Connect with us

BiH

Bosna i Hercegovina zbog blokade iz RS-a izgubila 70 miliona eura, upitan i ostatak novca iz Plana rasta

Published

on

Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu tranšu od milijardu eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan, kojeg je usvojila Evropska unija, potvrđeno je iz Delegacije EU u BiH za Klix.ba.

U odgovoru na upit portala Klix.ba o situaciji s Planom reformi koji je ranije ove godine poslan u Brisel, iz Delegacije EU u BiH su pojasnili šta se desilo nakon što su vlasti u našoj zemlji poslale ovaj dokument.

“Nadležne vlasti BiH su dostavile Evropskoj komisiji nacrt potpuno razrađenog Reformskog programa, koji je neophodna osnova za učešće u Planu rasta za Zapadni Balkan. Evropska komisija je pripremila svoju procjenu nacrta Reformskog programa BiH i komunicirala svoje komentare vlastima BiH, tražeći da se implementiraju određene izmjene. Međutim, 16. jula, vlasti BiH su obavijestile Komisiju da zbog nedostatka političkog konsenzusa nisu u mogućnosti da usaglase finalni tekst”, rečeno je iz Delegacije EU u BiH.

Dalje ističu da je zbog toga prvobitno bila ugrožena, a sada i gotovo pa konačno izgubljena značajna količina novca predviđena za BiH.

“Prva tranša Plan rasta može se isplatiti samo nakon što Reformski program formalno usaglase Evropska komisija i Bosna i Hercegovina. Neusvajanje Reformskog programa u skladu sa komentarima Komisije će imati posljedice: za razliku od drugih partnera u regionu, Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu bezuslovnu tranšu pred-finansiranja koja je planirana za isplatu nakon ljeta, u iznosu od sedam posto (70 miliona eura, op.a.), te će propustiti značajnu priliku za ranu finansijsku podršku”, stoji u odgovoru.

Problem s dokumentom nastao je zbog tri mjere koje nisu prihvatale vlasti u bh. entitetu Republika Srpska. Radi se o uspostavljanju jedinstvenog broja za hitne slučajeve u cijeloj državi, ukidanju entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava te popunjavanju neupražnjenih mjesta u Ustavnom sudu BiH i poštivanje odluka ovog suda.

Radovan Višković, premijer RS-a, zajedno s drugim dužnosnicima koji dolaze iz manjeg bh. entiteta, više puta su naglasili da neće prihvatati ove mjere. Nada među bh. dužnosnicima je bila da će usaglašene mjere, njih 110, biti dovoljno da zvanični Brisel “progleda kroz prste” i odobri veći dio novca za našu zemlju, ali poruka Evropske unije je bila jasna – sve ili ništa.

Istini za volju, još 930 miliona namijenjenih Bosni i Hercegovini je još dostupno i ako dođe do promjene u političkim stavovima među vlastima u RS-u moguće je da će taj novac ipak doći u našu zemlju. To u odgovoru na naš upit naglašava i Delegacija EU u BiH.

“Komisija nastavlja raditi s vlastima, pružajući podršku završetku posla po potrebi i s nestrpljenjem očekuje da primi Reformski program nakon što bude politički podržan. Komisija će ga potom bez odlaganja ocijeniti, kao što je bio slučaj s ostalim partnerima, s ciljem konačnog usvajanja čim prije. Plan rasta podržava novi finansijski instrument – Fond za reforme i rast za Zapadni Balkan – vrijedan do 6 milijardi eura u grantovima i kreditima za čitavu regiju”, naglašavaju iz EU.

Vrijedi istaći i da će 70 miliona eura namijenjenih za BiH biti podijeljeno među drugim državama Zapadnog Balkana koje su svoj Plan reformi poslali, a riječ je o Srbiji, Albaniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.

BiH

Milorad Kojić “zaprijetio”: Hoćete li da vam 150.000 Srba glasa u Sarajevu

Published

on

By

Omogućavanje prognanim osobama da biraju gdje će glasati, u sadašnjoj ili predratnoj općini stanovanja jedna je od tema o kojoj se raspravljalo na današnjoj sjednici zastupničkog doma PSBiH.

Predlagači ove izmjene zakona bili su zastupnici SDA Amor Mašović, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Nermin Mandra, Midhat Čaušević i Šerif Špago.

Tačnije, zastupnici su raspravljali o negativnom mišljenju kojeg je Ustavnopravna komisija dala na prijedlog ovih izmjena zakona. Na kraju negativan izvještaj nije prihvaćen, sa 15 glasova za, 19 protiv i jednom suzdržanim, a Ustavnopravna komisija je zadužena da ponovo raspravlja o ovim izmjenama i sačini novi izvještaj.

Radovan, Momčilo, Alija…

Jedan od predlagača ovog zakona Edin Ramić podsjetio je da su prognanici ranije imali pravo da se opredijele da li će glasati u sadašnjem ili predratnom mjestu stanovanja.

