Svake godine tradicionalno, prve sedmice sa nastupanjem jeseni, u Bihaću se održava manifestacija Jesen na Gelenderima u organizaciji javne ustanove Kulturni centar Bihać.

Gelenderi su bihaćki korzo, ispod bedema i unutar aleje, dio gradskog parka, inače od davnina poznato okupljalište i mjesto dogovorenih susreta u gradu.

Čarobna avantura

– Počeli smo šareni program ovogodišnje Jeseni na Gelenderima. Otvaranje smo posvetili najmlađim, uz razigranu šetnju i pratnju orkestra, te radionice sa IPSIA BiH, a za večernju zabavu zadužena je Lana Škrgatić – multiinstrumentalistica, kantautorica i profesorica muzičke kulture. Dobro došli u novu čarobnu avanturu u Bihaću, poručili su organizatori iz Kulturnog centra Bihać, koji ovogodišnju manifestaciju nazivaju još i Bajka iz usnulog parka.

Na programu ovogodišnje Jeseni na Gelenderima danas će se održati dječija olimpijada u organizaciji gradskog Sportskog saveza, a u večernjim satima posjetioce očekuje koncert Zlatana Karića i benda Zenica.

I orkestar je tu/Almir Budimlić

Sutra slijedi još jedna zabava za djecu Balić poni kutak, gdje će najmlađi Bišćani uživati jašući ponije i mazeći ih do mile volje. Za odraslu publiku uvečer je koncert Tribut benda Tajna veza iz Mostara, koji će svirati hitove Bijelog dugmeta i Indexa. Prekosutra u podne posjetioce Gelendera zabavlja će Džengiz (Dženan Rakić), a uvečer je koncert DJ Moshpit iz Bihaća.

Klaun i tamburaši

Vikend u Bihaću je ispunjen programom, u subotnje podne nastupa DJ Deasha, odvija se izložba sitnih životinja u organizaciji Udruženja građana Bihaćki prevrtač 2000, a navečer su svirke domaćih umjetnika, koncert benda Okus meda sa gostima: Nejra Karabegović, Saša Mirković, Zosko i Ejub Handukić Bube. Posljednjeg dana Jeseni na Gelenderima održaće se turnir u backgammonu, u organizaciji kluba Ajna Una Bihać, dječija matineja uz klauna Štrkija i večernji koncert tamburaškog sastava Bedem iz Bihaća.

• Premijer Federacije Nermin Nikšić u društvu federalnih i kantonalnih ministara te bihaćkog gradonačelnika Elvedina Sedića obišao je danas, u okviru radne posjete Bihaću,  radove na uređenju Terminala tečnih naftnih derivata u ovom gradu. Kako je kazao medijima, nakon završetka radova na terminalima u Blažuju i Živinicama, modernizacija i uređenje onih u Mostaru i Bihaću je u toku…   

 – „Terminal u Bihaću ima pet vertikalnih rezervoara za skladištenje naftnih derivata i zbog zastarjelosti nije funkciji od 2010. godine.  Drago mi je da se konačno počelo raditi na njegovoj rekonstrukciji i što će, kada bude stavljen funkciju, Grad imati višestruke koristi. Riječ je o strateški važnom projektu za ovaj dio BiH koji je najudaljeniji od centra države. Osim toga, insistirat ćemo na izmještanju jednog pogona namjenske vojne industrije“, rekao je bihaćki gradonačelnik. 

Ranije je donesen zakon prema kome se jedan pfening od svake litre prodanog goriva prosljeđuje  za naftne terminale što je rezultiralo mogućnostima kreditnih sposobnosti i preuzimanja sredstava za investicije. S tim u vezi krajem aprila ove godine putem Razvojne banke BiH je osiguran kreditni aranžman za rekonstrukciju Terminala tečnih naftnih derivata u Bihaću što je od ogromne važnosti  u kontekstu dugoročne strategije razvoja energetskog sektora. Vrijednost investicije je 20 miliona KM.

„Opredijelili smo se da prvo radimo Bihać, jer smatramo da je to važno s aspekta osiguravanja kapaciteta skladištenja i osiguravanja rezervi nafte“, rekao je Nikšić podsjetivši da BiH ima ogromne kapacitete naslijeđene od bivše države, dovoljne da osigura skladištenje i osiguranje obaveznih rezervi za cijelu regiju što je važno iz perspektive pregovora s EU.

