Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Bosanac Senad objavio koliko zarađuje u Njemačkoj: „Jedva mi ostane da preživim“

Published

prije 52 minute

on

Senad Iljazović na Instagramu objavio je kolika je, po njemu, mjesečna zarada u Njemačkoj i koliko novca ostane kada se podmire sve mjesečne dažbine.

U Instagram objavi navodi da zaradu od 2200 eura mjesečno, a da od toga 700 eura odlazi na stan, 200 na automobil, 50 na gorivo, 400 na hranu, 300 kredit i osiguranje, mobilni telefon 100 i pod kategoriju razno naveo je da potroši još 200 eura. Po ovoj računici ostane 250 eura da se „preživi“.

Kratak snimak sa mjesečnom zaradom u Njemačkoj i troškovima ima preko 1000 komentara koji se kreću na dva kraja spektra. Od onih koji tvrde da „život u Njemačkoj nije bolji“, do onih koji kažu da je ova računica netačna i pitaju se – ko daje toliki novac za kredite.

„Žena i ja živimo u Austriji sa 3500 eura. Pored svih računa i potrošnje, ostane nam za jezero svake godine, godišnji odmor od četiri sedmice i odlično živimo. Dok sam živio u Bosni samo sam bio u minusu“, „U Srbiji plata 700 eura, a troškovi života veći nego u Njemačkoj“, „Problem Balkanca je što kad se dočepaju zapada moraju da kupe skup automobil i to je prva greška“, „Vidim svi su se vratili na Balkan jer im je loše“, „Samo da pitam ove što troše 1500 eura mjesečno na hranu – šta jedete“, „Nemamo kredite, ni ratu za automobil, a plata je veća od 2000 eura i nas dvoje ne preživljavamo, već živimo lijepo“, „Meni jer super, a dvije godine sam u Njemačkoj i uštedio sam novac koji sam samo mogao da sanjam u Srbiji“, „Kad vam je toliko teško onda se vratite“, samo su neki od hiljadu komentara.

Prosječna plata u Njemačkoj

Prosječna plata u Njemačkoj u izvještaju iz 2023. godine iznosi bruto 3.975 eura mjesečno, odnosno 47.700 eura godišnje, a minimalna zarada koja je propisana zakonom je 2.100 eura. Visina plate, očekivano, zavisi od zanimanja i struke, ali mjesečna zarada u zdravstvenom sistemu i IT sektoru su najviše i kreću se do 2.000 od 7.700 eura.

Gde je najskuplje, a gdje najjeftinije u Njemačkoj?

Uključujući troškove stanovanja, glavni grad Bavarske je za četvrtinu skuplji od njemačkog prosjeka, a slijede ga okrug Minhen (16,7 odsto skuplji od prosjeka), Frankfurt na Majni (15,9) i Štutgart (14,8).

Najjeftinija mjesta za život, pokazalo je istraživanje, jesu okrug Fogtland u Saksoniji i grad Grajc u Tiringiji, koji su 9,5 posto ispod nacionalnog prosjeka. Slijede gradovi Gerlic (9,4), kao i Pirmasens i Zalcland u Saksoniji-Anhaltu sa 9,3 odsto.

Minhen sa 21,01 eura po kvadratnom metru ima najskuplje stanarine u novogradnji. Dakle, stan od osamdeset kvadrata staje 1.680 eura mjesečno, bez komunalija. I to je tek prosjek – što bliže centru, to skuplje.

Na drugom i trećem mjestu slede Berlin sa 17,64 eura po kvadratnom metru i Frankfurt na Majni sa kirijom od 17,38 eura po kvadratu.

Kada se izuzmu troškovi stanovanja, Štutgart je najskuplji za život, ali samo za 4,2 odsto u odnosu na nacionalni prosjek. Iza njega su Minhen (2,1), Ašafenburg (1,8) i Frajburg (1,6).

Studija je utvrdila najniže troškove života (ne računajući stanarine) u okrugu Ler, gdje su oni manji za 1,7 odsto od prosjeka, a slede Ostprignic-Rupin i Nordhauzen (Tiringija) sa po 1,6 odsto.

Zbog velike uloge troškova stanovanja, posebno je skupo u gusto naseljenim područjima i na njih naslonjenim regionima. Isto se odnosi i na atraktivna stambena područja, na primjer, na rubu Alpa ili oko Bodenskog jezera.

Istočne savezne pokrajine su, s druge strane, obično znatno jeftinije od prosjeka, s izuzetkom Berlina i okoline.