– Međutim, izmjenama Izbornog zakona iz 2006. godine to im je pravo ukinuto, a sve je to još potvrđeno i usvajanjem Zakona o prebivalisštu. Mi ovim prijedlogom nastojimo da im to pravo vrsatimo, izjavio je Ramić.

Međutim, zastupnik SNSD-a Milorad Kojić je ovaj prijedlog nazvao diskriminacijom, a iz njegove diskusije je bilo evidentno da je cilj stranke čiji je zastupnik stvaranje jednonacionalnih teritorija s ciljem konačne podjele BiH.

– Mi nismo za to i smatramo da je Ustavnopravna komisija pravilno odlučila. Zašto bi nekome dali pravo da odlučuje o nekoj lokalnoj zajednici u kojoj ne žive? Ovo može dovesti i do toga da 150.000 Srba koje ste protjerali iz Sarajeva sada glasa u Sarajevu. Da li to želite? Mi to ne želimo, rekao je Kojić.

Nakon ovakve njegove diskusije uslijedile su replike koje su se odvijale u dva pravca. Jedan se odnosio na glasanje ljudi iz RS-a u Srbiji.

– Vi kao pravnik ovdje pokušavate na prvni način gopvoriti o ovome, ali očito je da koristite različite aršine. Kako ćete, recimo, Vašem šefu Miloradu Dodiku objasniti da ne treba da glasa u Beogradu u kojem ne živi. Kako ćete to objasniti svim onim ljudima  iz RS-a kojima je bio organizovan odlazak u Beograd i druga mjesta u Srbiji na glasanje, pitao je zastupnik SDA Safet Kešo.

Drugi dio rasprave o ovim izmjenama odnosio se na to ko je odgovoran za odlazak Srba iz Sarajeva nakon rata u BiH, piše Oslobodjenje.

Kešo je podsjetio da su tadašnji čelnici RS-a, ratni zločinci Radovan Karadžić u Momčilo Krajišnik pozvali Srbe da puste općine i naselja koja su reintegrisana u Sarajevo. Kojić je ponovio staru laž kako “Srbe protjerao Alija Izetbegović”. Na to je kešo podsjetio kako je upravo Izetbegović pozvao sve one “koji nisu okrvavili ruke da ostanu u svojim domovima” i nakon reintegracije Sarajeva.

Odbijen bez rasprave

Raspravu je okončao zastupnik SDS-a Darko Babalj.

– Kakve veze imaju Alija i Radovan sa izmjenama Izbornog zakona o kojima sada raspravljamo? Kakve veze sa tim ima priča o tome ko je protjerao Srbe iz Sarajeva? Ja sam prije rata živio u Sarajevu, a sada ne živim. Međutim, sada ne raspravljamo o tome, nego o izmjenama Izbornog zakona i pozivam vas da ne gubimo vrijeme, istakao je Babalj.

Na dnevnom redu je bio i prijedlog izmjena Izbornog zakona zastupnika Šemsudina Mehmedovića.  Njima je predloženo da se propiše kao obaveza da u svakom gradskom ili opštinskom vijeću bude barem po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ukoliko ima bar jedan takav kandidat na ovjerenim kandidatskim listama za tu lokalnu zajednicu. Međutim, kako je ovaj prijedlog već drugi put dobio negativno mišljenje Ustavnopravne komisije, a zbog propisane procedure, o njemu se nije glasalo nego je po automatizmu odbijen i “odstranjen” iz procedure.

Nastavi čitati

BiH

Dodik: “Oni mene maltretiraju, treba ih poslati u riječ koja počinje sa p.”

Published

on

By

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, nakon današnjeg ročišta, u postupku koji se vodi protiv njega i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića zbog nepoštovanja odluka Christiana Schmidta, obratio se danas medijima ispred Suda Bosne i Hercegovine.

Milorad Dodik tvrdi da svi dokazi koji se iznose pobijaju bilo kakvu optužnicu. Dodik je također iznio niz neutemljenih tvrdnji.

“Ovo je nastavak montiranog procesa na bazi lažnog čovjeka i propisa, koji se zove Schmidt. Svi dokazi koji se iznose pobijaju bilo kakvu optužnicu Suda BiH. Tužilaštvo BiH izbjegava da iznese dokaze vezano Ankes 10 Dejtonskog sporazuma najbolje pokazuje koje je ovo montaža. I današnje svjedočenje pokazalo da je riječ o montiranom procesu. Sada vrše pritisak na Sud kako bi ubrzavao ovu priču. Imamo protiv da se ne iznose dokazi. Tužilaštvo BiH je tvrdilo da je Schmidt u skladu sa Aneksom 10, oni uporno to ne rade. Oni ne žele da priznaju da je sve lažno. Farsa se mora dovesti do kraja”, naveo je Dodik.

