbrane, formirana u decembru 1944. godine. Ta divizija, kako tvrdi, sastojala se od Prve bosanske brigade, formirane 23. septembra 1944. godine, Druge bosanske brigade, formirane 20. januara 1945. godine, te Treće hercegovačke brigade, takođe formirane 20. januara 1945. godine.

Đokanović navodi da su ove partizanske jedinice, nastale na teritoriji Bosne i Hercegovine nakon 25. novembra 1943. godine – datuma koji se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine – učestvovale u, kako tvrdi, genocidu nad oko 22.000 Srba u okolini Miljevine.

– Bosna i Hercegovina je pravno lice koje baštini odluke ZAVNOBiH-a. To znači da, osim pobjeda, baštini i poraze, ali i zločine partizanskih jedinica koje su nastale na njenoj teritoriji – naveo je Đokanović, dodajući da se ta odgovornost, prema njegovom tumačenju, odnosi i na događaje kod Miljevine.

On ističe da bi postupak mogao pokrenuti i kao građanin, ali smatra da bi kao predsjednik Republike Srpske imao znatno lakši pristup arhivskoj građi, dokumentima i naredbama koje bi, prema njegovim riječima, rasvijetlile pozadinu ovih događaja.

Đokanovićeve tvrdnje izazvale su brojne reakcije u javnosti, s obzirom na osjetljivost teme, različita tumačenja historijskih događaja iz Drugog svjetskog rata, kao i postojeće sudski utvrđene presude o ratnim zločinima počinjenim u Bosni i Hercegovini tokom 1990-ih.

Dr. Đokanović je i ranije imao slične nastupe gdje je Bošnjacima poručio da ‘prestanu sa uvredama na njegov račun i račun Republike Srpske’. Đokanović je ranije kazao da je on jedan od tvoraca Republike Srpske.

Podsjećamo, Đokanović je do kraja 2016. godine radio na KCUS-u kao pedijatar kada je napustio Klinički centar nakon što je Sebija Izetbegović preuzela vođenje istog.

On je kao razlog naveo neslaganje sa tadašnjim menadžmentom. Nedugo nakon toga, Đokanović je počeo da radi u Istočnom Sarajevu, a od nedavno radi u sarajevskoj bolnici Medicana zbog čega su bolnici upućene brojne kritike s obzirom na njegove političke stavove i to da je bio jedan od najbližih Karadžićevih savjetnika 90-ih.