Connect with us

BiH

Adis Bjelić: U EU se priča da će sve zemlje Zapadnog Balkana kroz dvije godine postati članice

Published

on

U posljednje vrijeme vide se značajne promjene u odnosu Evropske unije ka zemljama Zapadnog Balkana. Bosna i Hercegovina je dobila kandidatski status, Hrvatska je ušla u Šengen i eurozonu. U isto vrijeme vidimo eskalaciju odnosa Srbije i Kosova, ponovno pokretanje pitanja državne imovine u BiH.

O tome kako se spojio evropski put Zapadnog Balkana sa povećanjem tenzija na ovom području razgovarali smo sa politologom Adisom Bjelićem.Adis Bjelić je bosanskohercegovački politolog i stručnjak za međunarodne odnose. Rođen je 1996. godine. Autor je naučnih radova u kojima je analizirao društveno, političko i ekonomsko stanje u zemljama bivše Jugoslavije, bivšeg SSSR-a, kao i utjecaj euroazijskih ekonomskih i političkih promjena na svjetski poredak. Radio je i kao pripravnik u Ministarstvu vanjskih poslova Rusije. Trenutno radi na istraživanju standarda života građana u Bosni i Hercegovini.

Zapadni Balkan je sada trojanski konj unutar EU?

Nakon toga što se desilo u Ukrajini jako se promijenio stav EU prema Zapadnom Balkanu. To se primijeti i vidi. Zašto? Zato što prije nije bilo nikakve vanjske prijetnje.

Mnogi političari u EU su sami priznali da ulazak zemalja u Evropsku unije ne nosi uvijek ekonomski ili pravni karakter (prilagođavanje ekonomije i ispunjavanje svih uvjeta), već ponekad i geostrateški za same zemlje EU. Pogledajte kako su u uniju ušle Rumunija i Bugarska. U svoje vrijeme obje zemlje su bile daleko od standarda Evropske unije. I karakter njihovog ulaska je bio geostrateški. Slična je situacija sada i sa zemljama Zapadnog Balkana.

Danas je Zapadni Balkan dobio na značaju za cijeli svijet. Ako je prije Zapadni Balkan bio sigurno mjesto koje je okruženo Evropskom unijom, sada je postao prostor koji može postati prijetnja koja je unutar unije, trojanski konj unutar EU koji može biti prijetnja u svakom mogućem udobnom slučaju.

Važno je naglasiti da, kako u krugovima politologa sa ovih prostora, tako i u krugovima politologa u samoj Evropskoj uniji kruži informacija da će u narednih dvije godine sve zemlje Zapadnog Balkana postati punopravne članice Evropske unije.

Bosna i Hercegovina još uvijek ima dosta nerazriješenih pitanja unutar države. Da li će stabilizacija političke situacije i ekonomski rast biti neki od uvjeta za pridruživanje EU?

Vidimo kako EU počela da ulaže veliki novac u povezivanje Zapadnog Balkana. Pogledajte koliko brzo se počeli graditi autoputevi u BiH u posljednjih nekoliko godina. Toliko brzo da se završeci radova planiraju 2023. i 2024. godina.

Vidimo isto tako i brzo formiranje vlasti na državnom nivou koji , može se pretpostaviti, može biti jedan od pokazatelja koji traži EU od naše zemlje.

U suštini Bosna i Hercegovina može ući u Evropsku uniju u skorije vrijeme ukoliko se pokažu rezultate rada domaćih političara nakon dodjele kandidatskog statusa i racionalne raspodjele sredstava iz fondova koji će nama sada biti dostupni. Glavno pitanje će tada biti kako će i na koji način BiH biti zastupljena u institucijama Evropske unije.

Zato vidimo kako stranke Osmorke surađuju sa strankama u RS-u. Isto tako RS i Dodik, htio on to ili ne, morat će surađivati sa Osmorkom. Svi politički akteri dobro razumiju da je jako važno da ostanu sada tu, na ovom brodu jer taj brod plovi u velike investicijske projekte. Ali isto tako ne razumiju jednu jako važnu stvar. EU neće tako lako dati sredstva, morat će pokazati rezultate.

Ali Zapadne sile neće da se miješaju u sitne detalje rasprave jer je generalna pozicija koja je bila spuštena od strane EU na BiH je jasna. Trebaju pokazati da su sposobni za formirnaje vlasti što sada ekstremno brzo rade. A kao dopuna toga je i molba visokog predstavnika Bakiru Izetbegoviću da se ne miješa u formiranje vlasti, predsjedniku stranke koja veoma lako može blokirati ovaj proces.

Politika je jedan veliki dogovor i naravno može se pretpostaviti da je Izetbegović sklopio neki dogovor sa zapadnim silama i da taj dogovor predlaže da će SDA ostati kao politička solucija na sceni, da njeni lideri vjerovatno neće biti progonjeni od strane državnih organa pod cijenu toga da SDA neće smetati procesu formiranja vlasti koji se trenutno odvija.

Da li se promijenili odnosi Vučića i Dodika nakon početka rata u Ukrajini?

