BiH
Bogati baja, švercer cigareta i crnolistaš: “Bh. političari vladaju ljudima koji predstavljaju najsiromašnije europsko društvo”
Međutim, koje je, zapravo, Milorad Dodik i šta je to što možemo uočiti iz njegove biografije, otkrivamo u nastavku.
Milorad Dodik je rođen 1959. godine u Banjoj Luci, odrastao je na selu i pohađao Poljoprivrednu školu u Banjoj Luci. Nakon srednje škole, diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Trenutno stanuje u Laktašima. Oženjen je Snježanom s kojom ima dvoje odrasle djece, sina Igora i kćerku Goricu.
Politička karijera i kako je sve počelo?
Političku karijeru započeo je 1986. godine, kada je sa svojih 27 godina izabran za predsjednika Izvršnog odbora Općine Laktaši. Pred prve višestranačke izbore u BiH 1990. godine postaje član Saveza reformskih snaga Ante Markovića, nakon čega je kao kandidat ove stranke izabran u Parlament Bosne i Hercegovine (BiH). U toku rata bio je nezavisni poslanik u Narodnoj skupštini RS-a (NS RS).
U okviru serijala “'Junaci doba zlog’: Milorad Dodik – sluga svoje vlasti”, navodi da se politički uspjeh Dodika temelji na ekonomskom prosperitetu firme “Igokea”, koju je osnovao u junu 1991. godine. Ulazak u veliki biznis omogućila mu je tadašnja Udružene banke Sarajevo, dajući mu pred sam rat milionski kredit kojim je on pokrenuo svoj biznis. Kako se to navodi u serijalu, ovaj kredit nikada nije vratio, baš kao ni 180.000 maraka kredita, novac koji je dobio od tadašnje beogradske Kredibell banke.
Osim toga, poznato je da je Dodik za vrijeme rata u BiH švercovo cigarete, čemu svjedoče i dokumenti koji se nalaze u MUP-u RS.
“Šta očekivati od čovjeka koji je za vrijeme rata švercovao cigare, dok su drugi ginuli. I nije švercovao ‘Ronhill’ već ‘Kratki Partner'”, govorio je mnogo godina kasnije Mladen Bosić.
Ključni Dodikov zaštitnik tokom ratnog doba bio je Borislav Mikelić, šef tzv. Republike Srpske Krajine, koji je bio mentor Željku Ražnatoviću – Arkanu i čovjek od povjerenja Slobodana Miloševića.
Politički uspon
Nakon rata međunarodna zajednica vidjela je u njemu političara koji bi mogao pomoći pri implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma, uslijed čega je dobio podršku i tadašnjeg visokog predstavnika u BiH Carlosa Westendorpa.
SNSD stranku je osnovao 1996. godine, nakon što je Radovan Karadžić, pod pritiskom međunarodne zajednice, morao da se odrekne funkcije i povuče iz politike. Tada je Biljana Plavšić postala predsjednica RS-a. Upravo tada Dodik kreće sa kritikama Ratka Mladića i Radovana Karadžića, govoreći da su nanijeli štetu srpskom narodu. Plavšić je tada Vladu povjerila Dodiku, čija je stranka imala tek dva poslanika.
“Tog trenutka kada mu je Biljana Plavšić ponudila funkciju mandatara, počinje njegov enorman politički uspon”, kazao je Aleksandar Trifunović, novinar i urednik portala Buka za serijal “'Junaci doba zlog’: Milorad Dodik – sluga svoje vlasti” dodajući:
“Međunarodna zajednica je tada u njemu vidjela šansu i shodno tome je ulagala u njega. Ulagala je u medije koje je on pokrenuo, ulagala je u njegovu političku partiju.”
Novinar Slobodan Stupar, navodi kako je 1998. godine bio prisutan u Domu kulture na Palama, kada je Dodik došao sa Biljanom Plavšić.
“Bio sam prisutan 1998. u Bijeljini kada ga je dovela Biljana Plavšić zajedno sa Madeleine Albright u onaj Dom kulture, da preuzmu vlast od ovih sa Pala”, kazao je novinar Slbodan Stupar.
Na sjednici Skupštine u Bijeljini 18. januara 1998. godine kojoj je prisustvovao i tadašnji američki ambasador, predstavnici Srpske demokratske stranke i Srpske radikalne stranke napustili su Parlament. U sali je ostao 41 poslanik, među njima značajan broj Bošnjaka i Hrvata. SFOR je helikopterom prevezao još jednog, Franju Majdandžića, čime je omogućen izbor novog premijera. Tako je Dodik prvi put okusio vlast, navodi se u serijalu.
Međutim, Dodik je nakon toga izgubio naredne izbore, ali ne i vlast, jer je uspio zadržati tehnički mandat.
U trci za predsjednika Dodik je ostao bez fotelje 2000. godine kada odlazi u opoziciju, nakon čega je ponovo izabran za premijera. Veze koje je Dodik potom uspostavio sa Vojislavom Koštunicom, nekadašnjim predsjednikom Vlade Srbije, pomogli su mu da visoko kotira.
