Connect with us

BiH

Anna Luhrman: Radimo na dvojnom državljanstvu Njemačke i BiH, a RS-u ćemo zbog secesionizma uskraćivati finansije

Published

prije 1 godina

on

Njemačka ministrica za Evropu Anna Lührmann kazala je u intervjuu za Klix.ba da je u toku usaglašavanje o zakonskom prijedlogu koji se tiče pitanja dvojnih državljanstava BiH i Njemačke.

Također je govorila o tome šta Njemačka i Evropska unija poduzimaju povodom secesionističke politike predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Razgovarali smo i o izmjenama izbornog zakonodavstva u BiH, novoj vlasti u našoj zemlji kao i ekonomskim kretanjima.

Kako bi javnost u Njemačkoj reagovala da se izborni zakon i pravila o formiranju vlasti mijenjaju u izbornoj noći i nedugo nakon održanih izbora?

Predugo nije bilo napretka u reformama. Formiranje nove vlade i u Federaciji sada šalje signal dobrodošlice. Učinkovita vlada je ključna za provedbu EU reformi. Političke institucije moraju bolje funkcionirati. Njemačka podržava ostvarivanje ovih ciljeva. U skladu sa svojim mandatom, visoki predstavnik u tome djeluje samostalno.

Jasno je da odluka visokog predstavnika nije bila jednostavna i da se kao takva ne bi mogla prenijeti na Njemačku.

Da li Njemačka planira obustaviti projekte i investicije u RS-u zbog Milorada Dodika i njegove politike koju vodi? Nedavno je ponovo bio kod Vladimira Putina.

Secesionistička politika Milorada Dodika i njegova razdorna retorika su neprihvatljive. One dovode u pitanje Dejtonski sporazum. To škodi zemlji i entitetu Republika Srpska. Ovo se naravno odnosi i na investicionu klimu. A to vrijedi i za nedavnu posjetu Milorada Dodika Moskvi i njegove izjave o ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine, koje osuđujemo. To je u očitoj suprotnosti sa kandidatskim statusom i nastojanjima Bosne i Hercegovine da ispuni kriterije za pristupanje EU. Takvo ponašanje koči približavanje EU i vraća zemlju unazad u procesu pridruživanja.

Njemačka će i dalje uskraćivati financijsku podršku infrastrukturnim projektima u Republici Srpskoj u trocifrenim milionskim iznosima. I na nivou Evropske unije suspenduju se veliki projekti. Po našem mišljenju, to je žalosno jer se radi o projektima koji bi dugoročno koristili Republici Srpskoj. Predstavnici Republike Srpske sada to imaju u svojim rukama da uvjerljivim odstupanjem od secesionističkog kursa prokrče put ovakvim projektima.

U BiH je formirana nova vlast na državnom nivou. Da li ima neke promjene na međunarodnom planu kada je u pitanju BiH i kakve?

Njemačka ostaje pouzdan i snažan partner uz Bosnu i Hercegovinu na putu ka EU. Nova vlada se brzo mora uhvatiti u koštac sa 14 ključnih prioriteta Evropske komisije iz 2019. godine kroz konkretne reforme.

Samo tako se može iskoristi prilika koju nudi status kandidata, dodijeljen u decembru 2022. Uvjerena sam da zemlja može u narednim mjesecima postići stvarni napredak – na primjer u oblasti vladavine prava i socioekonomskim reformama. Preduslov je politička volja. Njemačka i EU su spremne podržati Bosnu i Hercegovinu u tome. Kao i do sada, zauzimat ćemo se snažno civilno društvo.

Njemačka je i zvanično ušla u recesiju. Kakva su ekonomska predviđanja za Zapadni Balkan?

Unatoč globalnim ekonomskim izazovima, njemačke kompanije pokazuju sve veći interes za Bosnu i Hercegovinu. Veliki plus predstavlja geografska blizina naših zemalja. Ali i kada je u pitanja obnovljiva energija, ova zemlja ima veliki potencijal. Ovdje je bitno u što kraćem roku započeti procese transformacije. Jer već sada je jasno da će proizvodnja koja nije “zelena” imati jake konkurentske nedostatke u budućnosti.

