Connect with us

USK

Atif Dudaković i drugi: Mjere zabrane ozbiljno ugrožavaju egzistenciju optuženih i njihovih porodica

Published

on

U Sudu Bosne i Hercegovine danas je, nakon više od dvije godine pauze, održano ročište, tačnije statusna konferecija, u predmetu Atif Dudaković i drugi. 

U ovom predmetu optuženi su Atif Dudaković, Sanel Šabić, Ibrahim Šiljedić, Safet Salihagić, Adis Zjakić, Hasan Ružnić, Redžep Zlojić, Samir Solaković, Fatmir Muratović, Muharem Alešević, Husein Balagić, Edin Domazet, Ejub Konježić, Ibrahim Nadarević i Said Mujić.

Tužilaštvo BiH tereti ih za navodne zločine protiv čovječnosti počinjene na području općina Bosanski Petrovac, Ključ, Bosanska Krupa i Sanski Most te okolnih sela. Optužnica obuhvaća ubistva više od 300 osoba, progone i uništenje vjerskih objekata.

Pored toga, Dudakovića optužnica tereti i za navodne zločine nad pripadnicima i pristalicama Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (NOAPZB), počinjene za vrijeme sukoba u Cazinskoj krajini, na području općina Bihać i Cazin.

Promjena u Sudskom vijeću

Kao što je poznato, zbog velikog broja optuženih u ovom predmetu, a zbog ograničenja uvedenih radi suzbijanja pandemije koronavirusa, ročišta u ovom predmetu nisu mogla biti održavana, te su se svi optuženi, zajedno sa branjenicima, tužiocima i Sudskim vijećem, posljednji put u sudnici okupili u februaru 2020. godine.

U međuvremenu je došlo do smrti jednog od optuženih, Ekrema Dedića, koji je preminuo u novembru prošle godine, te je u odnosu na njega obustavljen postupak.

Također, došlo je i do promjene u sastavu članova Sudskog vijeća. Dosadašnji član Vijeća sudija Halil Lagumdžija imenovan je za predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, a umjesto njega će u ovom predmetu odlučivati sutkinja Enida Omerbegović. Osim nje, u vijeću je još i sutkinja Minka Kreho, a predsjedavajuća Sudskog vijeća će kao i dosad biti sutkinja Željka Marenić.

Tužilaštvo BiH i odbrane optuženih nisu imali primjedbi na novi sastav Vijeća, kao ni na nadležnost Suda, a konstatovano je da će novoj članici Vijeća trebati oko mjesec da presluša audiozapise sa dosadašnjih ročišta.

S obzirom na veliki protok vremena, kao i izmjene članova Vijeća, sutkinja Marenić je konstatovala da će se suđenje morati voditi iznova, te prdložila da se dosad izvedeni dokazi ne izvode ponovo u sudnici, a sa čim su se složili i Tužilaštvo i odbrane optuženih. Podsjetila je da su se dosad u sudnici čuli iskazi 18 svjedoka, od kojih su neki svjedočili lično, dok su za neke pročitani iskazi jer su u međuvremenu umrli.

Ranije je Tužilaštvo najavilo da će im biti potrebno više od 500 sati za izviođenje svih dokaza, budući da su najavili 440 svjedoka, od kojih je 16 zaštićenih, i vše od 1.000 materijalnih dokaza.

Sutkinja je podsjetila tužiteljice Vedranu Mijović i Marijanu Čolo da su dužne 15 dana prije odbrani objelodaniti ko su zaštidćeni svjedoci koje planiraju saslušati. Također je kazala kako je “iluzorno u ovim trenucima odbrane pitati da se izjasne o svojim prijedlozima dokaza”.

Današnjoj statusnoj konferenciji prisustvovali su svi optuženi, osim generala Dudakovića, koji nije prisustvovao iz zdravstvenih razloga, o čemu je njegov advokat Asim Crnalić dosatvio relevantnu dokumentaciju. Sutkinja Marenić je pitala Crnalića, s obzirom na te okolnosti da li se može izjasniti kada bi Dudaković eventualno mogao pristupiti, na što je on kazao da se “ne bi usudio prognozirati”.