Potom je dodao:

“Bit će ovo zanimljivo da vidmo da je li je pravna ili politička presuda. Upućujem javnost da pročitaju optužnicu. Zašto nas ovdje blamirate? Kakva je ovo zemlja i demokratija? Ovo nije nikakva zemlja ni demokratija i to ćemo dokazati. Mi raspoložemo informacije da kada se odlučivalo da li će biti optužnica da su bili pod pritiskom ambasade SAD. Tužilaštvo mora postupati u skladu sa zakonom i pravom. Neće moći da rade šta hoće. Prihvatam svaku odluku koja je u skladu sa pravom. Odluke koje su u volji sa pojedincom. Izvedite dokaze, zašto bježite to da uradite? Oni mene maltretiraju, oni su neustavni. Neustavan je i Sud i Tužilaštvo. Ja sam žrtva njihovog nasilja. Ovdje nema ni p, prava. I sve treba poslati u riječ koja počinje sa p.”, kaže Dodik

Također, medijima se obratila i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH.

“Ovo je politički nametnut predmet. Namjera i cilj da obavlja političke poslove. Ovdje se krši zakon. Sudski postupak nastao pritisak stranaca. Oni politički ne mogu da pobijede Milorada Dodika. Spoj političkog i pravosudnog. Meni je jasna namjera”, kazala je.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković također je prisustvovao ročištu.

“Godina dana maltretiranja i ništa novo. Osmislili su na koji način treba eliminisat Milorada Dodika iz politike. Ne nasjedajte na provokacije, ovo je projekat. Gospodo, i mi smo išli u škole. Niste toliko pametniji od nas. Budimo jedinstveni i time ćemo riješiti sve one koje nas proganjaju. Ova zgrada iz nas se svaki dan urušava. Ne drže dignitet institucije”, kaže Višković.

Podsjetimo, protiv predsjednika Republike Srpske Milorad Dodik i v.d. direktor Službenog glasnika Srpske Miloš Lukić je nastavljen proces protiv njih dvojica zbog nepoštovanja odluka Christiana Schmidta.

N1

Nastavi čitati

BiH

Čović na obilježavanju osnivanja tzv. Herceg-Bosne, skup počeo himnom Hrvatske

Published

on

By

U Mostaru je obilježena godišnjica osnivanja paradržave tzv. Hrvatske Republike Herceg Bosne. Obilježavanje, odnosno naučni skup posvećen ovoj temi, započelo je intoniranjem himne susjedne Republike Hrvatske.

 

Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović je govoreći o stvaranju i ulozi Herceg Bosne istakao kako je to preznačajan datum za sve Hrvate.

– Uvjeren sam da nije bilo organiziranosti hrvatskoga naroda kroz HZ, a potom HB danas hrvatski narod ne bi bio u situaciji u kojoj jeste – da se bori za svoju jednakopravnost. Siguran sam također, da nije bilo organiziranosti u svim svojim sastavnicama HR HB ne bismo imali BiH – ustvrdio je Čović.

Komentirajući izjave da je HZ HB, UZP (udruženi zločinački poduhvat) Čović je rekao da je civilizacijski rat užas i da donosi probleme bez obzira na to s koje strane dolazio, ali da se treba pogledati povijesna dimenzija onoga što su činili i radili te da će onda lakše naći i odgovor.

– Svima onima koji na taj način pokušavaju komentirati HZ HB, odnosno organiziranost hrvatskoga naroda, uistinu trebaju pogledati povijesnu dimenziju onog što su činili i radili i odnosili se… Onda će biti lakše tražiti zajednički dogovor, prostor u kojem se živi osmisliti na primjereniji način, civilizacijski, za razliku od vremena kada se ratovalo i tražilo rješenje problema ili zamišljenih strategija jednoga drugoga i trećega naroda – prokomentirao je Čović.

Po njemu, odgovor je jasan – “hrvatski narod je organiziran i činio je sve da zaštiti svoj dom, narod, BiH”.

Podsjećamo, presudom Haškog tribunala u novembru 2017. godine čelnici tzv. Herceg-Bosne osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora. Krivim su proglašeni Jadranko Prlić (25 godina zatvora), Bruno Stojić (20 godina zatvora), Slobodan Praljak (20 godina zatvora), Milivoje Petković (20 godina zatvora), Valentin Ćorić (16 godina zatvora) i Berislav Pušić (10 godina zatvora).

Za svih šest osuđenika dokazano je učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu na čijem čelu je bio tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.

Haški tribunal je u presudi u predmetu Prlić i ostali, presudio da su Tuđman i Šušak bili dio Uruženog zločinačkog poduhvata kojem je cilj bio stvaranje velike Hrvatske u granicama Banovine iz 1939. godine. Žalbeno vijeće je potvrdilo da je cilj udruženog zločinačkog poduhvata bio stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ujedinjenje hrvatskog naroda, putem etničkog čišćenja bošnjačkog stanovništva.

(Vijesti.ba)

Nastavi čitati

Najčitanije