Ljubo Pravdić, direktor Cesta Federacije, Ademir Toromanović direktor za tehničke polove ovog preduzeća i predstavnici  izvođača radova “Prijedorputevi” i “Kov-grad” iz Bužima potpisali su ugovor o izvođenju prve faze radova na izgradnji obilaznice u Bihaću, dionice Jablanska ulica – čvor Mali Lug – Čavkići veza na M14.

Dionica obuhvata izgradnju glavne trase dužine 3,5 km s tri kružna toka i to: Jablanska ulica – Banjalučka i kružne raskrsnice Lugovi i Mali Lug. Vrijednost potpisanog ugovora je skoro 15 miliona KM, a novac je osiguran  iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. Za eksproprijaciju zemljišta utrošeno 4,35 miliona maraka te 160.000 maraka za projektiranje, elaborate i saglasnosti. Ovo je jedan od najvažnijih poslijeratnih projekata za gradove Bihać i Bosanska Krupa ali i ostatak Krajine, zajednički je zaključak potpisnika ugovora.

“Posljednjih 25 godina slušamo o izgradnji ove ceste. Danas smo konačno stavili tačku na tu priču i krećemo s konkretnim radovima. Drago mi je da je ono o čemu smo tokom protekle godine pričali s premijerom Nerminom Nikšićem sada provodimo u djelo. Na ovaj način počinjemo izgradnju ne samo zaobilaznice u Bihaću nego i priključka na magistralni put Bihać – Bosanska Krupa odnosno izmještene dionice preko Srbljanskog platoa što je projekat koji se nastavlja na ovaj za koji smo potpisali ugovor”, rekao je u izjavi medijima gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.

Prema riječima Ljube Pravdića, direktora JP Ceste Federacije, zbog niza problema koje je nemoguće riješiti rekonstrukcijom magistalne ceste Bihać – Bosanska Krupa,  Vlada Federacije BiH odlučila je 2014. godine pokrenuti aktivnosti na izgradnji nove trase ceste preko Grmuško-srbljanskog platoa.

Da bi se ranije izgrađena dionica magistralne ceste spojila s novom, neophodno je izgraditi  dionice tretirane danas potpisanim ugovorom. Paralelno s aktivnostima na ovom projektu, intenzivno se radi na pripremnim radnjama za izgradnju dionice Veliki Radić – Vranjska dužine šest kilomtara, na teritoriji Grada Bosanska Krupa. Očekuje izdavanje urbanističke saglasnosti i dalji nastavak pripremnih aktivnosti za izgradnju.

“Projektna dokumentacija za ovu dionicu urađena je 2016-2019. godine, a projekat je kandidiran za finansiranje u okviru Programa modernizacije magistralnih cesta FBiH. Dionicu od 18.5 km od Bosanske Krupe kandidirali smo u novi investicioni program o kojem pregovaramo s međunarodnim kreditnim institucijama. Očekujemo da će Vlada s ovim kreditnim sredstvima osigurati dovoljno sredstava za završetak kompletne trase”, rekao je Pravdić.

O tome je govorio i federalni premijer Nermin Nikšić koji je zajedno s Kemalom Hrnjićem, ministrom poljoprivrede, prisustvovao današnjem potpisivanju ugovora u ime Vlade Federacije BiH.

“Iako je i dalje najznačajnija investicija izgradnja Koridora VC, nastojimo da ravnomjerno raspoređujemo sredstva koja imamo u Budžetu Federacije. Ne možemo dopustiti da i ostali dijelovi Federacije ostanu zapostavljeni. U tom smislu ranije je planirana izgradnja brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša“, rekao je premijer Nikšić.

Radovi na magistralnoj cesti između Bihaća i Bosanske Krupe kandidirani su  u okviru Investicionog programa za izgradnju, rekonstrukciju i rehabilitaciju magistralnih cesta FBiH 2025-2030, koji je trenutno u fazi preliminarnih razgovora s međunarodnim finansijskim institucijama.

