Dostojanstveno i kako kaže njegov advokat Asim Crnalić, s optimizmom da će pobijediti pravda i istina, general Atif Dudaković, bivši komandant Petog korpusa došao je i danas na Dan Armije Republike Bosne i Hercegovine BiH u Državni sud.

Na današnji dan, upravo na Dan Armije RBiH je i počelo suđenje generalu Dudakoviću, simbolu odbrane Krajine i BiH, kojeg zajedno s još 13 bivših pripadnika Petog korpusa ARBiH, Tužilaštvo BiH tereti za navodne ratne zločine 1995. godine nad oko 300 civila, tokom akcije „Sana '95”, kada  je zemlja oslobođena od agresora.

Stručni svjedok

Osim Dudakoviću, sudi se još  i bivšim pripadnicima Petog korpusa ARBiH Sanelu Šabiću, Ibrahimu Šiljediću, Safetu Salihagiću, Adisu Zjakiću, Redžepu Zlojiću, Samiru Solakoviću, Fatmiru Muratoviću, Muharemu Aleševiću, Huseinu Balagiću, Edinu Domazetu, Ejubu Koženjiću, Ibrahimu Nadareviću i Saidu Mujiću.

Današnje ročište u ovom predmetu nastavljeno je sa svjedočenjem Željka Karana, patologa, kojeg je Tužilaštvo BiH u ovom predmetu pozvalo kao stručnog svjedoka.

Naime, Karan je zadužen da analizira izvještaje s ekshumacija posmrtnih ostataka žrtava pronađenih na području Bosanskog Petrovca, Ključa, Sanskog Mosta, Bihaća i drugih krajiških općina u periodu nakon agresije na BiH, a za čiju smrt Tužilaštvo BiH tereti Dudakovića i ostale.

Tako je Karan koji je potpisnik dokumenata o uzrocima smrti i identifikacije brojnih žrtava u poslijeratnom periodu, danas govorio o izvještajima nakon ekshumacija za 17 osoba.

Osim što i u današnjem, a ni u ranijim analizima ovog stručnog svjedoka Tužilaštva BiH, za većinu žrtava nije moglo biti utvrđeno ni na koji način su stradale, za advokate odbrana je bilo sporno to što Tužilaštvo BiH u ovom predmetu na čelu s tužiteljicom Marijanom Čobović nije uz tu dokumentaciju prezentiralo i naredbe o ekshumaciji, jer za zakonito provedenu ekshumaciju neophodan je nalog nadležnog suda, piše Raport.

Selektivni dokazi

Također, advokati su imali primjedbe i prigovore na to što Tužilaštvo BiH, kako su kazali, selektivno izvodi dokaze, odnosno u slučajevima gdje dokazi ukazuju da su uz neke posmrtne ostatke pronađeni i vojna uniforma ili drugi dokazi koji ukazuju da je žrtva bila vojno, a ne civilno lice, Tužilaštvo ih “preskače”.

Advokat Ifet Feraget koji zastupa optuženog Fatmira Muratovića, je ukazao i na to da je među žrtvama koje Tužilaštvo BiH nastoji prikazati da su stradale tokom akcije „Sana '95” ima i onih čija se smrt nikako ne može dovesti u vezu s tom akcijom, odnosno s tim periodom.

I, dok je tužiteljica Čobović za naredbe o ekshumacijama kazala da će biti prezentirane naknadno, za prigovor da „preskače” dokaze, tek je kazala da ih Tužilaštvo „ne preskače”, ne pojasnivši ima li među materijalima o posmrtnim ostacima onih koji se odnose na vojnike i na žrtve koje nisu stradale tokom oslobodilačke akcije „Sana '95”.

Govoreći o fotodokumentaciji Komisije za traženje nestalih lica Republike Srpske, i zapisniku o sudsko-medicinskoj i kriminalističko-tehničkoj obradi tijela i zapisniku o identifikaciji posmrtnih ostataka Branka Kovačevića, koji su prema tvrdnji Tužilaštva BiH ekshumirani  u mjestu Bravsko, kod Bosanskog Petrovca, Karan je kazao da je Kovačević, stradao od vatrenog oružja.

