Connect with us

BiH

Anna Luhrman: Radimo na dvojnom državljanstvu Njemačke i BiH, a RS-u ćemo zbog secesionizma uskraćivati finansije

Published

on

Njemačka ministrica za Evropu Anna Lührmann kazala je u intervjuu za Klix.ba da je u toku usaglašavanje o zakonskom prijedlogu koji se tiče pitanja dvojnih državljanstava BiH i Njemačke.

Također je govorila o tome šta Njemačka i Evropska unija poduzimaju povodom secesionističke politike predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Razgovarali smo i o izmjenama izbornog zakonodavstva u BiH, novoj vlasti u našoj zemlji kao i ekonomskim kretanjima.

Kako bi javnost u Njemačkoj reagovala da se izborni zakon i pravila o formiranju vlasti mijenjaju u izbornoj noći i nedugo nakon održanih izbora?

Predugo nije bilo napretka u reformama. Formiranje nove vlade i u Federaciji sada šalje signal dobrodošlice. Učinkovita vlada je ključna za provedbu EU reformi. Političke institucije moraju bolje funkcionirati. Njemačka podržava ostvarivanje ovih ciljeva. U skladu sa svojim mandatom, visoki predstavnik u tome djeluje samostalno.

Jasno je da odluka visokog predstavnika nije bila jednostavna i da se kao takva ne bi mogla prenijeti na Njemačku.

Da li Njemačka planira obustaviti projekte i investicije u RS-u zbog Milorada Dodika i njegove politike koju vodi? Nedavno je ponovo bio kod Vladimira Putina.

Secesionistička politika Milorada Dodika i njegova razdorna retorika su neprihvatljive. One dovode u pitanje Dejtonski sporazum. To škodi zemlji i entitetu Republika Srpska. Ovo se naravno odnosi i na investicionu klimu. A to vrijedi i za nedavnu posjetu Milorada Dodika Moskvi i njegove izjave o ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine, koje osuđujemo. To je u očitoj suprotnosti sa kandidatskim statusom i nastojanjima Bosne i Hercegovine da ispuni kriterije za pristupanje EU. Takvo ponašanje koči približavanje EU i vraća zemlju unazad u procesu pridruživanja.

Njemačka će i dalje uskraćivati financijsku podršku infrastrukturnim projektima u Republici Srpskoj u trocifrenim milionskim iznosima. I na nivou Evropske unije suspenduju se veliki projekti. Po našem mišljenju, to je žalosno jer se radi o projektima koji bi dugoročno koristili Republici Srpskoj. Predstavnici Republike Srpske sada to imaju u svojim rukama da uvjerljivim odstupanjem od secesionističkog kursa prokrče put ovakvim projektima.

U BiH je formirana nova vlast na državnom nivou. Da li ima neke promjene na međunarodnom planu kada je u pitanju BiH i kakve?

Njemačka ostaje pouzdan i snažan partner uz Bosnu i Hercegovinu na putu ka EU. Nova vlada se brzo mora uhvatiti u koštac sa 14 ključnih prioriteta Evropske komisije iz 2019. godine kroz konkretne reforme.

Samo tako se može iskoristi prilika koju nudi status kandidata, dodijeljen u decembru 2022. Uvjerena sam da zemlja može u narednim mjesecima postići stvarni napredak – na primjer u oblasti vladavine prava i socioekonomskim reformama. Preduslov je politička volja. Njemačka i EU su spremne podržati Bosnu i Hercegovinu u tome. Kao i do sada, zauzimat ćemo se snažno civilno društvo.

Njemačka je i zvanično ušla u recesiju. Kakva su ekonomska predviđanja za Zapadni Balkan?

Unatoč globalnim ekonomskim izazovima, njemačke kompanije pokazuju sve veći interes za Bosnu i Hercegovinu. Veliki plus predstavlja geografska blizina naših zemalja. Ali i kada je u pitanja obnovljiva energija, ova zemlja ima veliki potencijal. Ovdje je bitno u što kraćem roku započeti procese transformacije. Jer već sada je jasno da će proizvodnja koja nije “zelena” imati jake konkurentske nedostatke u budućnosti.