Iz Bihaća će se prije stići do Zagreba, Ljubljane i Graca nego u Sarajevo. Iz tog grada više autobuskih linija ide ka Njemačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj, nego prema Sarajevu. Za Mostar ni ne postoji direktna linija. Aerodrom o kojem se godinama priča na vidiku. Zbog čega je Krajina odsječena od ostataka BiH, posebno od glavnog grada?! Godinama slušamo narativ o zapostavljenoj Krajini, a da li je Sarajevo kočničar razvoja, u konkretnom slučaju izgradnje cestovne infrastrukture ili bi trebalo zasukati rukave i konačno početi raditi na projektima?!

Iz Bihaća voze četiri linije unutar države i to za Sarajevo, Tuzlu, Zenicu i Banjaluku. Puno prometnije linije su za vani, pa tako, čak tri puta dnevno ide se za Dortmund, a isto toliko puta i sedmično za Austriju. Svako jutro autobus vozi za Salzburg, Ljubljanu itd. Podaci su koje je N1 dobio od autobuske stanice Bihać.

Željeznički saobraćaj obustavljen već četiri godine. Od pandemije Covid 19 i migrantske krize, ne saobraća u pravcu Bihaća. Iz odgovora Željeznica FBiH, da se zaključiti, moguća je ponovna uspostava linija prema Bihaću i Banjaluci.

“Željeznice FBiH poduzimale su i još uvijek poduzimaju napore za ponovnu uspostavu ovih linija o čemu pregovaramo sa predstavnicima Željeznica RS”, rečeno je iz ovog preduzeća.

O mogućoj ponovnoj uspostavi vozne linije Sarajevo – Bihać, premijer Unsko-sanskog kantona Nijaz Hušić, kaže da bi ponovno uspostavljanje bilo od značaja, prije svega turističkog, ali za ozbiljne projekte stavljanja u funkciju potencijala željeznica, država BiH bi morala iskoristiti prilike da, u saradnji sa državama regiona povuče EU grantove za modernizaciju željezničke infrastrukture.

Kada su u pitanju izgradanja puteva ka Krajini, premijer Hušić navodi, da Unsko-sanski kanton jeste bio zanemaren, ali nije imao ni projekte. Ističe da višegodišnja prozivanja na relaciji Krajina – Sarajevo nisu donijela ništa dobro građanima, a ceste su ostale jednako loše.

Dugo najavljivana brza cesta u Krajini

Prema dostupnim informacijama, Autoceste Federacije BiH raspisale su tender za izradu Glavnog projekta dijela brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica Republike Hrvatske, što predstavlja ključni infrastrukturni projekt za USK. Ponude za ovaj projekt bit će otvorene 21. oktobra 2024. godine. Ova cesta je od izuzetne važnosti, ne samo za povezanost tri krajiška grada, već i za vezu Krajine s Evropskom unijom. Ta cesta bi trebala da ide na Treću razvojnu osu, prema Solinu, odnosno Novom Mestu, gdje bi BiH bila povezana sa tim dijelom Evrope.

Direktor Javnog preduzeća Aerodrom Bihać Anel Hadžić je mišljenja da za sve treba mjesto i vrijeme, ali i politička volja da se sve poveže, te podcrtava, bez putne infrastrukture, mi se ne možemo hvatati sa zemljama u regiji.

“Ova priča prema Banjaluci je više otvorenija i realnija nego ovamo preko Ključa. Mi smo već povezani. Banjaluka i Doboj su povezani. Od Banjaluke do Prijedora se radi. Na zadnjem sastanku komisija, dat je jedan pozitivan iskorak, da se produlji prema Bosanskoj Otoci, odnosno prema USK, gdje bismo mi bili povezani, naravno kad se završi koridor VC, ovamo od Zenice prema Doboju, da bi bili povezani sa Sarajevom, i to je nešto što je realno”, kaže Hadžić.

