Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Boris Dežulović: “Zašto su vrckavom, prčevitom i politički nekorektnom predsjedniku s uma sišli Romi, a ne Židovi?”

Published

on

Ukratko – da se ne „prenemažemo“ i ne zajebavamo – u „pravljenju profita“ Židovi su malo zajebaniji igrači od Roma.

Piše: Boris DEŽULOVIĆ

Predsjednikova šeretska dosjetka izazvala je, razumljivo i očekivano, lavinu gnjevnih reakcija u Hrvatskoj, ali i svijetu. Njemu, međutim, nije padalo na pamet da se ispriča. Predsjednik Republike Hrvatske se ne ispričava.

„Klima na dvadeset pet stupnjeva?“, podigao je obrve predsjednik Republike Zoran Milanović prije par dana, upitan da prokomentira Vladine mjere štednje i preporuke građanima. „Što znači klima na dvadeset pet? Onda ju isključi! Klima ne radi na dvadeset pet. Posebno klima srednje kvalitete, kakvu ima većina hrvatskih građana“, izgovorio je predsjednik u dahu okruživši pogledom cijeli novinarski grozd, ne bi li se uvjerio da ga svi slušaju, gotovo pa nestrpljiv da čuje vlastitu genijalnu dosjetku. „Ako ćete staviti klimu na dvadeset pet“, izbacio je konačno Milanović podbradak i mangupski nakrivio usta, „prodajte je Židovima neka je odnesu, oni će napraviti profit na tome. Židovi su vrlo spretni u tim stvarima.“

Predsjednikova šeretska dosjetka izazvala je, razumljivo i očekivano, lavinu gnjevnih reakcija u Hrvatskoj, ali i svijetu. Njemu, međutim, nije padalo na pamet da se ispriča. Predsjednik Republike Hrvatske se ne ispričava.

„Nisam se jednom potukao radi zaštite časti i prijateljstva kad su Židovi u pitanju, ali hajde dosta više tog prenemaganja!“, sutradan se predsjednik Republike osvrnuo na gnjev svjetskih židovskih organizacija. „Jesam li možda rekao da su Židovi prevaranti? Ili sam širio predrasude i stereotipe? Zna se tko trguje u ovoj zemlji, tko jeftino kupuje, a skupo prodaje. Jesam ja rekao da Židovi kradu? Jesam li trebao reći da su Židovi filantropi i dobrotvori? Pa ni ja nisam! Dosta tog prenemaganja i ispričavanja. Gdje je kraj tom ispričavanju, za ovo, za ono… Stalno se mora netko nekome ispričavati, kome da se ispričam, za što?“

Skeč s predsjednikom Zoranom Milanovićem, Vladinim mjerama, klima-uređajima i Židovima, naravno, u stvarnosti se nikad nije dogodio. U stvarnosti se dogodio, prepoznali ste ga odmah, drugi jedan, vrlo sličan skeč, s predsjednikom, Vladinim mjerama, klimama i Romima.

„Ako ćete staviti klimu na dvadeset pet, prodajte je Romima neka je odnesu, oni će napraviti profit na tome. Romi su vrlo spretni u tim stvarima“, rekao je predsjednik na Korčuli, pa sutradan prisnažio: „Nisam se jednom potukao radi zaštite časti i prijateljstva kad su Romi u pitanju, ali hajde dosta više tog prenemaganja! Jesam li možda rekao da su Romi lopovi? Ili sam širio predrasude i stereotipe? Zna se tko krade u ovoj zemlji, tko krade metal. Jesam li ja rekao da Romi kradu? Jesam li trebao reći da su Romi doktori znanosti? Pa ni ja nisam! Dosta tog prenemaganja i ispričavanja.“

Zašto, međutim – kad mu je već za potrebe šeretske dosjetke trebao netko tko zna što s hiljadama ispravnih, ali beskorisnih klima-uređaja – predsjedniku Milanoviću sa širokog i prostranog uma umjesto Roma nisu sišli Židovi? Predsjednikov um, vidjeli smo, dovoljno je širok i prostran da i mi zaigramo po njegovim pravilima, bez onih, kako se zovu, „prenemaganja i ispričavanja“: klima-uređaji gomila su plastike s par elektronskih čipova, nema tu za Rome leba, za onih par metara bakrene cjevčice dali bi vam deset-dvadeset kuna, a ostalo ne bi ni pogledali. Dočim bi vam Židovi za ispravnu klimu, ovisno o marki i stanju, dali i po stotinu-dvije eura. „Oni će napraviti profit na tome, Židovi su vrlo spretni u tim stvarima.“