EU planira uvesti namete na robu koja se proizvodi iz fosilne energije, posebno na ugalj. Dakle, ključno je sljedeće: reformski zastoji ili čak nazadovanje u reformama i secesionistička retorika su otrov za investicije. Ovdje stalno dobijamo uznemirujuće upite iz privrede. Stoga glavni prioritet treba da bude jačanje vladavine prava i borba protiv korupcije.

Da li državljani BiH uskoro mogu očekivati mogućnost dvojnog državljanstva s Njemačkom s obzirom na veliki broj državljana BiH koji žive i rade u Njemačkoj? Poznato je da je to trenutno u formi Nacrta zakona.

Znamo da je ovo za mnoge ljude na zapadnom Balkanu važno pitanje. U toku je usaglašavanje o zakonskom prijedlogu.

Povezane teme:

BiH

Prerano prekinuto djetinjstvo: Beriz Mujić imao samo 17 godina kada je ubijen u genocidu u Srebrenici

Published

prije 2 sata

on

5. Jula 2024.

By

Omer, Hazim i Beriz Mujić. Otac i sinovi. Ubijeni su kao i hiljade drugih muškaraca i dječaka u genocidu počinjenom u julu 1995. godine u Srebrenici. Hazim i Beriz na početku života. Maloljetni dječaci koji su djetinjstvo proveli u opkoljenoj enklavi. Sa očevima, djedovima, amidžama krenuli su tog ljeta preko šume do slobodne teritorije – Tuzle ili Kladnja. Nisu znali gdje idu ni šta ih čeka. Bili su premladi da bi shvatili šta se sprema. Nisu preživjeli kao ni hiljade drugih sa kojima su se kretali u koloni.

Beriz je imao samo 17 godina kada je ubijen. Najmlađa je žrtva koja će biti ukopana ove godine na kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica. Bit će ukopan uz brata Hazima koji je ukopan 2013. godine. Još uvijek konačan smiraj nije našao njihov otac Omer.

Beriz je ujedno i jedina žrtva koja će se ukopati ove godine, a čiji posmrtni ostaci su nedavno ekshumirani. Ubijen je u julu 1995., a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani u maju 2023. godine na području Sućeske, odnosno općine Srebrenica.

Berizove posmrtne ostatke identifikovala je rodica Ramiza Hasanović jer mu majka živi u Americi. Ramizi je ovo bila osma identifikacija posmrtnih ostataka članova uže familije koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici.

Ranijih godina je ukopala tri brata i oca. Ramiza danas živi u sarajevskom naselju Osjek. Prije rata živjela je u selu Sućeska kod Srebrenice.

Ona je sa djecom tog jula 1995. godine prešla na slobodnu teritoriju. Suprug je također ubijen tog kobnog ljeta prije 29 godina.

“Suprug je pronađen među prvima. Nakon nekoliko godina su pronašli oca. Nakon nekoliko godina pronađeni su posmrtni ostaci i moja tri brata. Pronađeni su zajedno, a nakon toga i amidža. Nakon toga smo pronašli Hazima, a sada i Beriza. Svi žive vani, a ja sam tu i morala sam da dam saglasnost za sve njih”, kazala je Hasanović.

“Volio je da igra šah”

Svi muškarci iz njene familije krenuli su preko šume do slobodne teritorije – Tuzle ili Kladnja. Međutim, nisu imali sreću da prežive. I Beriz je krenuo sam njima.

“Svi su krenuli preko šume. Svi su išli istim putem. Bojali su se, pogotovo djeca, šta su mogli znati. Moj rođak Beriz je pronađen u blizini Sućeske, na planini Kak. Nažalost, pronađeno je samo malo kostiju, nešto od noge. Vrijeme prolazi, živi se u neizvjesnosti i bolje je da ima svoj mezar. Konačno će njegova duša pronaći smiraj”, ispričala je Hasanović.

Sjeća ga se kao crnog, krupnog dječaka.

“Bio je dobra osoba. Volio je da igra šah. Međutim, nisu puno izlazili vani jer nije bilo sigurno. Bio je vrijedan, dobar…Iza njega je ostala majka i brat koji je u to vrijeme bio jako mali”, kazala je Hasanović.