Autocestama Federacije BiH smo poslali pitanja o trenutnim cestama koje se grade prema Krajini, ali odgovor nismo dobili. Od naših sugovornika saznajemo da se radi i jedan dio ceste od Lašve prema Travniku, odnosno prema Donjem Vakufu čime bi se ubrzala putna komunikacija prema glavnom gradu.

I Javnom preduzeću Autoputevi Republike Srpske, uputili smo pitanja o izgradnji putne infrastrukture u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske. Podsjećaju da kineski partner, putem koncesije, gradi dionicu auto-puta Banja Luka – Prijedor – Novi Grad, prva faza Banja Luka – Prijedor.

“Kada je riječ o sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske, odnosno Krajini, JP „Autoputevi Republike Srpske“ priprema realizaciju projekta izgradnje auto-puta Banja Luka – Mrkonjić Grad – Mliništa, prva faza Banja Luka – Put AVNOJ-a (Mrkonjić Grad), u čijem sastavu je i 20 kilometara ‘obilaznice Banja Luka’. U ovom dijelu Republike Srpske u planu je i izgradnja druge faze auto-puta Banja Luka – Prijedor – Novi Grad, na pravcu od Prijedora do Novog Grada, ali i brzog puta Prijedor – Kozarska Dubica – Donja Gradina”, navode iz preduzeća Autoputeve Republike Srpske.

“Nismo shvatili značaj Transportne zajednice”

Osman Lindov, profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije, naglašava da BiH kaska, ne malo, nego dugi niz godina, te da se nema osjećaja šta znači transport za razvoj privrede, društva, nekakvog pomirenja, i na Zapadnom Balkanu i okviru BiH.

“Da smo to shvatili, do sad bismo završili međunarodno transportni koridor, autocestu na koridoru VC u cjelosti. Ne bismo promovisali svaki put 5-6 km i od toga pravili spektakle. Imamo još 200 km da završimo, a završili smo 130 km. Druga naša stvar koju smo mogli, raditi unutar BiH i dodatno se transportno uvezivati, mislim na sjever i jug, dijelom Banjaluke, prema Livnu i negdje dobrim uvezivanjem dijela Hrvatske iz pravca Karlovca, prema EU, preko Krajine, putem Sarajeva i putem dijela Goražda, prema Albaniji, Turskoj, Grčkoj itd. Nažalost, nismo shvatili ni ulogu tog transporta. Prepustili smo se sa stihiji, i danas na tom pravcu uvezivanja našeg dijela Krajine sa centralnim dijelom Sarajeva, svakako i dalje prema Goraždu, ne može to biti brži put, autoput do Goražda, jer je Goražde vrlo malo, nego se mora dalje uvezati prema Crnoj Gori i Albaniji, i prema moru, da imamo dalje alternativne pravce i i alternativne luke u tom dijelu, ako nam zatrebaju, a trebat će nam, i na taj način uvezivati cijelu BiH, kroz neke entitetske projekte, koji moraju biti u saradnji sa susjednim državama”, mišljenja je profesor Lindov.

Nažalost, taj putni pravac prema Krajini je nekad bio dio putne mreže, dodaje Lindov, ali nismo ga uvrstili ponovo u tu mrežu, a na taj način bi ga mogli lakše finansirati od evropskih banaka.

“Nismo to znali, nismo znali aplicirati. Trenutno Transportna zajednica je dosta stroga i ukinula je na račun BiH što smo imali, jer jednostavno nemamo predstavnika gore, i ne shvatamo šta znače te asocijacije koje su povezane sa Zapadnim Balkanom, ali povezane i sa Evropskom unijom. Nažalost, nismo shvatili čak ni Energetsku zajednicu, a pogotovo Transportnu zajednicu”, naglašava Lindov.

Prvi letovi sa bihaćkog aerodroma 2027?