– S obzirom na to da ste kazali da će novoj sutkinji trebati oko mjesec da se upozna s dokazima, ja mogu Sud obavijestiti deset dana prije – kazao je Crnalić.

Iako nije praksa da se na statusnim konferencijama raspravlja o mjerama zabrane, sutkinja Marenić je danas, s obzirom na okolnosti, dopustila advokatima pojedinih optuženih da iznesu svoje prijedloge za ukidanje mjera zabrane.

Poznato je da su svim optuženim u ovom predmetu izrečene mjere zabrane putovanja van BiH i oduzete su im putne isprave, što za neke od njih, s obzirom na dužinu trajanja ovog procesa, predstavlja ozbiljan egzistencijalni problem, jer su većinom radili van granica BiH, u Sloveniji, Austriji ili nekim od drugih zapadnih zemalja.

Predali pasoše i izgubili poslove

Advokatica Senada Šabića Sabina Hota – Ćatić tako je ukazala da njen branjenih već skoro četiri godine nije u mogućenosti da bude sa svojom porodicom u Austriji, iako se na svaki poziv Tužilaštva uredno odazvao.

Kazala je da njegova supruga, inače državljanka Austrije, i dvojica maloljetnih sinova žive u toj zemlji, te da mu je zbog nemogućnosti da boravi s njima ozbiljno narušen porodični život.

– On bi, ukoliko bi mu sud ukinuo zabrane, boravio na tačno određenoj adresi i dolazio bi na svako ročište. Podsjećam da se i u vrijeme istrage kada su ostali optuženi bili uhapšeni, posredstvom advokata odmah javio i došao je u roku 24 sata.

Sam Šabić je kazao da je prije određivanja mjera zabrane tokom istrage dolazio pet puta, da nikad nije imao razloga da bježi od bilo čega, te da namjerava i ubuduće dolaziti, samo da mu se dozvoli da bude sa svojom porodicom i da radi u Austriji. Kazao je da je zbog mjera zabrane izgubio posao na kojem je radio više od 15 godina.

Zahtjevu se pridružio i advokat Fatmira Muratovića Ifet Feraget, koji je kazao da njegov branjenik ima potrebu povremeno putovati u Hrvatsku kako bi se susreo sa familijom, kazavši kako on nema namjeru to zloupotrijebiti. Kazao je da se radi o porodičnom čovjeku koji ima petero djece u Velikoj Kladuši, te da će se uvijek, kao i dosad, odazvati sudskim pozivima.

Advokatica Mersiha Delić, koja zastupa Samira Solakovića i Muharema Aleševića također je tražila ukidanje zabrane optuženima, kazavši da pored ranijih razloga koje je isticala, u međuvremenu Aleševićeva supruga teško oboljela i redovno mora ići u Zageb na terapije, dok je Solakoviću ozbiljno ugrožena egzistencija, jer je zbog ovog procesa ostao bez posla u Sloveniji.

Isti razlog istaknula je i adfvokatica Marsela Bajramović, koja zastupa Hasana Ružnica, kazavši da je njen branjenik jedini hranitelj svoje porodice.

Sutkinja Marenić Tužilaštvu je dala rok od osam dana za odgovor na prijedlog odbrana, a naredno ročište zakazano je za 24. april, za kada je Tužilaštvo zakazalo saslušanje jednog svjedoka iz optužnice.

USK

Na području USK postavljeni najnapredniji radari, imaju optičko prepoznavanje znakova

Published

on

By

Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.

Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.

Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.

Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.

Nastavi čitati

USK

Incident tokom rutinske kontrole u Bihaću: Krijumčar migranta fizički napao policajca

Published

on

By

U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.

Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.

Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.

Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.

Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.

 

Nastavi čitati

USK

Selo u Krajini od burne historije do demografske pustoši: Nas u porodici ima 14, ovdje živi samo pet

Published

on

By

Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.

 

Starost stanovništva je 35 godina

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.

Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.

 

Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.

-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.

Migracija

Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.

– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.

Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.

-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.

Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.

FENA

Nastavi čitati

Najčitanije