Lični dokumenti

Isto je kazao i za Jovanku Kovačević, uz čije posmrtne ostatke su pronađeni lični dokumenti, pločica od zlata, veća količina njemačkih maraka i štedna knjižica.

Iako je ostalo nejasno zbog čega je to bitno u ovom procesu, Karan je kazao da je u ovom slučaju uz posmrtne ostatke Jovanke Kovačević, vidio nešto što nikada ranije nije vidio, a to je kako je kazao „pločica od zlata i  dukat s likom Franje Josipa.”

Advokat Ifet Feraget spočitao je Tužilaštvu BiH da selektivno izvodi dokaze.

“Bilo bi dobro da pošteno i po redu izvode dokaze”, kazao je Feraget obraćajući se Sudskom vijeću.

Analizirajući dokumentaciju za posmrtne ostatke Momčila Zubovića, pronađene u Gornjoj Sanici, Karan je kazao da je u tom slučaju utvrđen višestruki prijelom rebara za koje je Karan kazao “da je mogao nastati bilo kako”.

Advokati optuženih prigovorili su da Karan tumači fotografije i osobe i s onih ekshumacija kojima uopće nije prisustvovao.

Sam Karan je potvrdio da nije bio na svim ekshumacijama, ali je kazao “da zna kako to izgleda” jer je prisustvovao brojnim drugim ekshumacijama.

Koji je svjedok u pitanju?

Međutim, advokati optuženih su iznijeli stav da Karan ne može tumačiti fotodokumentaciju nastalu tokom ekshumacija kojima on nije prisustvovao.

Advokati su, naime, reagirali nakon što je Karan pojašnjavao da se na jednoj fotografiji, nastaloj tokom ekshumacije, posmrtnih ostataka Anđe Stričević kod Ključa „nalazi i svjedok” koji je otkrio gdje je žrtva ukopana.

S obzirom na to da nije bio na licu mjesta, advokate je zanimalo o kojem svjedoku je riječ i kako Karan zna ko je ta osoba.

Pitali su ga da li se taj svjedok spominje u bilo kojim dokumentima.

Za žrtvu Anđu Stričević Karan je  kazao da je analizom posmrtnih ostataka utvrđeno da nije bilo znakova povređivanja.

Uz te posmrtne ostatke bilo je još nekoliko kostiju neke druge osobe čije ime nije danas spominjano. Za Anđu Stričević , Karan je rekao da ne može komentarisati uzrok smrti.

Advokat Husein Mušić kazao je Karanu da bi on trebao svjedočiti o ekshumacijama kojima je prisustvovao.

Karan je potvrdio da nije prisustvovao ekshumaciji Anđe Stričević iako je tumačio ko se sve nalazi na fotografijama s ekshumacije.

Odnosno, govorio je da je na fotografiji svjedok koji je otkrio lokaciju na kojoj je žrtva ukopana.

Međutim, nakon prigovora i pitanja advokata da li se ime tog svjedoka igdje spominje, Karan je negirao da poznaje navodnog svjedoka s fotografije.

“Ja nisam bio na ovoj ekshumaciji. U to vrijeme radile su se brojne ekshumacije, nekada je bila procjena da trebam prisustvovati, a nekada da ne trebam.

Meni je ta osoba potpuno nepoznata, ta osoba je pokazala mjesto gdje je žrtva ukopana. Nekada se po takvoj dojavi posmrtni ostaci nađu, a nekad ne nađu.

U ovom slučaju nađeni su”, kazao je Karan koji je prije toga, kako se vidjelo i na grafoskopu na fotografiji pokazao osobu koja nije jasno vidljiva da je svjedok koji je otkrio lokaciju gdje je žrtva.

Karanovi patolozi i lopatolozi

Karan je u pojašnjenje o “svjedoku” za kojeg se ispostavilo da ga ni on ne zna, „uvukao” i ljude koji su bili angažirani na otkopavanju lokacija čije fotografije su danas prikazane.

