Connect with us

Sukob u Ukrajini

Američke atomske bombe u Njemačkoj: Znamo šta nam je činiti. Ako zagusti, spremni smo…

Published

on

Zbog rata u Ukrajini, Njemačka se ne namjerava odreći američkog atomskog oružja koje je smješteno u zemlji.

DW je posjetio bazu u Bundeswehru gdje piloti decenijama vježbaju za slučaj da moraju ispaliti nuklearne bombe.

Ako bi baš zagustilo, njegovi piloti bi ispalili atomske bombe. Thomas Schneider (56) je pukovnik njemačkih zračnih snaga i komandant 33. taktičkog krila njemačke ratne avijacije.

Avioni pete generacije

Nosi maslinasti pilotski kombinezon, oko njega su u kancelariji modeli aviona, najčešće Tornada.

“Letim na Tornadu već 25 godina”, kaže Schneider za DW. “To je lijep, predivan avion.”

Ali, Tornado je i zastarjeli avione, prenosi Net.hr.

Posebno za jedan zadatak koji mu je namijenjen u njemačkoj vojsci. Naime, Bundeswehr je obvezan u slučaju krajnje nužde imati avione koji mogu biti naoružani američkim nuklearnim oružjem.

“Srce me boli”, kaže Schneider o slanju njegovog omiljenog aviona u penziju.

“Ali sada dobijamo avione pete generacije. F-35 je jedan od najboljih koje imamo u NATO-u. Ponosni smo i radujemo se što ćemo ga tu dobiti.”

Njemačka ulaže milijarde eura u vojsku. Od ruske agresije na Ukrajinu više u vladajućim redovima niko ne priča o Njemačkoj bez atomskog oružja – iako su vladajući Socijaldemokrati, Zeleni i Liberali to planirali koalicijskim ugovorom kad su prošle godine formirali Vladu.

Jedna anketa kaže da su i Nijemci – ranije vrlo kritički raspoloženi prema atomskim bombama – danas u većini za to da se američke nuklearne bombe tipa B61 zadrže u bazi Buchel na zapadu Njemačke.

“Znamo što nam je činiti. Naš zadatak je nuklearno odvraćanje u sklopu NATO-a. To treniramo preko četrdeset godina. Spremni smo”, kaže Schneider.

Dodaje da se nada kako nikada neće morati dati naredbu za ispaljivanje atomskog oružja.

Baza Buchel se upravo rekonstruira, pista se obnavlja. Potrebni su novi hangari za avione F-35.

To se nikako ne dopada grupici ljudi koji su napravili protestni kamp ispred baze. Ukupno je tu dvanaest mirovnih aktivista koji od papira prave cvijeće i druge simbole mira.

“Da, malo nas je”, kaže Johannes Oehler (32) iz Međunarodne kampanje za ukidanje atomskog oružja.

“To je jedan od razloga zašto sam se angažirao. Činilo mi se da tek mali broj ljudi zanima ova tema, iako je ona tako važna i prijeteća”, kaže on za DW.

Žive od vojske

Kao uspjeh mirovnog pokreta Oehler vidi to što je prije pet godina (7. juna 2017.) potpisan ugovor o zabrani atomskog oružja.

Potpisale su ga 122 zemlje – nijedna od njih nuklearna sila – a ratificiralo ga je 66 država. Oehler se zalaže za to da Njemačka pristupi ugovoru.

“Dok god ima atomskog oružja, to znači da će ono kad-tad biti upotrijebljeno”, kaže aktivist.

“Moramo to spriječiti”, govori, dok mu iznad glave gromoglasno prolijeću dva Tornada.

Buchel, malo mjesto kod kojeg je baza, živi od prisutnosti vojske. Pred jednim kioskom brze hrane s turskim jelima vojnici strpljivo čekaju da dođu na red za doner i pommes frittes.

“To znači radna mjesta za ljude koji tu žive, i drago nam je da je to tako”, kaže Werner Gevenich (65), penzioner koji također čeka u redu.