EU planira uvesti namete na robu koja se proizvodi iz fosilne energije, posebno na ugalj. Dakle, ključno je sljedeće: reformski zastoji ili čak nazadovanje u reformama i secesionistička retorika su otrov za investicije. Ovdje stalno dobijamo uznemirujuće upite iz privrede. Stoga glavni prioritet treba da bude jačanje vladavine prava i borba protiv korupcije.

Da li državljani BiH uskoro mogu očekivati mogućnost dvojnog državljanstva s Njemačkom s obzirom na veliki broj državljana BiH koji žive i rade u Njemačkoj? Poznato je da je to trenutno u formi Nacrta zakona.

Znamo da je ovo za mnoge ljude na zapadnom Balkanu važno pitanje. U toku je usaglašavanje o zakonskom prijedlogu.

BiH

Dario Ristić u Ukrajini pogađao ukrajinske tenkove, Sud BiH ga pustio, a sada u Modriči dronovima snima svadbe

Published

on

By

Ruski dobrovoljac Dario Ristić otvorio je Facebook stranicu Dron RS na kojoj nudi usluge snimanja dronom različitih događaja, što ne bi bilo čudno da dvije godine nije proveo na ukrajinskom frontu kao operater FPV dronova.

Primijenjena znanja s ukrajinskog fronta Ristić je kao ratni vojni invalid plaćeničkih formacija Ruske Federacije odlučio unovčiti u posao s dronovima.

Ristić, koji je sebi dao nadimak “Brzi”, od novembra 2023. godine do septembra 2025. godine borio se na strani ruskih snaga u Ukrajini.

Tokom svog boravka na frontu, na TikTok profilu “Srpski dobrovoljac” objavljivao je snimke na kojima uvježbava upravljanje FPV dronovima, priprema eksplozivno punjenje prilikom čega je potvrđivao stečena i primjenjena znanja s fronta.

Po povratku u BiH, nakon što je Sud BiH početkom aprila odbio optužnicu Tužilaštva BiH zbog učešća na stranim ratištima, jer je u međuvremenu postao vlasnik ruskog državljanstva, Ristić je i formalno slobodan.

S obzirom na to da je prije odlaska na front u Ukrajini bio bez zanimanja, Ristić se po povratku u Modriču odlučio za Facebook stranicu “Dron RS” na kojoj nudi “profesionalno snimanje iz zraka”.

Na stranici “Dron RS” Ristić je objavio video na kojem je označena Turistička organizacija Modriča, koja ima status javne ustanove, što njegov angažman dodatno problematizira.

Klix

Nastavi čitati

BiH

VIDEO Fikret Hadžić nakon 24 godine izašao iz zatvora, postao poznat po rečenici “Nemoj Hadžija, nećemo te više dirati”

Published

on

By

Fikret Hadžić poznat kao Hadžija izašao je iz zatvora nakon što je iza rešetaka proveo 24 godine.

Ovu informaciju je za Klix.ba potvrdio direktor Kazneno-popravnog zavoda Zenica Rusmir Isak.

Hadžić je završio iza rešetaka nakon što je 1. maja 2002. godine ubio tri člana porodice Kasumović u Lukavcu.

Prema njegovim tvrdnjama, godinama je bio maltretiran od ove porodice, a nakon što su ga pretukli u maju 2001. godine i, prema njegovim tvrdnjama, nisu kažnjeni, odlučio je da uzme stvari u svoje ruke.

Čekao je godinu dana i dočekao svu četvoricu na jednom mjestu za 1. maj. Trojicu je ubio, uključujući oca i sina Osmana i Bahriju kao i Kuduma Kasumovića, dok je četvrti član porodice uspio da pobjegne.

Tada je dobio 21 godinu zatvora za ubistva i još dodatne tri godine zbog pisma Vrhovnom sudu Federacije BiH u kojem je tražio da ova porodica bude kažnjena “barem sa 10 KM” jer su ga pretukli ili će ih on u suprotnom ubiti.