“Ovaj momak  s lopatom zove se Slaviša, a ovaj drugi, zvali su ga Ćisa. Oni su oficijelni radnici Kancelarije za traženje nestalih.

Nemojte zamjeriti, ali ima patolog i lopatolog. Oni su bili lopatolozi”, neprimjereno i uz priču o žrtvama našalio se Karan na račun fizičkih radnika zaduženih za otkopavanje lokacija s posmrtnim ostacima.

Karan nije bio ni na ekshumaciji posmrtnih ostataka Steve Atlagića, pronađenih 2003. godine u Sanici Gornjoj kod Ključa, ali je ipak pojašnjavao kakao je u potrazi za tim ostacima bager prokopao čitavu tranšeu.

Na to je opet prigovorio jedan od advokata odbrana, pitajući zašto Karan govori o događaju kojem nije prisustvovao.

Za žrtvu Dušana Kordića, čiji posmrtni ostaci su pronađeni na pravsolavnom groblju 1999. godine u Ključu, Karan je kazao da je stradao od projektila iz vatrenog oružja.

Međutim, rekao je da nije prisustvovao ni toj ekshumaciji.

Advokat Feraget je pitao da li su ekshumacije uopće provođene.

“Nešto iskopano”

Karan je kazao da je “ekshumacija bilo, da su na fotografijama lokaliteti i da „se iskopa što se iskopa, a da se iz dokumentacije vidi da je kopano i nešto iskopano”.

Karan je analizirao i dokumentaciju o ekshumaciji Živka Despota.

Kazao je da se u ovom slučaju ne može komentirati uzrok smrti, jer nije utvrđen, kao što nije utvrđen ni za  Anđu Banjac, čiji su posmrtni ostaci pronađeni na području Ključa

Za žrtvu Mlađana Stanarevića, Karan je kazao  također da ne može komentirati uzrok smrti zbog nekompletnih skeletnih ostataka.

Na dokumentaciji za Stanarevića napisano je da je rođen 1916. godine, a da je stradao 1995. Karan je kazao da to ne može potvrditi.

„Ovo je dopisao neko iz Kancelarije za traženje nestalih, jer ja niti znam kad je rođen, ni kad je poginuo”, azao je Karan.

Za žrtvu Tomu Jurišića, Karan je kazao da je vidljivo djelovanje životinja. Uzrok smrti se također ne može komentirati.

Za žrtvu Darinku Vračar je kazao da je uočljivo djelovanje vatrenog oružja.

Prijelomi nakon smrti

Tokom ovog izlaganja advokat Feraget je ukazao na to da se među materijalima nalaze dokumenti za dvije civilne žrtve čija smrt nema veze s operacijom „Sana '95”.

Kod žrtve Seme Bijelić, Karan je ustvrdio da su kosti lica fragmentirane, da je evidentno bilo više prijeloma rebara i pršljenova. Međutim, kazao je da sve ukazuju da je do toga došlo nakon smrti žrtve, odnosno postmortalno.

Za žrtvu Niku Ćirića s područja Ključa, utvrđeno je da je pronađeno nekoliko kostiju. Dio tijela je bio ugljenisan.

Riječ je o žrtvi za koju Karan kaže da su njen identitet potvrdili članovi porodice jer su tvrdili da je ona bila u kući kod Ključa koja je izgorjela.

Ni u ovom slučaju Karan se nije mogao izjasniti o uzroku smrti.

Na pitanje tužiteljice Marijane Čobović da kaže da li je Ćirić bio vlasnik kuće u kojoj su pronađeni njegovi posmrtni ostaci, Karan je kazao „ja nemam ideju čija je kuća i u čijem je vlasništvu”.

Karan je dalje analizirao i dokumentaciju o žrtvi Mlađenu Vujinoviću, čiji su ostaci pronađeni na lokalitetu Ljubine u Općini Ključ.

On je kazao da je lociranje u ovom slučaju izvršio Milan Milančević.

Utvrđeno je da je na posmrtnim ostacima Vujinovića bilo lomova, ali kako je kazao Karan “svi lomovi su nastali postmortalno”, odnosno nakon smrti.