Kao prvo, klimatske promjene fantastična su poslovna prilika za poslovično spretne židovske trgovce: samo od potpuno neklimatizirane Skandinavije cijela će svjetska air-conditioning industrija živjeti sljedećih desetak godina. Kao drugo, klima-uređaji fantastično su propulzivan biznis i među samim Židovima: Ron Avraham iz izraelskog Ministarstva za zaštitu okoliša, recimo, nedavno je iznio podatak kako gotovo polovicu električne energije u Izraelu potroši industrijska, javna i kućna klimatizacija, a u srcu ljeta taj se postotak penje i do šezdeset posto. Plus vladi u Izraelu ne pada na pamet građanima limitirati hlađenje, pa bi Milanovićeva polovna i malo korištena „klima srednje kvalitete, kakvu ima većina hrvatskih građana“, nekome u Tel Avivu ili Haifi itekako dobro došla. Uostalom, tamo je i dvadeset pet Celzija arktička temperatura.

 

Ukratko – da se ne „prenemažemo“ i ne zajebavamo – u „pravljenju profita“ Židovi su malo zajebaniji igrači od Roma.

Zašto su onda vrckavom, prčevitom i politički nekorektnom predsjedniku s uma sišli Romi, a ne Židovi? Svakako, ne bi time rekao ni da su Židovi prevaranti, niti da kradu. Osim ukoliko to zaista misli, u kojem se slučaju ispričavam. Ukoliko pak ne misli, zašto to nije rekao? I zašto to nikad neće reći? Zašto tako nešto ne bi rekao niti kad bi ga neki novinar izazvao da – ukoliko ima muda, i ukoliko to zaista „ne širi predrasude i stereotipe“ – jednako tako „bez prenemaganja i ispričavanja“ pozove Hrvate da svoje beskorisne klima-uređaje uvale Židovima?

Zato što je dosjetka o Romima koji „znaju napraviti profit“ i koji su „spretni u tim stvarima“, u zamjenu za krezavi smijeh hijena na društvenim mrežama i glasačkim spiskovima, izazvala tek ljutnju romskog zastupnika Veljka Kajtazija i politički korektan, patronizirajući prezir mutavog Andreja Plenkovića. Dok bi dosjetka o Židovima koji „znaju napraviti profit“ i „spretni su u tim stvarima“ – ako ste pažljivo pratili tekst – u zamjenu za krezavi smijeh Milanovićevih hijena izazvala lavinu reakcija u svijetu i gnjev svjetskih židovskih organizacija. A Milanović je ipak sinjski mangup i „dijete zagrebačkog asfalta“: on nikad ne ide u fajt s jačima, i nikad bez podrške hijenske rulje ili sponzora. Njegovi su prirodni neprijatelji feministice, B.a.B.e, ženske udruge, nevladine organizacije, demonstrantice s Vruje, profesori Klasične gimnazije, Njonjo, Jaglac, Pupovac, Bosanci i Romi.

O da, „napast“ će zagrebački heroj ulice „bez prenemaganja i ispričavanja“ i Ameriku i NATO, ali oprezno kalkulirajući koeficijente štete i koristi, važući svoju bijednu, zanemarivu specifičnu težinu i upravo veličanstvenu formacijsku nevažnost nasuprot onoj realnoj, krezavoj podršci s biračkog spiska. Nije se, uostalom, pred Amerikom i NATO-om tako kurčio dok je i sam bio premijer. Tamo, međutim, gdje bi mlaćenje vlastitim kurčićem po gloginjama, za razliku od mlaćenja tuđim po Americi, moglo proizvesti realnu štetu veću od realne koristi – na primjer, kakvom smjelom, rubnom i politički nekorektnom dosjetkom „bez prenemaganja i ispričavanja“, recimo o Židovima – predsjednikov jezik iznenada je vidno sporiji od pameti, pa istim onim refleksom kojim je i sam izabran bira manje zlo. Olinjali seoski pijetao Milanović voli kad frca perje, ali dobro zna da se jednom rasuto perje ne može vratiti u jastuk.