“To s atomskim oružjem nam ne smeta, s time živimo već mnogo godina. Ako dođe do atomskog rata, onda smo ionako svi gotovi, živjeli mi pored baze ili daleko od nje.”

Vojnici su pokupili hranu i odlaze dalje. U prolazu kažu da ih aktivisti pred bazom ne zanimaju. Sve dok ne blokiraju ulaz, mogu demonstrirati koliko hoće.

Sukob u Ukrajini

Sulud prijedlog Kadirova: Ako je napadač iz Dagestana povezan s šejtanima treba mu pobiti porodicu

Published

on

By

Čečenski lider Ramzan Kadriov pozvao je službenike za provođenje zakona i sigurnost da ubiju članove porodice osumnjičenih militanata nakon smrtonosnih napada na vjerske objekte u republici Dagestanu tokom vikenda.

“Ako je osumnjičeni povezan sa šejtanima, onda bi cijela njihova porodica trebala biti kažnjena. Ova bi porodica trebala znati da je u potpunosti odgovorna”, rekao je Kadirov.

Ovo je saopćio na svom rodnom čečenskom, tokom sastanka s regionalnim sigurnosnim dužnosnicima u utorak.

“Ko god posegne za (policajcima) mora shvatiti da ćemo u krvnoj osveti pobiti sve – njihovog oca, brata, strica”, dodao je Kadirov

Izjave čečenskog čelnika dolaze nakon što su naoružani napadači ubili gotovo dvadesetak ljudi u koordiniranim napadima na pravoslavne crkve i sinagoge u sjevernokavkaskoj republici Dagestanu u nedjelju navečer. Regionalne vlasti saopćile su da je u tim napadima ubijeno pet napadača.

U objavi na društvenim mrežama objavljenoj istog dana kada je održan sastanak sa sigurnosnim dužnosnicima, Kadirov nije ponovio prijetnje rođacima napadača. Ali je upozorio da će napadači i njihovi pomagači biti “kažnjeni po najvećoj mjeri zakona”, piše Klix.

Kadirov je također pozvao stanovnike Čečenije da budu “budni prema svojim najbližim rođacima kako bi ih zaštitili od štetnog utjecaja terorističke ideologije”.

Čečenski lider je ranije pozivao na nasilje protiv kritičara vlade, uključujući “pucanje” demonstrantima “u glavu”, kao i “lomljenje prstiju i kidanje jezika” onima koji ga vrijeđaju.

U novogodišnjoj noći, Kadirov je pozvao na “krvnu osvetu” protiv rođaka onih koji su počinili nasilje nad čečenskim službenicima za provođenje zakona.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

(VIDEO) Teroristički napadi u Rusiji: Ulične borbe, napadnute crkve, ubijeno 15 policajaca

Published

on

By

Najmanje 15 policajaca je ubijeno jučer u seriji napada u južnoj ruskoj pokrajini Dagestanu, a ubijeno je i pet napadača, objavio je Reuters, pozivajući se na ruske novinske agencije. Naoružani napadači otvorili su vatru na sinagogu i dvije pravoslavne crkve u Derbentu, kao i na policijsku kontrolnu tačku u Mahačkali.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je objavilo da je u napadu ubijen i pravoslavni svećenik, a sinagoga i pravoslavna crkva su zapaljene. Agencije javljaju da je u Mahačkali, upravnom središtu Dagestana, došlo do uličnih borbi. Nacionalni odbor za borbu protiv terorizma objavio je, pak, da je ubijeno pet napadača.

 

 

Lokalne agencije pišu da ima i civilnih žrtava. Dagestan je ruska pokrajina pretežito naseljena muslimanima na Kaspijskom jezeru. Objavljeno je da je otvorena istraga zbog “terorističkih djela”, bez dodatnih detalja.

Uprava Istražnog odbora Rusije za Republiku Dagestan saopćila je da je pokrenula istragu o terorizmu u vezi s napadima prema Kaznenom zakonu Ruske Federacije.

