Osvrćući se na paniku koja je u prvom dijelu godine bila prisutna, što se odrazilo i na povlačenje gotovo milijardu maraka sa računa banaka od strane građana, Kutle pojašnjava da iako je taj trend zaustavljen, posljedice se i danas osjete i vide kroz posljednje podatke koji ukazuju na to da su depoziti građana manji za tri odsto u odnosi na početak 2022.

Odluke Evropske centralne banke, koja i dalje podiže referentne kamatne stope da bi suzbila inflaciju u evrozoni, neće se u većoj mjeri negativno, ali ni pozitivno, odraziti na finansijski sektor u BiH.

Ukazuje na ovo direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle, pojašnjavajući kako se domaćem tržištu događa svojevrsna inverzija, jer u BiH, za razliku od drugih zemalja, još nema ili su minimalna povećanja kamata na depozite.

– Ove odluke ECB-a za sada ne mogu imati nekih većih negativnih posljedica po nas, sve dok ne narastu cijene depozita. Tek u tom slučaju bi se situacija mogla iskomplikovati, jer bi došlo do značajnog povećanja kamatnih stopa na kredite. Ne postoje ni pozitivni efekti, jer bi na depozitnoj strani trebalo da poraste kamatna stopa. Ali, ni do toga nije došlo, tako da svi oni koji imaju depozite inflacija im svakodnevno “pojede” određenu vrijednost novca – kaže Kutle za “Glas Srpske”.

Na pitanje da li je tokom ove godine, pogotovo nakon izbijanja rata u Ukrajini, energetske krize, enormne inflacije, došlo do određenih trendova unutar domaćeg bankarskog sektora, da li se manje dižu krediti, da ljudi teže otplaćuju postojeće rate, Kutle kaže da je trenutni rast u bankarskom sektoru oko četiri odsto, što nikako ne može biti dovoljno za razvoj, ne samo bankarskog sektora već uopšteno i privrede.

– Domaće banke su trenutno “prelikvidne”. Nalaze se u poziciji da imaju određene depozite, ali taj novac ne uspijevaju putem kredita plasirati na tržište, jer ne postoji veliko interesovanje ljudi. Bez ekspanzije investicionih kredita nema nam spasa. Oni koji se odluče da sada podignu kredit i novac ulože u nešto pametno, profitiraće u prosjeku za vrijednost inflacije. Nažalost kod nas su još najzastupljeniji oni potrošački, koje građani vrlo brzo potroše za nešto i onda godinama kasnije plaćaju – kaže Kutle.

Osvrćući se na paniku koja je u prvom dijelu godine bila prisutna, što se odrazilo i na povlačenje gotovo milijardu maraka sa računa banaka od strane građana, Kutle pojašnjava da iako je taj trend zaustavljen, posljedice se i danas osjete i vide kroz posljednje podatke koji ukazuju na to da su depoziti građana manji za tri odsto u odnosi na početak 2022.

– Na svu sreću oni su za sedam odsto povećani od strane privrednih subjekata, tako da je na kraju došlo do rasta depozita u bankama – navodi on.

Kada je u pitanju naredna godina, Kutle pojašnjava da će sudbina BiH i dalje biti u vezi sa evropskom, pogotovo zbog vezanosti marke za evro, navodeći da slabljenjem evra automatski slabi i marka.

– Sve dok se ne smiri situacija u vezi sa Ukrajini te Evropa i Amerika prestanu sa štampanjem novca, neće biti dobro. Mi smo premali i nerazvijeni, previše toga uvozimo, premalo izvozimo. Ipak, ključna stvar biće koliko će nove vlasti uspjeti da stvore jedno povoljnije političko okruženje za inostrane investicije – poručio je Kutle.

Loši alati
Komentarišući posljednje poteze FED-a koji je nedavno podigao referentnu kamatnu stopu na najviši nivo u posljednjih 15 godina, te ECB-a koji je sve to pratio, dižući ključnu stopu sa 1,5 na dva odsto, Kutle kaže da ovi monetarni alati “ne mogu piti vode” i nisu efikasni u “obaranju” inflacije.

– Ona je posljedica enormnog štampanja novca u nekom prethodnom periodu, što je moralo doći na naplatu. Naravno sve to je podgrijano ratom u Ukrajini i energetskom krizom. Da zaključim, samo ovim monetarnim alatom je nemoguće suzbiti ovu inflaciju. Vjerovatno i zbog toga sada ECB najavljuje da će ograničiti puštanje novog novca u opticaj. Manje novca, znači i manje cijene – navodi Kutle.