Nastavi čitati

BiH

Zdenko Lučić želi u Predsjedništvo BiH: Prioritet mu državna sigurnost, a konstitutivnost naroda na petom mjestu

Published

on

By

Nezvanični kandidat opozicije za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Zdenko Lučić iznio je radni nacrt novog dokumenta Nacionalne strategije sigurnosti Bosne i Hercegovine.

U skladu s nadležnostima Predsjedništva BiH Lučić je umjesto općih mjesta o euroatlantskim integracijama, iznio cijeli niz izmjena i dopuna dokumenta na koji su svi zaboravili. Ovaj pristup se razlikuje od ustaljenih poruka pretendenata za visoke funkcije, gdje dominiraju generalne teme, dok je u ovom slučaju istaknut jedan konkretan problem.

Dokument Sigurnosna politika koji je donesen 2006. godine, od tada do danas nije pretrpio nikakve izmjene u prepoznavanju nacionalnog, regionalnog i globalnog sistema sigurnosne arhitekture.

Svijet se, za razliku od Sigurnosne politike na koju su svi zaboravili, promijenio više puta od 2006. godine. Dokument koji je donesen pod čvrstim pritiskom međunarodne zajednice, trebao je stvoriti model sistema sigurnosti koji će uvažavati sve reperkusije 11. septembra i borbe protiv terorizma na Bliskom istoku.

“Savremeni sigurnosni izazovi nadilaze tradicionalne vojne prijetnje te uključuju političke, društvene, privredne, kibernetičke, informacijske, okolišne i zdravstvene rizike. Ova Nacionalna strategija sigurnosti Bosne i Hercegovine predstavlja temeljni i krovni dokument kojim se utvrđuju nacionalni sigurnosni interesi, identificiraju prijetnje i rizici, definiraju strateški ciljevi te uspostavlja okvir za djelovanje svih institucija i društvenih dionika odgovornih za sigurnost”, naveo je Lučić.

Lučić je dodao da su globalni sigurnosni trendovi koji utječu na Bosnu i Hercegovinu: porast hibridnih i informacijskih prijetnji, kibernetičke napade na državne i društvene sisteme, međunarodni terorizam i nasilni ekstremizam, transnacionalni organizirani kriminal, klimatske promjene i prirodne katastrofe, migracijske, zdravstvene i humanitarne krize, ekonomske i energetske poremećaje.

Navodeći temeljna načela nacionalne sigurnosti Lučić prioritetno utvrđuje primarno mjesto “očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH”, dok je na petom mjestu radne verzije ovog dokumenta “uvažavanje konstitutivnosti Srba, Bošnjaka i Hrvata na cijelom teritoriju BiH”.

Također, kao prvorazredni nacionalni sigurnosni interes Lučić navodi “zaštitu ustavnog poretka i državnih institucija” kroz prilagodbu američkog koncepta Nacionalne sigurnosne strategije sa tri linije nacionalne moći.

Iako još uvijek nezvanični kandidat čije se zvanično proglašenje očekuje ubrzo, Lučić će prema svemu sudeći svoj politički program usmjeriti ka sigurnosnom sektoru u skladu s nadležnostima Predsjedništva BiH, koje je zaduženo za kreiranje temeljnih strateških dokumenata.

Klix

Nastavi čitati

BiH

Velika razlika u cijenama: Zašto su namirnice u Njemačkoj jeftinije nego kod nas?

Published

on

By

Dok mnogi vjeruju da je život u Njemačkoj znatno skuplji, fotografije iz njihovih supermarketa pokazuju nešto potpuno suprotno – osnovne namirnice u nekim slučajevima koštaju manje nego u BiH.

Godinama se među građanima Bosne i Hercegovine provlači ista rečenica, “u Njemačkoj je sve preskupo“.

 

Međutim, fotografije cijena u Njemačkoj daju potpuno novo svjetlo na tu priču.