Dok Vučić pokušava da održi neutralnu poziciju, Dodik u to vrijeme direktno ide kod Putina podržavajući Rusiju što nije u sklopu politike Beograda.

Srbija se više fokusirala na relaciju između Kine i Evrope ostavivši Rusiju kao dobrog prijatelja, dok Dodik potencira svoju moć i vlast u prijateljstvu s Rusijom i Putinom. Vidimo tačno razilaženje dvije politike koje mi navodno vidimo kao iste. Mi isto tako vidimo da na defileu u Istočnom Sarajevu 9. januara nije prisustvovao državni vrh Srbije. Jedini koji je prisustvovao kao predstavnik vlade je Ivica Dačić, ministar vanjskih poslova Srbije. Prije su to bili višerangirani političari, ali ove godine taj rang se spustio na ministra vanjskih poslova, što je očigledno da ministar vanjskih poslova ode u susjednu zemlju. Vidimo da dva jaka lidera imaju skroz različite politike.

Kako se može i mora li se riješiti pitanje Srbije i Kosova?

Vidimo jako intersantnu utakmicu i vidimo kako se odnosi počeli eskalirati na svaki mogući način. Srbija i Kosovo predviđaju budućnost Zapadnog Balkana i znaju da postoji velika mogućnost da ćemo uskoro svi postati dio Evropske unije. I prije nego što se to desi svaka od tih strana hoće da zauzme najbolju za sebe pregovaračku poziciju koja bi njima trebala. Jer kad zemlje uđu u neke velike saveze poput EU, to znači da se vaše granice neće moći mijenjati i to što zadržite sada, to će vam ostati i kasnije.

I ostale zemlje nisu problem za ulazak u EU. Nije ni Albanija, nije ni Crna Gora, ni Makedonija, pa ni Bosna i Hercegovina takva kakva jeste. Glavna utakmica za sada se vodi između Srbije i Kosova. Jer Zapadni Balkan ne može funkcionisati bez srbijanske ekonomije, htjeli mi to ili ne. Kao ni srbijanska ekonomija ne može funkcionisati bez Zapadnog Balkana. Te ekonomije su jako povezane iako se Vučić jako trudio da dovede strane investitore u Srbiju kako bi svoju ekonomiju napravio eksportno orijentisanom, da privuče strani kapital, da pokušava voditi neutralnu politiku.

Politika Beograda se sastoji od nekog održavanja neutraliteta znajući da je pod pritiskom zapadnih sila, ali dobivajući ogromni ekonomski efekat i veliki profit od toga što jedina Srbija danas u Evropi služi kao transfer, tampon zona za rusku ekonomiju i firme. Najbliža je geografski Evropi, najlakša je zbog bezviznog režima za građane Rusije, slična kultura, mentalitet, slavenski narodi. To je po pitanju dobivanja boravka, državljanstva, otvaranja firme. Transportna povezanost, iz Beograda ima direktnih letova za više ruskih gradova svaki dan.

Milioni Rusa koriste te linije da bi išli preko Beograda dalje za Evropu, Ameriku, za ostale zemlje. Velika količina Rusa je došla u Beograd zbog čega je i počeo rast cijena nekretnina i rente nekretnina. Veliki broj ruskih firmi koji su se preregistrovali u Beogradu znajući da neke olakšice koje ima EU sa Srbijom daje velike olakšice i Rusima koji veoma lako otvaraju tamo svoje firme i račune i nastavljaju funkcionisati. Ali Srbija i dalje pokušava da drži politički neutralitet, odnosno nema toliko jakih ozbiljnih i vidljivih kontakata sa Rusijom i ruskom vojskom, kao što su imali prije. Time Srbija sebi diže cijenu u Evropskoj uniji jer još uvijek nije podlegla pod evropski utjecaj, piše Klix.

Vidimo danas kako Srbija koja je inače vodila neutralnu politiku, sada se pokušava oduprijeti snažnom pritisku zapada u tome da Srbija što brže napreduje na evropskom putu. U zadnjih pola godine vidjeli smo toliko napetosti između Kosova i Srbije. Naravno to se spinuje u nekim medijima da tu može biti ruskog utjecaja, to su veoma interesantne političke igre jer u suštini Rusija za Zapad sada služi kao strašilo. Prijetite i prepadate sa njom. Tako se i Srbija trudi pokazati kao neutralan igrač, ali da ima dobre odnose sa Rusijom. Tako na neki način i diže sebi cijenu i potrebu da Srbija što prije uđe u EU. I Srbija na tome ima veliki plus. Jasno je da priznanje Kosova od strane Srbije znači politički krah bilo kojeg lidera. To se mora prevazići. Nema više te nagle i providne propagande da je Kosovo Srbija.

Domaćim političarima na Zapadnom Balkanu preostaje još puno posla. Rezultat upravo njihovog rada bit će jedan od ključnih faktora u napretku zemalja na evropskom putu, ali i u razvoju zemalja i poboljšanju životnog standarda.

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Continue Reading

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Continue Reading

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Continue Reading

Najčitanije