Osim toga, znamo tko je „vrlo spretan“ u sakupljanju perja.

Zato, eto, Milanović nikad neće reći da su „Židovi spretni u tim stvarima“, niti će nakon toga – onako kako je za romskog zastupnika Kajtazija rekao da je „prvo uopće pitanje je li Kajtazi Rom“ – za predsjednika Svjetskog židovskog kongresa reći kako je „prvo uopće pitanje je li gospodin Ronald Lauder Židov“. Možete li zamisliti predsjednika Republike kako potom poziva novinare, „ajde prokopajte to koliko je Lauder stvarno Židov“? Ne možete? Zašto? Zato što je Lauder više Židov nego što je Kajtazi Rom, ili zato što je Milanović više pička nego što su Židovi „spretni u tim stvarima“?

„Kad izgubimo smisao za humor, ali zdravi humor, gotovi smo kao nacija“, objasnio je na kraju predsjednik Republike svoj osebujan, drčan i politički nekorektan smisao za humor. Pokazao nam je, eto, Zocky Gervais razliku između zdravog i nezdravog humora: zdrav je, metnimo, na račun Roma, a nezdrav, jasno, na račun Židova.

Ili Hrvata?

Ne.

 

„Želim što više viceva na račun Hrvata“, požurio je vodeći hrvatski komedijaš preduhitriti takva potpitanja. „Hrvati su vrlo raznoliki. Ali vicevi na račun Dalmatinaca, Vlaja, što sam porijeklom, Primoraca, Bodula, Zagrepčana, Zagoraca, zašto ne, dok se to ne pretvara u stvarnu mržnju. Da, mi smo stereotipna bića, robujemo nekim predrasudama, bitno je da ne mrzimo.“

Ako je, međutim, točno da smo, „kad izgubimo smisao za zdravi humor, gotovi kao nacija“ – da je dakle humor na vlastiti račun važan atribut ozbiljne nacije – imam za predsjednika Republike dobru i lošu vijest. Dobra vijest je da „kao nacija“, istina, još nismo „gotovi“. Loša je pak vijest da, trajno amputiranog smisla za zdravi humor, nikad to nismo ni postali.

U protivnom, proslavljeni hrvatski stand-up predsjednik – čovjek koji i sam „želi što više viceva na račun Hrvata“ – do sad bi, jebemumater, smislio barem jedan. Kao što je smislio onaj – kad smo već kod njih – o Židovima i Romima.

„Liberalni Židovi iz hrvatskih gradova, bilo ih je malo, bili su eksterminirani. Rasni zakoni doneseni su prije svega zbog Židova, a najstrašniji primjer su Romi, koji su bili prijetnja ne znam kome, valjda Hitlerovim sanitarnim inspektorima, na što su se navukli hrvatski nacisti, koji prije nisu imali negativan povijesni odnos prema Romima, baš kao ni prema Židovima“, prošle je godine tako nakon komemoracije u Jasenovcu Milanović objasnio da je „negativan odnos prema Romima i Židovima“ zdravoj hrvatskoj naciji zapravo nametnut od poslovično neduhovitih Nijemaca. „To je možda najgori primjer postupanja prema ljudskom biću koje je potpuno nevino.“

A Srbi, zar oni nisu bili „nevini“?

„Srbi su pružali otpor“, podigao je tada obrve predsjednik Republike. „Bili su neprijatelji, a zna se kako se u ratu postupa s neprijateljima.“

Kako se onda „postupa“ sa Srbima, kojih je u Banovini Hrvatskoj tih sretnih tridesetih godina čak dvadeset posto?

„Što znači dvadeset? Onda ih isključi! Država ne radi na dvadeset posto Srba. Ako će biti dvadeset posto Srba, dajte ih Hrvatima neka ih odnesu, oni će napraviti logor za njih. Hrvati su vrlo spretni u tim stvarima.“

Jel mi dobar ovaj?

(N1)

Svijet / Zanimljivosti

Kako da se oslobodim straha od bolesti?

