Vlada Unsko-sanskog kantona (USK) donijela je na današnjoj sjednici odluku o dodjeli interventnih sredstava općinama Ključ i Bosanski Petrovac za sanaciju šteta uzrokovanih obilnim snježnim padavinama koje su dovele do proglašenja stanja prirodne nepogode.

Putem Kantonalne uprave civilne zaštite, općini Ključ odobrena su sredstva u iznosu od 30.000 KM, dok je za općinu Bosanski Petrovac izdvojeno 20.000 KM.

“Općine su nam se obratile sa zahtjevima za interventnu pomoć, a napominjem da ćemo kroz druge vidove pomoći nastojati dodatno podržati ove lokalne zajednice u sanaciji šteta. Komisije su na terenu i rade na procjeni šteta, a Vlada će kao što smo i obećali, nastaviti pružati finansijsku podršku u skladu s potrebama”, izjavio je kantonalni premijer Nijaz Hušić.

Ova odluka dio je šire strategije Vlade Unsko-sanskog kantona za pružanje pomoći područjima pogođenim vremenskim neprilikama i doprinos normalizaciji uslova života u ugroženim zajednicama.

FENA

Minka Hrustanović iz Bihaća je uživala u porodičnoj idili sa suprugom i sinom. S posla serviserke u Kantonalnoj bolnici u Bihaću dolazila je sretna i zahvalna, sve do kobne 2021. godine kada prilikom pregleda Minki ljekari otkrivaju tromboze u obje noge. Prilikom pokušaja da ih razbiju, Minka je doživjela infarkt i njeni problem sa zdravljem se pogoršavaju.

Najprije su je liječili u Bihaću, pa je otputovala u Tuzlu gdje su joj ugrađena četiri stenta. No poslije toga nije bilo dobrih vijesti, Minki se problemi s nogama pogoršavaju, a ljekar je ustanovio da je došlo do štopanja arterija u obje noge.

Nakon toga, Minka je češće boravila u bolnici nego u svom domu u Bihaću. Četiri puta je operisala noge, dvije godine zaredom ugrađivali su joj nove stentove i balone, a prošle godine bezuspješno su joj pokušali ugraditi i bajpas. Ukupno ima 47 stentova u obje noge, uz dodatne na srcu.

Uz sve to, Minka je i dijabetičar, dakle ima bolest koje svakako narušava zdravlje i komplikuje opravak, trpi jake bolove i živi u strahu da trombovi ne krenu prema srcu i mozgu.

Nada da će se ponovo vratiti svom idiličnom porodičnom životu rodila se u Turskoj, gdje su joj ljekari na osnovu nalaza rekli da je njeno dalje liječenje moguće u toj prijateljskoj zemlji.

Minka je već operisana u Istanbulu, a Udruženje Pomozi.ba je klinici dalo garanciju da će pokriti troškove liječenja. Predračun za nastavak njenog liječenja iznosi 12.800 eura, što njena porodica nije u mogućnosti prikupiti, stoga se nadaju pomoći dobrih ljudi.

Zbog toga je Pomozi.ba pokrenulo apel za Minkino liječenje. Za nju je u funkciju stavljen humanitarni broj 17042, pozivom se doniraju 2 KM, a broj je jedinstven za sve telekom operatere u BiH. Osim poziva na broj 17042, donacije su moguće i putem linka https://pomoziba.org/campaign/1561/ ili standardnih žiro računa Pomozi.ba organizacije.

Računi za uplate

PayPal:

paypal1@pomozi.ba

(Minka Hrustanović)

Za uplate iz BiH:

UniCredit Bank

338-730-22202506-52

Intesa Sanpaolo Banka BiH

154-180-20085330-48

Raiffeisen Bank

161-000-02481200-94

Bosna Bank International d.d

141-306-53201196-79

NLB Banka d.d

132-260-20223371-17

ZiraatBank BH dd Sarajevo

186-121-03108095-46

Asa banka d.d. Sarajevo

134-105-11300001-66

Sparkasse Bank BiH

199-496-00059682-82

Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

Svrha: Minka Hrustanović

Za uplate iz inostranstva na račun Pomozi.ba u Austriji:

ERSTE BANK

IBAN: AT64 2011182266475400

BIC: GIBAATWWXXX

Wien, Oestereich

Name: hilfhelfen-pomozi.ba

Verwendungszweck: Minka Hrustanović

Za uplate iz Nizozemske i Zapadne Evrope:

ING

SWIFT: INGBNL2A

BAN: NL63INGB0675431905

St. Pomozi.ba (Help Bosnie) NL

Het doel van de betaling: Minka Hrustanović

Za uplate iz Turske:

VAKIF KATILIM BANKASI A.S.

IBAN:TR91 0021 0000 0006 3546 7000 01

İstanbul, Türkiye

Derneğin Adı: Bosna Hersek Yardımlaşma Derneği

Açıklama: Minka Hrustanović

Bosanski Petrovac u finansijskoj je blokadi. Vlast nije konstituisana, nije usvojen budžet za ovu godinu. Izvjesno je kašnjenje plata, nacrti prostornog plana nisu završeni, a upitna je i sanacija šteta koje su prouzrokovale snježne nepogode.

Načelnik Bosanskog Petrovca Mahmut Jukić ističe – ukoliko se loše stanje nastavi u ovoj općini, zbog nekonstituisanja Vijeća, daljnji procesi u razvoju ove lokalne zajednice bit će u stagnaciji, te će ova općina postati općina slučaj. Napominje da bi trebao biti ubrzan proces dogovaranja o formiranju većine.

„SDA je najviše zainteresirana. Stranka ima svoje organe, izvršni odbor a ima i predsjednika stranke, odnosno predsjednicu, koja je razgovarala sa određenim političkim subjektima. Sa SNSD-om se razgovaralo. Pored SDA, koja ima 7 vijećnika, SNSD ima 6 i ima najjači kapacitet da se sjedne i dogovori oko te većine i na neki način samim tim zastupa se interes građana“, kazao je načelnik Jukić (SDA).

Za sugestije su se obraćali pismeno Ministarstvu finansija USK-a, iz kojeg su im istaknuli da, dokle god ne bude usvojen budžet, ne mogu se izvršavati ni rashodi.

„Početkom godine uputili smo i jedan akt Uredu visokog predstavnika, te smo tražili i njegovu pomoć i djelovanje u skladu sa njegovim nadležnostima. Odgovor visokog predstavnika još čekamo“, kazala je Ena Širbić, sekretar organa uprave Bosanski Petrovac.

Nekonstituisano Općinsko vijeće, finansijska situacija i Budžet problem su i javnim preduzećima, koji trebaju isplatiti plaće, a, kako kažu, Odluka Vlade FBiH o minimalnoj plati ih je dodatno unazadila.

„Prošle godine je budžet kasnio. Međutim, zajednička komunalna potrošnja je obustavljena sa 30. januarom, kad je bilo jasno da budžet neće biti donesen na vrijeme, prošle godine nas je koštalo to nekih 15 000 KM, a ove godine će nas koštati jedno 25.000 KM. To je velik udar na preduzeće koje nekih 20 posto prihoda dobija od Općine, od zajedničke komunalne potrošnje i javnih površina“, istaknula je Nada Repija, direktorica Komunalnog d.o.o. Bosanski Petrovac.

Pres-konferenciji prisustvovali su i građani Bosanskog Petrovca, koji su razočarani situacijom u kojoj su se našli, ali se nadaju promjeni.

Pored građana te predstavnika službi iz gradske uprave i sektora obrazovanja, konferenciji su prisustvovali su i vijećnici Stranke demokratske akcije, dok se ostali vijećnici nisu odazvali sastanku.

federalna.ba

Općinski sud u Velikoj Kladuši potvrdio je optužnicu Tužilaštva Unsko-sanskog kantona protiv Hameda Safija (27), Elmaza Kasana (23), Ibrahima Sidikija (25) i Allija Sherzada (26) iz Afganistana kojima se stavlja na teret da su u septembru 2024. godine, u pograničnom području Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, na teritoriji općine Velika Kladuša, oteli devet migranata sirijskog porijekla.

Istraga je utvrdila da postoji osnovana sumnja da su optuženi po prethodnom dogovoru i naoružani pištoljima zaustavili grupu sirijskih migranata koji su prethodno vraćeni u Bosnu i Hercegovinu od strane hrvatske policije, a potom ih udarali i sve to snimali mobitelima.

Snimke fizičkog zlostavljanja su potom slali porodicama oštećenih istovremeno tražeći da im za njihovo oslobađanje uplate iznos od po 1.500 eura za svakog otetog.

Hamedu Safiju se ujedno stavlja na teret i neovlašteno držanje vatrenog oružja, to jest pištolja i municije.

Prema nezvaničnim informacijama, radi se o pripadnicima takozvane BWK organizovane grupe koja se bavi krijumčarenjem ljudi i teškim krivičnim djelima.

Kod njih je prilikom hapšenja pronađena veća količina nelegalnog naoružanja i municije. Bezbjednosna situacija po pitanju migranata na području Unsko-sanskog kantona narušena je u posljednje vrijeme, a prema operativnim policijskim podacima, postoje i djeluju organizirane grupe migranata koje se bave otmicama drugih migranata i iznudom novca.

Inače, domaće zakonodavstvo za krivična djela iznude i otmice predviđa stroge kazne koje se mogu kretati od jedne do 10 godina zatvora.

Na vršenje ovih krivičnih djela upozorili su i iz Službe za poslove sa strancima, te su ukazali na oružane sukobe unutar migrantske populacije navodeći da su počinioci u najvećem broju državljani Afganistana.  U narednom periodu se očekuje zakazivanje ročišta za izjašnjenje o krivici pred Općinskim sudom u Velikoj Kladuši, pišu Nezavisne.