Na policama njemačkih marketa mogu se vidjeti cijene koje su mnoge u BiH ostavile u nevjerici. Od mlijeka i brašna, do pojedinih mesnih i mliječnih proizvoda, razlike su u nekim slučajevima minimalne, a nerijetko i u korist Njemačke.

Ekonomisti upozoravaju da razlika u cijenama ne zavisi samo od standarda i plata, već i od strukture tržišta, efikasnosti lanca snabdijevanja i nivoa konkurencije. Upravo te faktore u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba pojašnjava ekonomska analitičarka, Svetlana Cenić, koja ističe da potrošači u BiH često plaćaju cijenu sistemskih slabosti.

Proizvodnja nam je, nažalost, često zadnja rupa na svirali

Naša sagovornica dodaje da građani u BiH uglavnom šute i prihvataju postojeće stanje, dok reakcija vlasti, prema njenim riječima, izostaje kada je riječ o sistemskom jačanju proizvodnje i poljoprivrede. “Proizvodnja nam je, nažalost, često zadnja rupa na svirali“, poručuje ona, ističući da bez ozbiljnih reformi i podrške domaćoj proizvodnji neće biti ni stabilnijih cijena ni većeg standarda građana.

“Njemačka ima efikasniji sistem od proizvodnje do police, dok je kod nas lanac skuplji i manje konkurentan. Naše tržište je malo, manje prave konkurencije, često više marže po proizvodu.

 

U Njemačkoj (uz podršku Europske unije): ogromne subvencije velike, industrijska proizvodnja ima niži trošak po jedinici. PDV na hranu u Njemačkoj sedam posto, kod nas je jedinstven, 17 posto. Kod nas potrošač praktično plaća neefikasnost sistema i manjak konkurencije. Poljoprivreda i proizvodnja hrane su kod nas zanemarene, ali kao i sve, uostalom”, ističe ekonomska analitičarka.

Njena izjava do u detalje odgovara na pitanje koje čujemo često – zašto je moguće da u zemlji sa nižim primanjima plaćamo isto, ili čak više?

Primjera radi, puter u Njemačkoj košta oko 1,05 eura (oko 2 KM), dok se u BiH prodaje za čak 6,45 KM. Slična situacija je i s Nutellom, u Njemačkoj 8.42 eura (oko 16KM), dok u BiH dostiže cijenu od 18 KM.

Ni čokolada nije izuzetak. Milka u Njemačkoj košta oko 1,11 eura (nešto više od 2 KM), dok je u BiH oko 3 KM. Hljeb, osnovna namirnica, u Njemačkoj se može naći za 0,79 eura (oko 1,5 KM), dok je u BiH oko 2 KM.

FOTO: Radiosarajevo.ba: Cijene u Njemačkoj

Brašno u Njemačkoj košta oko 0,59 eura (oko 1,15 KM), dok je u BiH oko 2,5 KM. Ulje je 1,79 eura (oko 3,5 KM) u Njemačkoj, dok u BiH iznosi oko 3 KM. Majoneza od 500 ml u Njemačkoj je 1,69 eura (oko 3,3 KM), dok je u BiH oko 6 KM.

Kada se sve sabere, jasno je da razlike u cijenama nisu onakve kakvima ih mnogi zamišljaju, a u nekim slučajevima Njemačka je čak i povoljnija.

Radiosarajevo.ba

Nastavi čitati

BiH

Komšić: Ljudi pozitivno reaguju na Slavena Kovačevića, pogurat ćemo ga iako nije član DF-a

Published

on

By

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider Demokratske fronte Željko Komšić bio je gost jutarnjeg programa BHRT-a gdje je komentirao aktuelne teme u BiH, a osvrnuo se i na nadolazeće Opće izbore.

Podsjećamo, Demokratska fronta ranije je objavila kandidaturu Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.

Komšić je na pitanje “može li ga Slaven Kovačević naslijediti” kazao kako je poprilično ubijeđen da može.