Advokatica Mirna Avdibegović, koja brani Ibrahima Nadarevića, prigovorila je da je Tužilaštvo BiH odbranama dostavilo jedan od ključnih zapisnika, odnosno za Tužilaštvo ključnih dokaza bez potpisa.

Usporedbom dokumenta koje je danas tumačio Karan, a dobijenog od Tužilaštva, te onog koje su dobili advokati optuženih, utvrđeno je da su oni dostavljeni advokatima bez potpisa.

Zbog toga je advokatica Avdibegović uputila prigovor i na zakonitost i na autentičnost tog dokumenta.

U prigovoru joj se pridružio i Feraget.

Iako je Karan kazao da je riječ o identičnom tekstu na tom zapisniku i on je konstatirao da nedostaje njegov potpis.

Također, Karan je kazao da se on nije bavio fotodokumentacijom nego da se on „bavi kostima, a neko drugi drži foto-aparat”.

Tužiteljica Čobović je kazala da je do toga došlo jer je dokument skeniran i podijeljen advokatima, te stoga nema potpisa. Međutim, ostalo je nejasno kako da nedostaje potpis, jer bi upravo na skeniranom dokumentu trebali biti i svi elementi s originala.

Predsjedavajuća Sudskog vijeća Željka Marenić je kazala da će Vijeće „imati u vidu prigovore o zakonitosti i autentičnosti”.

Nastavak suđenja je planiran za 29. april.

Feraget o spornim stvarima u predmetu

Advokat Ifet Feraget je nakon ročišta na novinarski upit pojasnio zašto su za njega u ovom predmetu mnoge stvari sporne.

“Za više žrtava Tužilaštvo BiH posjeduje dokumentaciju da se radi o licima povodom čije smrti koja se desila 28.09. ili 30.09.1995. godine je pokrenuta istraga i podnijete prijave  civilne policije i od tužilaštava i postoje dokazi u spisu i te žrtve nemaju nikakve veze s akcijom „Sana '95” i Tužilaštvu je to poznato”, kazao je Feraget.

Pojasnio je i problem nepostojanja naredbi o ekshumacijama.

“Problem je taj što u velikom broju slučajeva ne postoje naredbe o ekshumaciji, a  svjedok govori da je on bio ili nije bio na ekshumaciji. Međutim, ja sam prigovarao na zakonitost tog dokaza.

Dakle, nije bilo ekshumacije, jer tamo gdje nema naredbe suda ne može biti ekshumacija, vi to možete zvati kako hoćete ali to nije zakonit dokaz.

Praksa suda je očigledno  da po prigovorima koje smo stavljali odluči na samom kraju postupka iako bi u interesu zakonitosti i ekonomičnosti bilo puno prikladnije da se o tim prigovorima donese odluka odmah.

Ako nema naredbe da se provodi ekshumacija, onda je, uz dužno poštovanje svake žrtve, onda je sporno kad je nađeno tijelo, gdje je nađeno.

Zakonitost dokaza

Nekoliko naredbi postoji, međutim tužilaštvo ih preskače. Po meni je potrebno za svaki slučaj gdje ih ima, kao uvjet saslušanja stručnog svjedoka na te okolnosti, reći da li postoji naredba o ekshumaciji.

Na ovaj način se Vijeće kontaminira sa situacijama koje se ne mogu  nazvati zakonitom dokazima i ne mogu se povezati s pripadnicima Petog korpusa”, pojašnjava Feraget.

Odgovorio je Feraget i na pitanje o „preskakanju” dokaza, što je danas spočitao Tužilaštvu BiH.

“Između ostalog, ima dokaza da je u fotodokumentaciji zabilježeno da lice na sebi ima vojnu uniformu, dijelove vojne uniforme, opasač i tako dalje.

Postavlja se pitanje zbog čega Tužilaštvo preskače takve dokaze, jer Zakon o krivičnom postupku je jasan da Tužilaštvo mora pored dokaza koji terete  izvoditi i dokaze koji idu u prilog optuženih”, zaključio je Feraget.