Published

on

Kako se osloboditi straha od bolesti? Čovjek i kada ide nabolje u bolesti uvijek je prisutan strah da će se one krize vratiti. Sa istim problemom se susreću mnogi koje poznajem koji se bore sa bolesti

 

Pitanje:

Kako se osloboditi straha od bolesti? Čovjek i kada ide nabolje u bolesti uvijek je prisutan strah da će se one krize vratiti. Sa istim problemom se susreću mnogi koje poznajem koji se bore sa bolesti?

Odgovor:

Hvala vam na pitanju. Strah od bolesti je dosta česta pojava, posebno ako je čovjek preživio teške i traumatične situacije vezane za sopstveno zdravlje. Nažalost, taj strah čovjeka može paralizirati i znatno mu narušiti kvalitetu života. Ipak, dobra vijest je da se ovaj problem može uspješno izliječiti.

Život je sazidan na našem prevazilaženju teškoća, problema i strahova. Borbom s strahom i brigama jačamo sebe, i postajemo jače i bolje osobe. Problem nastaje kada strah postane centar našeg svijeta, i kada nas paralizira, i kada samo o njemu mislimo.

Strah se može liječiti tjelesno i duhovno, Tjelesno tako što vodimo brigu o zdravlju, više spavamo i odmaramo, unosimo zdravije namirnice i suplemente ishrani, šetamo, vježbamo, radimo one stvari koje nas usrećuju, družimo se s pozitivnim ljudima, smijemo se više. Duhovno se strah liječi tako što trebamo ostaviti prošlost iza sebe (prošlost ne postoji osim u našim glavama, brige i strahovi nisu stvarni već samo postoje u nama). Čovjek mora spoznati da življenjem u prošlosti gubi sadašnjost, a time i budućnost, i da strah neće njemu ništa moći pomoći da problem riješi. Bolesti više nema, nisi više u bolnici, nalazi su dobri – dakle realnih razloga za brigu nema. To znači da je strah samo misao i ništa više, hvala Bogu.

Nakon toga, čovjek treba da dušu ispuni zahvalnošću na onome što ima i što će da dobije u životu. Da skrene fokus misli sa belaja i usmjeri ih na dobro koje ima u sebi i koje ga okružuje, počev od tijela, porodice, prijatelja, hrane, pića. Na tom putu pomaže jačanje vjere u Boga, jer čovjek u trenucima bolesti i straha, najbolje osjeti da mu ljudi apsolutno ništa ne mogu pomoći, nemoćni su i duša sama tada zavapi: “Pomozi Mi, nema nikoga da mi pomogne osim Tebe.” U duši postoji praznina koju ništa ne može ispuniti osim veze s Allahom, dž.š. Sva ovozemaljska uživanja su prolazna i ostavljaju nakon sebe prazninu. Duša ima svoju hranu, i ona zna da ovaj život nije kraj, nije sve. Iza svega što se dešava u nama i u životima se krije mudrost, i poruka.

U Kur’anu stoji: “Vi možda nešto prezirete, ne volite, a ono je dobro po vas. A možda nešto volite, a ono je loše po vas. Allah zna, a vi ne znate.” Prema Kur’anu, belaji koje ljude zadese su posljedica onoga što su njihove ruke zaradile, tu se misli na loš način života, činjenje nepravde drugima, prekidanje rodbinskih veza, krađe, prevare. Sve to ostavlja traga na život.

S duhovne strane, bolest je divna prilika da se čovjek zapita kuda ide moj život? Kako sam ja to živio i živim?

Jesam li se ogriješio o koga? Mogu li se popraviti? Kroz bolest čovjek sagledava svoj život u pravom svjetlu i vidi da je slab i nemoćan. Zapita se, šta poslije, ima li šta poslije smrti? Počne više cijeniti svaki dan i trenutak koji je prije shvatao zdravo za gotovo.

Strah o bolest je na neki način predviđanje budućnosti i čisto nagađanje, jer samo dragi Bog zna hoće li se ili neće bolest vratiti. Briga o nečemu što se nije desilo čovjeku samo može štetiti tijelu i duši. Umjesto toga, dane treba ispuniti korisnim radom, jačanju tijela i duše, zahvalnošću, ljubavlju i spoznajom da život je nešto puno ljepše od toga da ga provedem brinući se o nečemu što se nije još desilo. Nadam se da vam je ovaj odgovor barem malo pomogao, jer se zaista radi o temi o kojoj se knjige mogu napisati, a da se sve ne objasni.