“Vidjet ćemo. Ljudi pozitivno reaguju na njega, a što se tiče idejne opredijeljenosti to je sasvim ok. Mislim da je Slaven još tvrđi od mene na tom putu. Mislim da ima dobre šanse. Odmah da kažem da Slaven nije član DF-a što mu stvara mogućnost da se obrati i drugom biračkom tijelu. Mi ćemo to maksimalno podržati i pogurat kao da je član DF-a. Slaven je obrazovan i pošten momak i nema nikakvog razloga zašto bi čovjek rekao ‘neću glasati za njega'”, kazao je Komšić.

Osvrnuo se i na izbor jednog člana Centralne izborne komisije BiH iz reda ostalih, a koji nije izabran na jučerašnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

Naime, jedna pozicija je ostala upražnjena nakon što je dugogodišnja članica CIK-a Irena Hadžiabdić podnijela zahtjev za razrješenje. Na rang listi za CIK nalazi se i Jasmina Ramić-Odobašić, a koja se dovodi u vezi s Demokratskom frontom (DF) što je i komentirao Željko Komšić.

“Nije tačno. Ne može ona biti povezana. Šta je tu problematično. Tvrdili su i da je moja rodica. Nije, ali šta i da jeste. Kako je to diskvalifikuje. Nisu je izabrali, ok, ostat će Irena. Nemamo mi problem s tim. Šta znači povezanost za taj posao. Bolje znam Željka Bakalara (predsjednik CIK-a op.a.), je l’ vi mislite da je moguće utjecati na Bakalara kada je riječ o odlukama CIK-a. Neka se raspitaju ti koji to tvrde po strankama o tome kakvu su saradnju imali s njom”, rekao je.

Dodao je da svi kažu da je “profesionalna”.

“Čija je ona supruga i rodica, to je apsurdno”, zaključio je.

Nastavi čitati

BiH

Helez o skupu u Zagrebu: Sastala se grupa budala koja pokušava da nas zabrine, mi smo spremni

Published

on

By

U organizaciji Gradske organizacije Zenica Socijaldemokratske partije (SDP) BiH održana je tribina pod nazivom “Djela, a ne riječi”.

Između ostalih na njoj se obratio zamjenik predsjednika SDP BiH i ministar odbrane te zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Zukan Helez koji je rekao kako smatra da su kadrovi ove stranke bili uspješni u protekle tri godine, što se posebno očitovalo radom na podizanju namjenske industrije, za koju su učinili mnogo za njenu modernizaciju.

 

Puno je, dodao je, urađeno i na opremanju Oružanih snaga BiH.

Helez je istakao kako je zadovoljan stanjem u stranci u Zenici, gdje su ne tako davno dobili novo rukovodstvo, na čijem je čelu zastupnik u Domu naroda Parlamenta FBiH Almir Babajić.

“Nadam se da će SDP napraviti iskorak u Zenici. Zenica je radnički grad. Došlo je mlađe rukovodstvo, mi vjerujemo u novoizabrano rukovodstvo i nadam se dobrim rezultatima, kada je u pitanju SDP”, kazao je Helez, koji smatra kako su i građani tog grada prepoznali sve rezultate i učinke kadrove ove stranke te da će ostvariti izvanredan rezultat.

Na pitanje o nedavnom skupu u Zagrebu, na kojem je ponovo iznesen prijedlog o rješavanju “hrvatskog pitanja u BiH“ stvaranjem trećeg entiteta, ministar Helez je istakao kako je to bio skup „grupe budala, nerelevantnih ljudi“, koji pokušavaju da ih zabrinu.

“Ako su ovi, koji su trenutno na vlasti, poslali tu grupu budala da ispitaju puls – kako ćemo mi reagovati, ja im poručujem da smo, mi, spremni na bilo kakve izazove i da čekamo da, to, neko ozbiljniji kaže. Ovo, za sada, je toliko neozbiljno da nije vrijedno komentara”, poručio je Helez.

FENA

Nastavi čitati

Najčitanije