“Utvrđuju se sve okolnosti događaja i osobe koje su sudjelovale u terorističkim napadima, a njihovim će se postupcima dati pravna ocjena”, navodi se u saopćenju.

“Večeras su u Derbentu i Mahačkali nepoznati napadači pokušali destabilizirati društvo”, poručio je dagestanski čelnik Sergej Melikov. Ubijen je i jedan pravoslavni svećenik te čuvar crkve. Predsjednik Dagestanske javne komisije Šamil Kadulev je kazao da je ubijen otac Nikolaj:

“Prerezali su mu grkljan. Imao je 66 godina i bio je jako bolestan”, rekao je Kadulev.

 

Za sada niti jedna organizacija nije preuzela odgovornost za napade koji su se dogodili tri mjeseca nakon što je ogranak ISIS-a preuzeo odgovornost za napad na Crocus City Hall u Moskvi u kojem je smrtno stradalo više od 140 ljudi.

Dagestan je većinski muslimanska regija u kojoj živi mala kršćanska i još manja židovska manjina. Ruske snage sigurnosti borile su se 2000-ih u ovoj regiji protiv islamističke pobune koja se proširila iz susjedne Čečenije, iako su napadi posljednjih godina postali rjeđi.

Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je sinagoga u Derbentu izgorjela do temelja i da su ubijeni lokalni čuvari, dok je na sinagogu u Mahačkali otvorena vatra.

“Koliko znamo, za vrijeme napada nije bilo vjernika u sinagogama te nema žrtava iz židovske zajednice”, navodi se u saopćenju ministarstva.

N1

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Stigao odgovor NATO-a Putinu. “Vadimo nuklearno oružje iz skladišta”

Published

on

By

NATO razgovara o raspoređivanju većeg broja nuklearnog oružja, vađenju naoružanja iz skladišta i stavljanja ga u stanje u pripravnosti s obzirom na sve veću prijetnju Rusije i Kine, rekao je danas šef saveza.

“To je upravo ono što radimo”

Jens Stoltenberg je za britanske novine Telegraph rekao da članice NATO-a razgovaraju o transparentnosti glede svog nuklearnog arsenala kao sredstva za odvraćanje.

“Neću govoriti o operativnim pojedinostima o tome koliko bi nuklearnih bojnih glava trebalo biti stavljeno u funkciju, a koje će biti pohranjene, no trebamo se konzultirati o ovim pitanjima. To je upravo ono što radimo”, rekao je za novine.

“Mi smo nuklearni savez”

“Transparentnost pomaže prenijeti izravnu poruku da smo mi, naravno, nuklearni savez”, rekao je glavni tajnik NATO-a.

“Cilj NATO-a, naravno, svijet je bez nuklearnog naoružanja, no dokle god nuklearno oružje postoji, mi ćemo ostati nuklearni savez jer svijet u kojem Rusija, Kina i Sjeverna Koreja imaju nuklearno oružje, a NATO ne, opasniji je svijet”, dodao je.

Stoltenberg je prošlog tjedna rekao da je nuklearno oružje “konačno sigurnosno jamstvo” NATO-a i sredstvo za očuvanje mira.

Putin sve češće prijeti nuklearnim oružjem

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u više navrata upozorio da bi Moskva mogla upotrijebiti nuklearno oružje kako bi se obranila u ekstremnim okolnostima. Moskva optužuje Sjedinjene Američke Države i njezine europske saveznike da guraju svijet na rub nuklearnog sukoba tako što Ukrajinu opskrbljuju oružjem vrijednim više milijardi dolara, a ono se koristi za napade na ruski teritorij.

NATO, koji je preuzeo veću ulogu u koordinaciji vojne pomoći za Kijev, rijetko javno govori o nuklearnom oružju iako je poznato da SAD na nekoliko lokacija u Europi ima raspoređene nuklearne bombe.