“To je bio odnos iz kojeg je imao najviše koristi, koji mu je obezbijedio neku vrstu političke dominacije. To je bila najveća finansijska injekcija u RS – kupovina Bh. Telekoma tadašnjeg. I s tim parama je Milorad Dodik, zapravo, kupio vladavinu sve ove godine. To je bila dakle ključna godina za uspostavljanje njegove vlasti. Radi se o preko milijardu čistog novca koji je ušao u RS, koji se nažalost u ovih 15 godina gotovo i ne primijete u šta je potrošen”, navodi Trifunović.
Na Općim izborima 2002. izabran je za poslanika u NS RS-a. Dvije godine kasnije ponovo predvodi listu SNSD-a za Skupštinu Općine Laktaši. I ovaj put dobija mandat u lokalnoj vlasti, ali ga ne preuzima. Pred kraj mandata u NS RS-u, u februaru 2006. godine, ponovo postaje predsjednik Vlade RS-a. Iste godine osvaja mandat u NS RS-u, ali dva mjeseca nakon izbora po treći put sastavlja Vladu RS-a.
Na općinskim izborima u BiH 2008. godine Dodik ponovo osvaja vijećnički mandat u Skupštini Opštine Laktaši, ali ga po treći put ne preuzima.
Dvije godine kasnije postaje predsjednik RS-a sa 319.618 glasova.
Na Općim izborima 2014. godine potvrdio je svoj predsjednički mandat. Na Općim izborima 2018. godine izabran je za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. Četiri godine kasnije izabran je za predsjednika Republike Srpske.
Novinar Boško Jakšić navodi kako postoje “najmanje dva Milorada Dodika. Prvi je u mladosti bio liberal koji je promovisao ideje Zapada i suprotstavljao se nacionalizmu. Drugi se pretvorio u pobjesnelog Maksa Republike Srpske koji danas podiže spomenike Radovanu Karadžiću sa kojim se nekada sukobljavao, koji zastupa krajnje konzervativne ideje, koje je okrenuo Istoku, a zaboravio na Zapad.”
Šta sve posjeduje?
Milorad Dodik zasigurno je jedan od najbogatijih ljudi u BiH.
Prema podacima koje je sam dao pred kraj 2018. godine, Dodik je ukupnu imovinu procijenio na nešto manje od 1,1 milon eura. Godišnje je od plaće zarađivao nešto manje od 30 hiljada, od poljoprivrede prihodovao oko 50 hiljada, a od izdavanja vile u Beogradu oko 40 hiljada eura. Osim toga, članovi porodice Milorada Dodika također su vlasnici kompanija koji bilježe milionske profite, piše Source.
Kako se to navodi u serijalu, Milorad Dodik je vilu u elitnom naselju Dedinje u Beogradu, kupio 2007. godine za 750.000 eura u kešu, dok je tek godinu dana kasnije pokušao to da pokrije kreditom kod Pavlović banke.
„U BiH se najveći projekti završavaju korupcijom. Bh. političari su trenutno među najbogatijim ljudima zemlje u kojoj živimo. Istovremeno, vladaju ljudima koji predstavljaju najsiromašnije europsko društvo“, navodi Trifunović.
Pored toga za Dodika se navodi kako je prvi Putinov čovjek na Zapadnom Balkanu.
U aprilu 2022. godine Velika Britanija uvela mu je sankcije zbog narušavanja legitimiteta i funkcionisanja Bosne i Hercegovine. Sankcije uključuju zabranu putovanja u Veliku Britaniju i blokadu imovine u toj zemlji. Prethodno su mu sankcije izrekle i Sjedinjene Američke Države.
Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.
“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.
Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.
Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.
Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.
Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.
Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza
Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.
– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.
Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka samog poreznog nadzora.
Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka, što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.
Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH, koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.
– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.
Osvrnuo se i na dopune Zakona porezna na dohodak, kojim s omogućava izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati kroz dio bez porezne presije.
– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.
“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”
Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.
Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.
– I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.
Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.
– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.
U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.
U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.
Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.
BHmeteo: od vikenda toplije
Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.
U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.
Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.
Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.
Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.
Prognoza FHMZ-a za naredne dane
U četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.
BiH
Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa
Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.
U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.
Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.
Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.
To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.
Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.
Bol i patnja nas uče da budemo zahvalni kad smo dobro
O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike
Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
5 navika za zdraviji um i život
Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer
Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
5 navika za zdraviji um i život
Zabavni načini da djeci odagnate dosadu
Ljubav prema majci je ibadet, a ljubav prema ženi je sreća
Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer
-
Cazinprije 4 danaOdlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 dana5 navika za zdraviji um i život
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 danaZabavni načini da djeci odagnate dosadu
-
Religijaprije 5 danaLjubav prema majci je ibadet, a ljubav prema ženi je sreća
-
Cazinprije 5 danaNajava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer
-
Svijet / Zanimljivostiprije 3 danaO stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike
-
Religijaprije 14 satiBol i patnja nas uče da budemo zahvalni kad smo dobro