Kada je u septembru 2011. godine poznati mostarski novinar, kolumnista, sociolog, rahmetli Enes Ratkušić upozorio javnost da je “Bregava presušila”, te da “sada čekamo zemljotrese”, vjerovatno mnogi nisu ni slutili dalekosežnost ovakvog upozorenja i širinu problema s kojima će se Hercegovina, kao jedan od najljepših dijelova naše domovine, suočiti u bližoj budućnosti zbog žudnji čovjeka za profitom – po cijenu krajnjih destrukcija prirode.

Piše: Faruk Vele

Nije nikakvo iznenađenje da “zbog sveprisutne interakcije čovjeka u okolišu, najčešće bez poštivanja prirodnog ritma u prirodi, čovjek mijenja životnu sredinu sa štetnim učinkom na biološku i krajobraznu raznolikost te često s negativnim posljedicama za ljudsko zdravlje i kvalitetu življenja”.

“Zanemarivanjem okoliša u korist ekonomskog rasta i razvoja čovjek je takvim neodgovornim ponašanjem u relativno kratkom vremenu više izmijenio okoliš nego bilo koja druga biološka vrsta. Posljedice takvog djelovanja su neodržive i dovode u pitanje budućnost tog istog okoliša”, ukazuju ekolozi.

Potresi, poplave, klizišta, epidemije i dr. prirodne su pojave koje se javljaju kroz cijelu povijest čovječanstva. Međutim, brzi porast stanovništva, zagađenje i uništavanje prirodne sredine i povećano siromaštvo doprinijeli su pretvaranju ovih prirodnih pojava u katastrofe koje uzrokuju ogromne gubitke u ljudskim životima, infrastrukturi i materijalnoj imovini, upozorava odavno i OSCE.

Betoniranje ponora i suha zemlja

No, kolega Ratkušić je zemljotrese spominjao konkretnim povodom, u kontekstu famoznog projekta “Gornji horizonti” na čiju pogubnost eksperti iz različitih oblasti, također, upozoravaju već decenijama!

Prisjetio sam se ovog vapaja ovih dana kada smo sa zabrinutošću pratili vijesti o zamljotresima u Stocu, Ljubinju i istočnoj Hercegovini koji su se osjetili diljem regije, a koji su, nažalost, pored velike štete, odnijeli i mladi život Elmire Sefo (28).

“To što Bregave nema, međutim, samo je prvi dio problema, koji jeste kolosalan i posljedica je klasičnog zločina ne samo prema prirodi nego i prema stanovnicima cijele Hercegovine. Ono što sad treba očekivati su zemljotresi! Nisam seizmolog, ali mi je jasno da će podzemni kanali kojima je voda sa navedenih kraških polja išla prema podzemnim akomulacijama, zbog betoniranja ponora, ostati suha“, naveo je Ratkušić, te dodao:

“Pošto će ostati suha, planktonske životinjice koje su održavale njihovu strukturu će, naravno, uginuti. Kad tih malih graditelja nestane, jasno je da će uslijediti urušavanje podzemnih hodnika kojima je od postanka svijeta tekla voda i odvijao se život, a zemljotresi će, naravno, biti spoljna manifestacija zbivanja ispod zemlje”, upozoravao je tada Ratkušić.

Vlada RS i Kinezi

Na aktivnosti na projektu “Gornji horizonti” portal Radiosarajevo.ba je ponovo upozorio i početkom ove godine.

Naime, Vlada RS-a donijela je 31. decembra 2021, u pretprazničko vrijeme, odluku kojom daje garanciju bh. entiteta Republike Srpske za kreditno zaduženje Hidroelektrane Dabar d.o.o. Trebinje kod Izvozno-uvozne banke Kine u iznosu od 189.409.002 eura, što je oko 370 miliona KM, za izgradnju ostatka objekata ove hidroelektrane čija će instalirana snaga biti 159,15 megavata.

Kako je saopćeno medijima, ovim je “omogućeno da se napokon realizira projekat iz šezdesetih godina prošlog stoljeća o izgradnji sistema “Gornji horizonti” koji će elektroenergetski bilans Hidroelektrana na Trebišnjici /HET/, u čijem je vlasništvu HE “Dabar”, povećati za oko 50 posto”, javio je tada portal Trebinje.info zadnjeg dana 2021.

HE “Dabar” je sastavni dio projekta “Gornji horizonti”, koji predviđa prebacivanje voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećkog jezera.

Podsjetimo, ugovor o izgradnji HE “Dabar” potpisali su “Elektroprivreda RS” i preduzeće “China Energy Gezhouba Group” koje će finansirati 85 posto projekta. Ugovor je potpisan u maju prošle godine. Prethodno je Vlada Republike Srpske dala koncesiju HET za izgradnju i korišćenje HE “Dabar”. Koncesija je data na 50 godina.