Rusi simulirali ispaljivanje taktičnog nuklearnog oružja

Podsjetimo, ruska vojna vježba razmještanja taktičkog nuklearnog oružja i njegova ispaljivanja, koju je nedavno naredio ruski predsjednik Vladimir Putin, izvedena je uz granicu s Ukrajinom te je uključivala transfer lažnih nuklearnih bojevih glava do skladišnih točaka i aerodroma, gdje su ukrcane na bombardere, objavila je posebna nuklearna postrojba ruske vojske.

Vježbe su održane na jugu Rusije, nedaleko od granice s Ukrajinom. U njoj su sudjelovali vojnici iz Lenjingradskog vojnog okruga na sjeverozapadu Rusije, a korišteni su mobilni lanseri projektila, zračne snage i mornarica, objavilo je rusko ministarstvo obrane.

Što su točno napravili?

Ruska 12. vojna uprava (12 GU MO) koja čuva, održava, transportira i isporučuje golem ruski arsenal nuklearnog oružja rekla je da će se vježbe analizirati kako bi se napravila poboljšanja. Nuklearna uprava “osigurala je isporuku nuklearnog streljiva za obuku na terenska skladišta raketne brigade i operativnog aerodroma ratnog zrakoplovstva”, rečeno je.

“Odredit će se daljnje usavršavanje obuke nestrateških nuklearnih snaga kako bi se osiguralo ispunjavanje zadaća u različitim scenarijima razvoja vojno-političke situacije”, stoji u priopćenju.

Što se vidi na snimci?

Snimka koju je objavilo ministarstvo obrane pokazuje ruske vojnike kako se fokusiraju na lažnu metu i zatim odbrojavaju do lansiranja. Na snimci se vidi i pritiskanje gumba za lansiranje.

Rusija kaže da Sjedinjene Države i njihovi europski saveznici guraju svijet na rub nuklearnog sukoba dajući Ukrajini oružje vrijedno milijarde dolara, od kojeg se neka koriste za napade na mete na ruskom teritoriju.

Jasan signal Zapadu

Sve velike nuklearne sile – Rusija, Sjedinjene Države, Kina, Francuska i Britanija – redovito održavaju nuklearne vježbe, ali ova je bila drugačija. Kako navodi Reuters, rijetko ih se eksplicitno u javnosti povezuje s velikom aktualnom krizom – kao što je ovom prilikom učinila Rusija oko Ukrajine.

Time Rusija pokušava poslati signal Sjedinjenim Državama i njihovim najvećim europskim saveznicima da je dopuštanje Ukrajini da udari na Rusiju sve naprednijim zapadnim oružjem eskalacija koja bi mogla imati posljedice.

Sjedinjene Države kažu da nisu primijetile promjene u strateškom stavu Rusije, no visoki američki obavještajni dužnosnici kažu da moraju ozbiljno shvatiti primjedbe Moskve o nuklearnom oružju.

Amerika i Rusija imaju najveće nuklearne arsenale

Rusija i Sjedinjene Države daleko su najveće svjetske nuklearne sile, koje imaju oko 88 posto svjetskog nuklearnog oružja, prema Federaciji američkih znanstvenika.

Sjedinjene Države imaju oko 100 nestrateških nuklearnih oružja B61, raspoređenih u pet europskih zemalja – Italiji, Njemačkoj, Turskoj, Belgiji i Nizozemskoj, prema Bulletin of the Atomic Scientists. SAD ima još 100 komada takvog oružja unutar svojih granica.

Rusija ima oko 1558 nestrateških nuklearnih bojevih glava, no stručnjaci za kontrolu naoružanja kažu da je vrlo teško reći koliko ih točno ima zbog tajnosti podataka.

Putin je prošlog tjedna rekao da mnoga ruska taktička nuklearna oružja imaju 70-75 kilotona eksplozivne snage – oko pet puta više od američke nuklearne bombe bačene na Hirošimu 6. kolovoza 1945.

HINA

Nastavi čitati

Najčitanije