Connect with us

BiH

Akademik Kamberović: “Alija Izetbegović je bio spreman na podjelu Bosne i Hercegovine, Haris Silajdžić je bio za stvaranje…”

Published

on

Sedmi History Fest otvoren je jučer u Sarajevu i trajet će do 10. juna. Osnovna tema je “Država, nacija i evropske integracije, Bosna i Hercegovina i jugoistočna Evropa 1943-2023”.  Osnivač History Festa, akademik Husnija Kamberović govorio je o sinoćnjem panelu “Bošnjački sabor 1993. i identitet Bošnjaka”.

Kaže kako je panel izazvao reakcije ali da nema tabu tema o kojima “ne smijemo pričati, ali pristup mora biti zasnovan na činjenicama. U historiografiji nije sve crno-bijelo. Mi svakoj temi pristupamo na jednak način. Za nas su sve teme ozbiljne i trudimo se da o svim temama razgovaramo na ozbiljan način”, kaže Kamberović.

Istakao je kako postoji veliki broj ljudi koji ne razumije kontekst u kojem se to dešava.

“Zaboravljaju da se to desilo 1993., a ne danas. Historičari se razlikuju od politologa koji gledaju to iz današnje perspektive. Moramo znati kontekst u kojem se to dešava, rat, sukobi u BiH. Na vrhuncu je sukob Armije RBiH i HVO-a, pa međunarodna zajednica, Tuđman – Milošević i cjelovitost identiteta BiH. 1993. u ljeto je nepovoljna vojnička situacija za ARBiH, pojavljue se sukob sa Fikretom Abdićem. Imamo i Vens – Owenov plan, pa onda i Owen – Stoltenberg mirovni plan i prijedlog podjele BiH na tri republike. Na Bošnjačkom saboru su bile inteluaktuelne i političke skupine Bošnjaka, pa kulturne institucije Preporod, Merhamet. To je pitanje odnosa intelektualaca i politike i kako one koriste intelektualce da bi te skupine poslužile kao pokriće za druge političke odluke”, objašnjava Kamberović.

Dodaje kako je na kraju Owen – Stoltenberg plan odbačen i kako je bilo onih koji zu zagovarali podjelu BiH i stvaranje Bosanske Republike u kojoj bi živjeli muslimani.

“Bilo je onih koji su mislili da to treba prihvatiti i onih da je zrelo vrijeme da Bošnjaci dobiju nacionalnu državu koja bi se zvala Bosanska Republika. Bila je ideja da se država podijeli u tri republike i to je bio prijedlog Evropske zajednice. Bilo je i onih koji su zastupali tezu da treba prihvatiti etničku podjelu BiH. Sinoć je o tome govorio profesor Šaćir Filandra koji je imenovao pojedince, naprimjer Harisa Silajdžića koji je bio za stvaranje Bošnjačke države. Ipak, Sabor to nije prihvatio. Odnos prema Stoltenbergovom planu i Vens – Ovenovom su bili takvi da su sve tri sukobljene strane to odbijale i pokušali za takvu odluku okriviti drugu stranu”, kaže profesor i pita se:

“Ako su tad bili hrabri da odbiju taj plan, iako u nepovoljnoj vojničkoj situacija, kako niste bili hrabri 1995. da Dejtonski sporazum, u dosta povoljnijoj situaciji, spriječi podjelu BiH”.

“Alija Izetbegović je bio spreman na podjelu BiH”

Kaže kako je profesor Šaćir Filandra sinoć, osim Harisa Siladžića koji je podržavao podjelu, spomenuo i one koji su bili protiv tog rješenja.

“Muahemda Filipovića i Rusmira Mahmutčehajića. Važna ličnost je bio i Nijaz Duraković kao član Predsjedništva RBiH. Profesor Mirko Pejanović je govorio kako su nakon toga došle na dnevni red na Predsjedništvo RBiH i kako je u razgovorima pred početak sjednice donijeta odluka da se da konačan odgovor međunarodnoj zajednici. Kada je Haris Siladžić nudio i tražio da se stvavi na dnevni red i konačna podjela, Alija Izetbegović je dozvolio raspravu, ali su druge strane i ljevičari u Predsjedništu RBiH odbacili to.

Izetbegović je u to vrijeme puno lavirao i tražio izlaz. Mislim da bio spreman na etničku podjelu, ali je bio svjestan odnosa snaga u Predsjedništu RBiH i to ga je lomilo. Imajući u vidu što je govorio godinu dana ranije na sjednici Skuštine RBiH gdje vjerno dočarava sukob dva nacionalizma i kaže “došlo je vrijeme izgleda da se mi moramo sada podijeliti. Možda će neke buduće generacije izgraditi neku novu Bosnu, ali je došlo vrjeme da se moramo podijeliti.” Evropska zajednica je pokušavala sačuvati taj okvir kao uniju, ali sa tri etničke republike. Profesor Ivo Komšić je u svom dnevniku zapisao da je tad postignut sporazum da tri republike mogu izaći iz te unije. Planirana je Unija BiH koju čine Srpska, Hrvatska i Bosanska republika. Onda se prihvata i nacionalni koncept da su muslimani Bošnjaci, jer se vjerovalo da to ime neće biti prihvatljivo u Evropskoj zajednici kao stvaranje muslimanske države u Evropi”, zaključuje Kamberović.

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Continue Reading

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Continue Reading

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Continue Reading

Najčitanije