A da li bi izgradnja aerodroma u Bihaću, mogla potpomoći i uticati na bolju povezanost sa glavnim gradom, pitali smo direktora Javnog preduzeća Aerodrom Bihać Anela Hadžića.

Kada se razmatralo o ideji nastanka ovog preduzeća, Hadžić kaže, upravo je akcenat bio na tome da su ceste iz 50-tih i 60-tih godina prošlog vijeka, potom slaba povezanost sa glavnim gradom, i zbog toga intencija je bila da se poveže na neki način zračnim putem.

“Kad uzmemo proces same izgradnje i način kako bi se tretiralo, finansijska konstrukcija je svakako puno za avio saobraćaj, ali bi bila puno manja nego za taj dio autoceste. Svakako, aerodrom je zamišljen kao generator razvojnog kraja ovog dijela BiH. Ovo podneblje je bilo i prije letačko i razvijalo u smislu tradicije. Bihać je nekada bio vojni grad i imao vojni aerodrom Željavu. Imamo mogućnost povezivanja Bihaća-Sarajeva kao međugradski saobraćaja sa manjim avionima i sasvim sigurno je da bi ovim vidom saobraćaja se ubrzala i izgradnja autoceste”, ističe Hadžić.

Trenutno je ovaj aerodrom u procesu pribavljanja dozvola, urbanističke i građevinske. Prema nekim prognozama, plan je da bude završen do 2027. godine.

Svakako, izglednije je da će Krajina dobiti prije aerodrom i zračnim putem se povezati sa glavnim gradom, nego što će biti povezana sa njim i ostatkom države, brzom cestom, piše N1.

Gotovo tri decenije nakon rata, Sanski Most se suočava s velikom raseljenošću stanovništva, jer su mnogi Sanjani otišli u potrazi za boljom budućnošću van granica Bosne i Hercegovine.

Mnogo toga za pokazati

Ipak, dijaspora održava snažne veze s rodnim krajem, te se tokom ljetnih mjeseci grad vraća u život, kada se Sanjani okupljaju sa svojim porodicama i prijateljima.

Sanski Most nudi mnogo toga za pokazati: predivne rijeke, impozantan vodopad Bliha, brojne prirodne oaze i izletišta, te bogatu kulturno-historijsku baštinu. Ova prirodna i kulturna raznolikost privlači ne samo Sanjane iz dijaspore, već i turiste iz cijelog svijeta.

Prema podacima Turističke zajednice općine Sanski Most, ovogodišnja turistička sezona bila je izuzetno uspješna, a posebno je zabilježen dolazak turista iz Češke, Poljske, pa čak i dalekog Singapura.

Iako Sanski Most većinom živi tokom ljeta, Turistička zajednica u saradnji s općinskom upravom i brojnim lokalnim organizacijama ulaže napore kako bi privukla posjetioce tokom cijele godine. Planiraju se različiti kulturno-zabavni i vjerski sadržaji koji će obogatiti ponudu i izvan ljetne sezone.

Foto: FENA

Međutim, jedan od ključnih problema s kojim se Sanski Most suočava u daljnjem razvoju turizma je nedostatak smještajnih kapaciteta, posebno hotelskog smještaja.

Grad na “devet rijeka”

Trenutno, turistima koji posjećuju grad na “devet rijeka” jedan ili dva dana nisu dovoljna da istraže sve njegove ljepote, ali zbog ograničenih smještajnih kapaciteta, mnogi se ne zadržavaju duže.

Uprkos ovom izazovu, potencijal Sanskog Mosta kao turističke destinacije prepoznat je ne samo na lokalnom nivou, već i šire. Sa daljnjim razvojem infrastrukture, posebno u segmentu smještaja, Sanski Most ima priliku da postane jedno od najvažnijih turističkih odredišta u regiji, privlačeći veći broj posjetilaca koji će uživati u njegovim prirodnim ljepotama, kulturnim događanjima i gostoprimstvu lokalnog stanovništva.

FENA