Kada su u pitanju troškovi života, međutim, treba imati na umu da su često ogromne razlike u prihodima između velikih gradova i pasivnih krajeva, te između nekadašnje Zapadne i Istočne Njemačke piše Krstarica.

Povezane teme:

Svijet / Zanimljivosti

U teškoj nesreći poginuo državljanin BiH, tri osobe povrijeđene

Published

prije 5 sati

on

24. Septembra 2024.

By

Jedna osoba smrtno je stradala dok je njih troje ozlijeđeno u saobraćajnoj nesreći koja se u ponedjeljak poslijepodne dogodila kod Poreča, na cesti Novigrad-Tar, izvijestila je istarska policija.

Policija je oko 17 sati dobila dojavu da je na cesti D75 kod Tarske vale došlo do nesreće u kojoj je jedna osoba smrtno stradala. U nesreći su ozlijeđene i tri osobe, no težina njihovih ozljeda nije poznata.

Neslužbeno se doznaje kako je u saobraćajnoj nesreći smrtno stradao državljanin Bosne i Hercegovine koji je krenuo preticati vozilo pri čemu je došlo do kontakta s vozilom iz suprotnog smjera, javlja Hina.

Nakon nesreće, cesta je bila zatvorena, a sav saobraćaj se odvijao obilaznim pravcima.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Islamska zajednica u Sloveniji traži jelovnik bez svinjetine u školama, odgovorili im prosvjetari

Published

prije 5 sati

on

24. Septembra 2024.

By

Iz Islamske zajednice Slovenije upozoravaju da osnovci u ovoj državi trenutno barem jednom sedmično za ručak dobiju svinjetinu, pa mnoga muslimanska djeca tada jedu samo komad kruha i jabuku. Iz tog razloga i za školske jelovnike predlažu jelovnik bez svinjetine.

Ako većina škola može ponuditi ribu učenicima petkom i Pepelnicom, kako to nalaže kršćanska tradicija, onda vrijedi razmisliti da se i za muslimansku djecu omogući jelovnik bez svinjetine, poručuju iz Islamska zajednice u Sloveniji, prenosi 24ur.

Kako kažu, analizirali su jelovnike u svim slovenskim osnovnim školama tokom sedam sedmice, a najažurnije je otkriće: “Svinjetina je prečesto na jelovnicima. Riječ je o prosjeku dva do tri puta sedmično, što nije čak i u skladu sa smjernicama zdrave prehrane.” kaže voditeljica radne grupe pod pokroviteljstvom Islamske zajednice u Sloveniji Ela Porić.

Preporuke nadležnog ministarstva kažu da bi crveno meso trebalo biti na jelovniku samo četiri puta mjesečno. No prosvjetari, s druge strane, s obzirom na kadrovske i finansijske poteškoće s kojima se suočavaju sve slovenske škole, kažu da je nemoguće očekivati ​​da će služiti svima.

“Željela bih da javnost konačno shvati da škole i obrazovne ustanove nisu prehrambene ustanove i restorani, a nismo ni dječji vrtići ni finansijske institucije”, kaže predsjednica Društva direktora i pomoćnika direktora Slovenije Mojca Mihelič.

U međuvremenu im je ponuđeno da će od sada mesni obroci biti jasno označeni o kojem se mesu radi. I da će škole ranije objavljivati ​​jelovnike, kako bi roditelji mogli na vrijeme ispisati djecu s ručka i osigurati alternativu.

Porić kaže da je sustav školske prehrane dobro uhodan, ali da i najbolji sistem uvijek ima prostora za napredak.

“Naš posao nije hraniti djecu. Posao škola je odgajati i obrazovati. Možemo razgovarati u okviru svojih mogućnosti ili se možda može dogoditi da i neka škola prestane davati hranu mimo onoga što je zakonom propisano. bio bi jedan obrok dnevno”, naglašava Mihelič.

No, sagovornici su na istome oko, kako kažu, nedopustive obavijesti koju je nedavno roditeljima uputio jedan od dobavljača školske prehrane.

U njemu su najavili da neće prilagođavati jelovnike jer se doseljenici moraju prilagoditi slovenskim običajima i tradiciji, rekavši da će se samo tako uspješno integrirati u slovensko društvo.

“Mislim da je nedopustivo da se ovakav diskurs uopće pojavljuje u području obrazovanja, jer škole bi trebale biti sredine u kojima se poštuje različitost”, ističe Porić.

Objavu je oštro osudilo i Ministarstvo obrazovanja.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Najsmrtonosniji dan za Liban u posljednjih nekoliko decenija: U izraelskim napadima ubijene čak 492 osobe

Published

prije 5 sati

on

24. Septembra 2024.

By

Izrael je u ponedjeljak izveo zračne napade na položaje Hezbolaha u Libanu, što je, prema libanskim vlastima, dovelo do smrti 492 osobe, uključujući 35 djece, te ranjavanja 1.645 ljudi.