Pogubnost projekta

Zanimljivo je da je Stranka demokratske akcije (SDA) među rijetkima upozorila vlast entiteta RS na pogubnost izgradnje sistema Gornji horizonti po cjelokupan ekosistem južnog dijela Bosne i Hercegovine i susjedne Republike Hrvatske.

“Vještačko preusmjeravanje voda u akumulaciju Bilećkog jezera zarad povećanja produktivnosti Hidroelektrana na Trebišnjici, prema upozorenjima stručnjaka, imat će fatalne posljedice, po zdravlje ljudi, floru i faunu, ali i održivost osnovnih uvjeta za život na ovim prostorima”, navode iz SDA u saopćenju od 7. januara.

https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/vlasti-rs-a-udruzeni-s-kinezima-u-projektu-koji-ugrozava-neretvu/442531

Već decenijama ekolozi, novinari, intelektualci, stanovnici Hercegovine ukazuju na moguće fatalne posljedice projekta „Gornji horizonti“… Nažalost, bez rezultata.
MN: „Gornji horizonti će izazvati katastrofu“

Anes Podić, ugledni bh. ekolog iz Udruženja „Eko akcija“ na pitanja o mogućim vezama projekta „Gornji horizonti“ i posljednjih seizmičkih aktivnosti u Hercegovini, odgovara:

“Nema nikakve sumnje da će Gornji Horizonti izazvati katastrofu na lijevim pritokama Neretve od Blagaja do Metkovića u vidu drastično smanjenih količina vode tokom cijele godine, što će opet dovesti do dramatičnih posljedica i po živi svijet u rijekama i za lokalno stanovništvo. Mislim da uopšte neće biti moguće dobiti odgovor na pitanje da li će projekat eventualno dovesti do pojačane seizmičke aktivnosti na području istočne Hercegovine – takva istraživanja kod nas nikada nisu rađena“, rekao je Podić za Radiosarajevo.ba.

Ekolozi iz Hrvatske

U cijelu priču su se uključili i ekolozi iz susjedne Hrvatske.

Ana Musa, predsjednica Pokreta prijatelja prirode Lijepa naša iz Ploča već dvije decenije, također, upozorava na megaprojekt “Gornji horizonti”. Kaže da se poslije potresa, koji se snažno osjetio i u tom dijelu Hrvatske, upitala o mogućim utjecajima spomenutog projekta na seizmičku aktivnost.

“I sama sam sebi postavila to pitanje, ali kako nisam stručnjak, uputila sam ga u Zagreb, seizmolozima u znanstveno-nastavnim zvanjima na Geofizičkom zavodu pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu”, kazala nam je Musa.

Ona je tim povodom poslala pismo Geofizičkom zavodu pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u kojem se navodi:

“Poštovani! Kao ekološku aktivisticu jako me zanima je li moguće da potres mogu izazvati i veliki zahvati u prirodi. Naime, godinama se preko udruge Lijepa naša borim i skrećem pozornost na hidroenergetski megaprojekt Republike srpske pod nazivom Gornji horizonti.

Tim se objektom preko ogromnoga niza kanala i tunela prevode vode sliva Neretve i Trebišnjice u sustav HE Dabar (do HE Plat kod Dubrovnika), a koja je sastavni dio projekta ‘Gornji horizonti’. Projektom se predviđa prebacivanje voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećkog jezera.

Vlada RS je 31. decembra prošle godine potpisala sa Kinom ugovor o financiranju i izgradnji HE Dabar na 180 milijuna američkih dolara. Projekt je izuzetno dvojben, na veliku štetu i Hrvatske i Federacije BiH, i ugovorni iznos sa Kinom je samo dio sredstava za samu izgradnju hidroelektrane, jer su već napravljeni svi potrebni kanali, tuneli,priključne ceste i ostala infrastruktura. Učinjeni su doista nevjerojatni zahvati na samome tlu. Osobno sam sa našom Udrugom u borbi protiv toga od 2006. godine, ali čini se da Hrvatska Vlada samo inertno gleda što oni rade, a sada prijeti (nakon više od 15 godina od početka radova) da će zbog toga tužiti BiH koja se kao i mi godinama bori protiv toga megaprojekta. Molim vaš znanstveni odgovor: mogu li ovi izuzetno veliki zahvati u prirodi biti razlogom potresa baš tamo gdje se to (g)radi“, navedeno je u dopisu.

Iako je, nažalost, pitanje ekologije dugo bilo na zapećku interesa bh. javnosti, i posljednji događaji nas upozoravaju da je negativan utjecaj čovjeka na prirodu pitanje života i smrti nas i naših najmilijih.

Radiosarajevo.ba