Sjećanje na njega je još uvijek svježe. Žao joj je što se nisu ni pozdravili tog jula 1995. godine.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.751 žrtva genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.

Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića. Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta, od čega je riječ o 77 masovnih grobnica. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

Za više od hiljadu žrtava genocida još uvijek se traga.

AA

Nastavi čitati

BiH

Hercegovina i Krajina našle su način kako se turistički suprotstaviti Jadranu – “Ovo je pun pogodak”

Published

prije 5 sati

on

5. Jula 2024.

By

Pored mora i pješčanih plaža sve više ljudi u našoj zemlji bira kuću s bazenom i raskošnim dvorištem, pogotovo u Hercegovini, kako bi utekli od gužve

Širom Bosne i Hercegovine možete unajmiti vilu ili kuću s bazenom. I nikad ih dovoljno, uglavnom su popunjene sve do jeseni. Dakle, puno je onih koji žele uživati u prirodnijem okruženju, dalje od gradske vreve.

UNOSAN BIZNIS

Na hiljade turista ljeti prođe Hercegovinom, izbore se za fotografiju na Starom mostu, osvježe sladoledom i sačekaju mjesto za kafu na Tekiji u Blagaju. Na noćenju, uglavnom, nisu ostajali. Odlazili su u Sarajevo ili susjednu nam Hrvatsku. Turizmu u Hercegovini nedostajalo je “ono malo”. Upustili su se Hercegovci, čak i oni kojima to ranije nije padalo na pamet, u iznajmljivanje smještaja, kuća i vila s bazenom.

Elma Badžak, u ime porodične firme Villa Badžak, poznate kao Jaffa Ville, ali i vlasnica turističke agencije Halal odmori, kaže da problema s nedostatkom gostiju nema.

– Kuće s bazenima su pogodak u turističkoj ponudi Hercegovine. Apsolutno je tako, jer su i sve popularnija alternativa odmoru na moru. Do potpunog procvata došlo je za vrijeme koronavirusa. Ljudi su se vratili prirodi i više vezali za porodicu. U tom momentu je ova blagajska ponuda došla, što bi se reklo, kao kec na desetku. Sada se ubrzano razvija ta vrsta turizma i postajemo poznati po tome. U Istri je također ova vrsta odmora jako zastupljena, a Hercegovina je odmah nakon Istre po broju kuća, govori nam Badžak, cijeneći da je u Blagaju i okolini blizu hiljadu kuća za najam.

Šire područje Hercegovine, prema nekim procjenama, trenutno ima približno pet stotina kuća za odmor ili apartmana

– Ne izda se baš svaka kuća, ljudi u tome vide dodatni izvor zarade i tokom ljetnih mjeseci su spremni čak i da izađu iz svoje kuće ili vikendice da bi zaradili. Gosti su, barem oni s kojima radim, građani BiH, znači naši ljudi i bh. dijaspora. Mi direktno prodajemo preko naše stranice, preko društvenih mreža, nismo na ovim međunarodno poznatim platformama. I mi i naši gosti i vlasnici kuća smo izuzetno zadovoljni, draži su im domaći gosti, kaže Badžak.

Vlasnici luksuznih kuća su shvatili da, pored bazena i raskošnih dvorišta, svojim gostima trebaju ponuditi još sadržaja, piše Oslobodjenje.

– Mi posredujemo mjesto za godišnji odmor, ljudi ostaju od tri pa do deset dana, onoliko koliko mogu priuštiti. Bazen nije dovoljan, kroz naš brend Visit Blagaj nastojimo goste upoznati sa svim što Blagaj nudi, sa izletima i aktivnostima. Našim gostima možemo obezbijediti kvalitetan sedmodnevni odmor, da svaki dan bude drugačiji. Kuće sa bazenima se ubrajaju u luksuznu vrstu odmora. Imate cijelu kuću za sebe na raspolaganju zajedno s bazenom i to se ne može uporediti sa odmorom u hotelima, pa čak ni sa all inclusive hotelima. Apsolutno imate sve za sebe i organizujete svoj dan, svoj odmor onako kako želite, rekla je.