Ovi napadi su izazvali masovno raseljavanje desetina hiljada ljudi, a mnogi bježeći iz najugroženijih područja pokušavali su pronaći sigurno utočište u sjevernijim dijelovima zemlje. Ovaj dan obilježen je kao najsmrtonosniji u Libanu u posljednjih nekoliko desetljeća, što je dodatno podgrijalo strahove od eskalacije šireg regionalnog sukoba.

Nakon najtežih razmjena vatre između Izraela i Hezbolaha od početka neprijateljstava u oktobru, izraelske vlasti pozvale su civile u Libanu da evakuiraju područja za koja tvrde da ih Hezbolah koristi za skladištenje oružja. Premijer Izraela Benjamin Netanyahu poslao je video poruku libanskom narodu, naglašavajući da “Izrael nije u ratu s vama, već s Hezbolahom”, optužujući ovu oružanu grupu da koristi libanske civile kao “ljudski štit”.

Panika se proširila južnim Libanom, gdje su porodice u haosu pokušavale napustiti domove, nagurane u automobile i kamione, sa stvarima i rodbinom, često s više generacija u jednom vozilu. Prometnice prema sjeveru bile su zakrčene, a mnogi su prijavili da su bježali dok su oko njih padale bombe.”Uzeo sam sve važne dokumente i izašli smo. Udarci su bili svuda oko nas. Bilo je strašno”, rekao je Abed Afou, koji je s porodicom, uključujući troje djece, pokušavao doći do Bejruta. Mnogi nisu znali gdje će se skloniti, ali su samo željeli pobjeći na sigurno.

Libanski ministar za krizni odgovor, Nasser Yassin, rekao je da je otvoreno 89 privremenih skloništa u školama i drugim objektima, sa kapacitetom za preko 26.000 ljudi, dok se civili pokušavaju skloniti od izraelskih napada. Izrael je u međuvremenu povećao zračne napade na ciljeve Hezbolaha širom juga, istoka i sjevera Libana, uključujući lansirne rampe, komandna mjesta i vojnu infrastrukturu.

Izraelska vojska saopštila je da je pogodila oko 1.600 ciljeva Hezbolaha u južnom Libanu i dolini Bekaa. Prema podacima libanskog ministarstva zdravlja, među stradalima su desetine civila, a jedan libanski zvaničnik izjavio je da je ovo najteži dan za Liban od završetka građanskog rata 1990. godine.

Sukobi između Izraela i Hezbolaha dodatno su pojačali strahove od uplitanja Sjedinjenih Američkih Država i Irana u širi regionalni rat. Hezbolah, koji uživa podršku Irana, pokrenuo je raketne napade na sjever Izraela kao odgovor na izraelske udare, a sirene su se oglasile u gradovima na sjeveru Izraela, uključujući Haifu i dijelove okupirane Zapadne obale.

Američki zvaničnici su izrazili zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba i najavili razgovore sa saveznicima kako bi se spriječila daljnja eskalacija. Visoki američki dužnosnik izjavio je da Sjedinjene Države ne podržavaju prelijevanje sukoba preko granice i da traže konkretne mjere za smanjenje napetosti. Međutim, izraelski zvaničnici naglašavaju da pojačani zračni napadi imaju za cilj prisiliti Hezbolah na diplomatsko rješenje.

Iran, dugogodišnji saveznik Hezbolaha, također je dao svoj komentar. Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian optužio je Izrael da pokušava izazvati širi regionalni sukob i uvući Iran u rat.

“Izrael želi izazvati sveobuhvatan sukob u regiji”, izjavio je iranski predsjednik nakon dolaska u New York, gdje prisustvuje Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda.

Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant izjavio je da je ponedjeljak bio ključni dan u dosadašnjem toku sukoba, naglašavajući da je Izrael onesposobio veliki broj Hezbolahovih raketa i vojnih zaliha, koje su grupi bile potrebne za dugotrajne operacije. Hezbolah je, s druge strane, poručio da će nastaviti borbu sve dok ne dođe do prekida vatre u Gazi.

Rastući sukob između Izraela i Hezbolaha dodatno je zakompliciran regionalnim interesima, a međunarodna zajednica je u pripravnosti kako bi spriječila daljnju eskalaciju, jer bi širenje rata moglo imati nesagledive posljedice za cijeli Bliski istok.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije

✕