Modernizacija Terminala obuhvata  sanaciju i rekonstrukciju rezervoara, zamjenu postojećeg vodovoda i opreme te implementaciju novih tehnoloških i protupožarnih cjevovoda. Također, planirana je i obnova trafostanice, instalacija napojnih kablova, rekonstrukcija zgrade, radionica i spremišta, što će osigurati poboljšanu operativnost i sigurnost objekta.

rtvusk

Ljubo Pravdić, direktor Cesta Federacije, Ademir Toromanović direktor za tehničke polove ovog preduzeća i predstavnici  izvođača radova “Prijedorputevi” i “Kov-grad” iz Bužima potpisali su ugovor o izvođenju prve faze radova na izgradnji obilaznice u Bihaću, dionice Jablanska ulica – čvor Mali Lug – Čavkići veza na M14.

Dionica obuhvata izgradnju glavne trase dužine 3,5 km s tri kružna toka i to: Jablanska ulica – Banjalučka i kružne raskrsnice Lugovi i Mali Lug. Vrijednost potpisanog ugovora je skoro 15 miliona KM, a novac je osiguran  iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. Za eksproprijaciju zemljišta utrošeno 4,35 miliona maraka te 160.000 maraka za projektiranje, elaborate i saglasnosti. Ovo je jedan od najvažnijih poslijeratnih projekata za gradove Bihać i Bosanska Krupa ali i ostatak Krajine, zajednički je zaključak potpisnika ugovora.

“Posljednjih 25 godina slušamo o izgradnji ove ceste. Danas smo konačno stavili tačku na tu priču i krećemo s konkretnim radovima. Drago mi je da je ono o čemu smo tokom protekle godine pričali s premijerom Nerminom Nikšićem sada provodimo u djelo. Na ovaj način počinjemo izgradnju ne samo zaobilaznice u Bihaću nego i priključka na magistralni put Bihać – Bosanska Krupa odnosno izmještene dionice preko Srbljanskog platoa što je projekat koji se nastavlja na ovaj za koji smo potpisali ugovor”, rekao je u izjavi medijima gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.

Prema riječima Ljube Pravdića, direktora JP Ceste Federacije, zbog niza problema koje je nemoguće riješiti rekonstrukcijom magistalne ceste Bihać – Bosanska Krupa,  Vlada Federacije BiH odlučila je 2014. godine pokrenuti aktivnosti na izgradnji nove trase ceste preko Grmuško-srbljanskog platoa.

Da bi se ranije izgrađena dionica magistralne ceste spojila s novom, neophodno je izgraditi  dionice tretirane danas potpisanim ugovorom. Paralelno s aktivnostima na ovom projektu, intenzivno se radi na pripremnim radnjama za izgradnju dionice Veliki Radić – Vranjska dužine šest kilomtara, na teritoriji Grada Bosanska Krupa. Očekuje izdavanje urbanističke saglasnosti i dalji nastavak pripremnih aktivnosti za izgradnju.

“Projektna dokumentacija za ovu dionicu urađena je 2016-2019. godine, a projekat je kandidiran za finansiranje u okviru Programa modernizacije magistralnih cesta FBiH. Dionicu od 18.5 km od Bosanske Krupe kandidirali smo u novi investicioni program o kojem pregovaramo s međunarodnim kreditnim institucijama. Očekujemo da će Vlada s ovim kreditnim sredstvima osigurati dovoljno sredstava za završetak kompletne trase”, rekao je Pravdić.

O tome je govorio i federalni premijer Nermin Nikšić koji je zajedno s Kemalom Hrnjićem, ministrom poljoprivrede, prisustvovao današnjem potpisivanju ugovora u ime Vlade Federacije BiH.

“Iako je i dalje najznačajnija investicija izgradnja Koridora VC, nastojimo da ravnomjerno raspoređujemo sredstva koja imamo u Budžetu Federacije. Ne možemo dopustiti da i ostali dijelovi Federacije ostanu zapostavljeni. U tom smislu ranije je planirana izgradnja brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša“, rekao je premijer Nikšić.

Radovi na magistralnoj cesti između Bihaća i Bosanske Krupe kandidirani su  u okviru Investicionog programa za izgradnju, rekonstrukciju i rehabilitaciju magistralnih cesta FBiH 2025-2030, koji je trenutno u fazi preliminarnih razgovora s međunarodnim finansijskim institucijama.