Anđelko Maslać iz Turističke zajednice HNK-a kaže da su područja uz rijeku Neretvu i njene pritoke najatraktivnija za ovakvu vrstu smještaja.

Vile s bazenom zauzimaju sve važnije mjesto u ukupnoj turističkoj ponudi Hercegovine, potražnja je i ove sezone velika, kaže Maslać

– Hercegovina definitivno snažno iskorištava priliku u ovom dijelu turističke ponude i potražnje. Zbog svoje pripadnosti Sredozemlju i prilično dobre prometne povezanosti, otvorila se prilika za dodavanje novih sadržaja na hercegovačkom ruralu. Neke od prijašnjih vikendica su pretvorene u suvremene apartmane, a stare kuće su prenamijenjene ili nanovo izgrađene. Svaki vlasnik kuće za odmor itekako vodi računa o raznolikosti sadržaja. Moderno vrijeme je sa sobom donijelo preveliku izloženost pojedinca javnosti. Javlja se potreba za većom privatnošću tijekom odmora. Vlasnici kuća za odmor vode računa o ovim potrebama suvremenih turista i upravo se privatnost u njihovom objektu ističe kao dodana vrijednost, cijeni Maslać. 

Cijene su raznolike, tako da se po danu kuća s bazenom može unajmiti po cijeni od 250 do više od 1.000 KM.

POVOLJNO I PRIMAMLJIVO

Sve je veći broj Bosanaca i Hercegovaca koji Krajinu biraju za odmor, privlače ih i Una i Sana, zbog čega za iznajmljivanjem vikendica i vila, posebno onih sa bazenom, vlada velika pomama i u ovom dijelu naše države. A šta je s glavnim gradom?

Građani za odmor biraju kuće sa bazenima u BiH

– Sarajevo nije turistima primamljivo zbog vila s bazenima, to je više južni dio naše zemlje. Ljudi u Sarajevo ne dolaze zbog toga, mada ih imamo. Vile s bazenom su obično u prigradskim naseljima, u zelenilu su, u prirodi. Najviše dolaze velike porodice s puno djece, a veliki je broj gostiju iz arapskih zemalja. Njima je važna privatnost koju imaju u ovakvoj vrsti smještaja. Što se cijena tiče, možemo se pohvaliti da smo i kao destinacija, a i te vile s bazenom su, u poređenju sa zemljama regiona, jeftine, povoljni smo i primamljivi, rekao je za naš list Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo.

Nastavi čitati

BiH

Helez uz snimak drona poručio: Najbolji penicilin za “razdruživanje”, a pri tome domaće

Published

prije 23 sata

on

4. Jula 2024.

By

Zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministar odbrane Zukan Helez objavio je snimak na kojem se može vidjeti dron koji je vjerovatno dio opreme koju je ranije najavljivao.

Uz snimak, imao je i odgovor na poruke iz entiteta RS o “mirnom razdruživanju”.

Snimku možete pogledati OVDJE.

“Najbolji penicilin za ‘razdruživanje’, a pri tom domaće. Neka vječno sija naša domovina, Bosna i Hercegovina”.

Podsjetimo da je Helez upravo u Klix Studiju govorio o proizvodnji ovih dronova u našoj zemlji.

“To je sve legalno i već se radi. Uvozimo neke dijelove iz nekih država, to se sve sklopi na kraju, kao i Mercedes. Ljudi misle da mi pravimo atomsku bombu. Danas nema kuće koja nema dron. Mi imamo interes dvije države koje žele da mi to izvozimo, jedna od njih je Katar, druga je jedna od zemalja bivšeg Sovjetskog saveza. Ima procedura kako se to radi. Ti dronovi se proizvode legalno, mi želimo zaraditi na tome”, poručio je Helez, između ostalog.

Rekao je i kako je naša zemlja već napravila određen broj dronova kamikaza.

“Te granatice koje su priključene na njega raznesu njega i raznesu cilj. Drugi dron koji se ovdje proizvodi izbaci dvije male granate i vrati se nazad. Ja ću pozvati novinare kad to bude serijska proizvodnja. To je sasvim normalno. Bolje da neko da dozvolu za izvoz toga da mi zaradimo i da te firme zarade. Mi smo sila u namjenskoj industriji”, naveo je Helez.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