Takođe, ako smatrate da ne možete sami da se izborite s problemom, savjetujemo da se obratite nekom od psiholoških savjetnika iz oblasti KBT (kognitivno-bihevioralne terapije) koji se veoma uspješno bave tretiranjem strahova i anksioznih poremećaja.

Za Akos.ba odgovorio: Nedim Botić

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Nesreća u Austriji, povrijeđeni i bh. državljani

Published

on

By

Saobraćajna nesreća dogodila se na autoputu A-11 Karavanke u pravcu Slovenije.

Nešto poslije 03:30 sati, u subotu ujutro 21. decembra 2024. godine, 30-godišnji slovenački vozač udario je automobil 51-godišnjeg muškarca iz Bosne i Hercegovine.

Kako je saopštila policija, žena nije uspjela da stane na vrijeme zbog poledice nakon što je vozač ispred nje zakočio.

Pored dvojice vozača, u nesreći su povrijeđene i desetogodišnja kćerka Slovenca i 49-godišnja supruga Bosanaca.

Svi povrijeđeni su odvezeni u LKH Villach. Kako je saopštila policija, na oba vozila je pričinjena veća materijalna šteta.

A-11 je bila zatvorena za saobraćaj do 5 sati ujutro.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Osumnjičeni za sinoćnji teroristički napad u Njemačkoj tvrdi da je “kritičar islama”, podržavao AfD

Published

on

By

Teroristički napad na božićnom sajmu u Magdeburgu, gdje je automobil prošao kroz masu ljudi na udaljenosti od najmanje 400 metara, povezan je s 50-godišnjim ljekarom porijeklom iz Saudijske Arabije, a mediji javljaju da, prema prvim informacijama, nije bio povezan sa radikalizmom.
Prema riječima zvaničnika, osumnjičeni je u Njemačku stigao 2006. godine, a posljednjih godina radio je u gradu udaljenom oko 40 kilometara od Magdeburga.Njemački mediji navode da se radi o osobi imena Taleb A. i da nije bio poznat vlastima kao islamistički ekstremista. Ipak, društvene mreže i online objave sugeriraju da je bio kritičan prema islamu.

Taleb A. je bio zaposlen u specijalizovanoj ustanovi za liječenje i sigurnost osoba s kriminalnim ponašanjem povezanim sa zavisnošću. Prema pisanju medija, uživao je profesionalnu reputaciju, ali privatno je bio poznat po kontroverznim stavovima.

Kako doznaje BILD, za Taleba A. se ne kaže da je bio poznat ili upadljiv kao islamist. U intervjuu za “Frankfurter Allgemeine Zeitung” čak je kritizirao islam 2019. “Ja sam najagresivniji kritičar islama u historiji”, rekao je tamo.

Osim toga, tvrdio je da je osnovao online platformu koja pomaže saudijskim ženama u traženju azila u Njemačkoj. Na društvenim mrežama bio je vrlo aktivan, dijeleći teorije zavjere o njemačkoj politici. Na jednoj od svojih platformi optužio je Njemačku za “islamizaciju Evrope” i progon saudijskih azilanata.

Njegov profil sadržavao je slike i objave koje podržavaju radikalne stavove, uključujući fotografiju automatske puške s natpisom “USA”. Dijelio je i sadržaje koji hvale desničarsku stranku AfD, dok je kritizirao bivšu kancelarku Angelu Merkel, optužujući je za “uništavanje Evrope”.

Istražitelji još uvijek nisu otkrili motiv, ali vjeruju da je osumnjičeni djelovao samostalno. Policija ga je uhapsila na licu mjesta, pored zaustavljenog vozila.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Bračni par Tahirović poginuo u Mađarskoj: Povrijeđeno njihovo četvero djece

Published

on

By

Stravična nesreća desila se nedaleko od Segedina u Mađarskoj.

U nesreći su život izgubili članovi porodice Tahirović iz Srbije – muž i supruga, dok je njihovo četvoro djece povrijeđeno.

