Hamdija Abdić Tigar kandidat je SDA, dok je Pomakov izbor za Šuhretovog nasljednika mladi i obrazovani Elvedin Sedić
Dojučerašnji koalicioni partneri u Gradskom vijeću Bihaća SDA i Pomak razišli su se odlaskom Šuhreta Fazlića sa mjesta gradonačelnika, a zatim su se i oštro posvađali tokom kampanje za prijevremene gradonačelničke izbore, gdje je Hamdija Abdić Tigar kandidat SDA, dok je Pomakov izbor za Šuhretovog nasljednika mladi i obrazovani Elvedin Sedić.
Zatečeni gradski dugovi te najave iz kampanje Pomaka o podizanju novog investicionog kredita, uz komentare bivšeg gradonačelnika isprovocirali su reakciju SDA, iz koje tvrde da su krediti koje vraćaju podignuti od 2008. do 2014. godine.
– Tadašnji općinski vijećnik koji je dizao ruku i podržavao zaduženje Grada je bio upravo bivši gradonačelnik Šuhret Fazlić. Laž je da su to naši (SDA) dugovi, istina je da su to bili dugovi Šuhreta Fazlića. Vijećnici SDA su predlagali razne projekte za naše lokalne zajednice. To je tačno, ali je tačno i da su milionska sredstva za projekte obezbijeđena sa nivoa Federacije BiH, od kadrova SDA. Neznanje u upravljanju resursima dovelo je do toga da većina tih sredstava i dalje stoji na računu (poput onih za aerodrom) i nije utrošena, kažu iz SDA Bihać.
Zanimljivo je da se sami kandidati za gradonačelnika ne uključuju direktno u obračun. Sedić napominje da je on najkraće u politici, te da sve ono što SDA tokom koalicije nije smjela spočitati Fazliću biva sad fakturisano njemu.
Kandidat Hamdija Abdić također ne ide direktno u obračun sa Fazlićem i Pomakom, ali je ipak počeo s prozivkama, ukazujući na debakl Fazlićevog pokušaja da se renovira gradska dvorana, a što se iskomplikovalo u parnici sa izvođačem radova, piše Oslobodjenje.
– Neodgovorna politika Pomaka je od sasvim obične stvari koja je trebala trajati par mjeseci, razvukla stvar sa dvoranom na skoro četiri godine, ukazivao je Abdić, koji je kao i SDA protiv novog zaduživanja Grada.
Pomak im je odgovorio u ciframa, da su uložili u dogradnju dvorane Luke 2,5 miliona KM, 2 miliona za gradsku rasvjetu, projekat MEG od 600 hiljada KM, put Kamenica – Vrkašić 380 hiljada KM, učešće Grada za Dom zdravlja Bihać bilo je 500 hiljada KM, a prva faza Smaragdnog puta vrijedi 500 hiljada KM.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselila Tepić (Bešira) Kado – Hato
You must be logged in to post a comment Login