Prema dostupnim informacijama, porodica Tahirović bila je na putovanju ka Njemačkoj, gdje je Tahirović radio kao građevinski radnik. Nesreća se dogodila u ranim jutarnjim satima, na auto-putu poznatom po gustim maglama u ovo doba godine, što je, prema prvim izvještajima, bio jedan od glavnih uzroka ove tragedije. Vozači su upozoreni na smanjenu vidljivost, ali, kako se pretpostavlja, došlo je do lančanog sudara u kojem su stradali Tahirovići, piše Telegraf.rs.

 

Ljekari u bolnici u Segedinu, gdje su djeca zbrinuta, saopštili su da djeca nisu u životnoj opasnosti, ali su povrede ozbiljne i zahtjevaju dalju medicinsku njegu. Djeca su trenutno pod nadzorom ljekarskog tima i socijalnih radnika, koji pomažu u organizaciji njihovog privremenog smještaja dok se ne odluči o daljim koracima.

Očekuje se da će istraga mađarskih vlasti rasvijetliti sve okolnosti koje su dovele do ove nesreće, dok su nadležni u Srbiji izrazili spremnost da pruže pomoć porodici Tahirović u ovim teškim trenucima.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vozač koji je uletio u masu u Magdeburgu je ljekar: Ubio najmanje dvije osobe od kojih je jedno dijete

Published

on

By

Njemački zvaničnici su saopćili da je muškarac koji se automobilom zaletio u masu na božićnom sajmu u Magdeburgu saudijski ljekar te da je za sada potvrđena smrt dvije osobe.

Osumnjičeni počinitelj je 50-godišnjak koji dolazi iz Saudijske Arabije. To su Magdeburgu saopćili premijer Reiner Haseloff i ministrica unutarnjih poslova savezne države Saske-Anhalt Tamara Zieschang.

Kako piše Zeit muškarac je radio kao ljekar u jednoj kompaniji u Bernburgu i ima dozvolu za stalni boravak, rekao je Haseloff.

Prema informacijama SPIEGEL-a, riječ je o muškaracu Taleb A. koji je rođen u gradu Hofufu u Saudijskoj Arabiji. U Njemačku je došao u martu 2006. godine. Njemu je u julu 2016. godine priznat status izbjeglice. Specijalist je psihijatrije i psihoterapije.

Muškarac se dovezao na božićni sajam u iznajmljenom automobilu minhenskih registarskih oznaka, dodao je premijer Saske.

Prema riječima premijera Reinera Haseloffa, u napadu u Magdeburgu ubijene su najmanje dvije osobe. Kazao je kako je riječ o odrasloj osobi i djetetu. Dodao je kako bi broj poginulih mogao rasti.

Gradska web stranica Magdeburga navodi da je 68 osoba povrijeđeno, od toga je 15 osoba u teškom stanju, od kojih je 37 umjereno povrijeđenih i 16 s lakšim povredama.

Njemački WELT je ranije objavio da je napadač muškarac iz Saudijske Arabije, rođen 1974. godine. On je prije zločina iznajmio automobil BMW i potom se njime odvezao na božićni sajam.

Policija provjerava da li je vozač djelovao sam, a do sada nisu utvrdili postojanje bilo kakve organizovane grupe.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Šestero ozlijeđenih, među njima i učiteljica. Jedno dijete je preminulo

Published

on

By

DANAS se u zagrebačkoj OŠ Prečko dogodio napad nožem u kojem je tinejdžer ušao u školu s nožem i napao učiteljicu i šestero djece, a jedno dijete je preminulo, neslužbeno je objavio HRT.

Navodno je napadač ozlijedio i sebe. Na igralište zagrebačke škole je sletio helikopter Hitne i odveo žrtve napada.

Kako je javila HRT-ova novinarka s terena, dio djece je u školi.

“Ušao je u školu s nožem, ušao u prvi razred”

Prema posljednjim informacijama, šest je žrtava, među njima i učiteljica. Jedno dijete je preminulo, a ostali su teško ranjeni.

“Napadač je mladić od 15-ak godina, ušao je u školu s nožem. Prvi razred u koji je ušao bio je prvi razred. Ne zna se jesu li sve žrtve iz tog razreda.

Dio djece je pobjegao iz škole. Svi su u panici. Policija je ogradila školu sa svih strana”, rekla je HRT-ova novinarka u javljanju iz OŠ Prečko.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije