Source.ba: U kompleksnim društvima sa slabo razvijenim društveno-političkim i pravosudnim sistemima (kao što je slučaj sa Bosnom i Hercegovinom), sudski procesi znaju se koristiti i u političke svrhe – kao političke namještaljke – ukoliko određena politička strana nije “u saglasnosti” druge političke strane. Iščitavajući ono što se Vama dešavalo za vrijeme Vašeg političkog angažmana, izgleda da ni Vi niste toga bili pošteđeni? Gosp. Budimir, kada stvari pogledate iz današnje perspektive u kojoj se nalazite, kome ste smetali tada? Kome ste se zamjerili i zašto  – pa su Vas nastojali politički eliminirati? U izjave za medije ste naveli da je riječ o vrhu tri stranke koje su tada trebale činiti novu vladu SDP-HDZ-SBB? Da li i dalje stojite pri toj izjavi i u kakvim ste odnosima sa liderima ove tri političke stranke? 

Živko Budimir: Praksa upotrebe pravosudnih tijela i institucija protiv političkih neistomišljenika prisutna je u društvenim uređenjima, odnosno državama u kojima egzistira diktatorski režim i to nema veze sa razvijenošću zemlje (primjer Rusije u kojoj su suđeni i zatvoreni svi opozicioni lideri koji mogu ugroziti režim) ili politička korupcija kao što je to slučaj sa Bosnom i Hercegovinom. Neovisnost pravosuđa u Bosni i Hercegovini je samo floskula koju vladajuće strukture u BiH uspješno brane dijelom i zahvaljujući  nekolicini uistinu neovisnih sudaca koji su sačuvali mrvicu dostojanstva pravosuđu BiH. Takva osoba, sutkinja Merima Kurspahić Bilić  je presudila u mom procesu i Bogu sam zahvalan što je ona dobila moj predmet .

Postupak protiv mene bio je politički motiviran jer sam odbijao izvršiti “rekonstrukciju Vlade F BiH”, odnosno OMOGUĆITI SDP-u promjenu koalicijskog partnera na razini FBiH. Podsjetiti ću čitatelje da je 2011.god. u zanosu izborne pobjede Zlatko Lagumdžija i SDP, a po sugestija međunarodnog faktora, napravljena koalicija stranaka na razini F BiH kolokvijalno nazvana Platforma  u kojoj je najsnažniju poziciju imao SDP, a ostale članice bile su SDA, Narodna stranka Radom za boljitak i HSP. HSP je u izbore ušao u koaliciji sa HDZ-om 1990 koji je nakon izbora odbacio tu koaliciju i pretrčao u koaliciju sa HDZ-om ponukan odlukom svog predsjednika Bože Ljubića. HSP je ostao dosljedan svojim stavovima da je Dragan Čović i HDZ pod njegovim vodstvom štetan za Hrvatski narod i Bosnu i Hercegovinu te pristao na sastavljanje vlasti na razini F BiH bez HDZ-a. Kao dopredsjednik HSP-a prihvatio sam stav da ja u toj vlasti trebam obnašati dužnost Predsjednika F BiH, što su dva  HDZ-a pokušala  zaustaviti kršenjem Ustava i Izbornog zakona tako što nisu provedeni izbori izaslanika u dom Naroda u Posavskoj i Hercegbosanskoj županij. Razlog blokade izbora bio je zaustaviti izbor Josipa Perića, dopredsjednika HSP-a u Dom naroda (koji je bio 6-ti glas za moj izbor, a strahovali su i od toga da bi izaslanik iz Posavine također mogao podržati moj izbor). U trenutku izbora Predsjednika i dopredsjednika F BiH u domu naroda bilo je 12 izaslanika od 17 koliko treba biti u klubu Hrvata, no OHR je dao  tumačenje da se izbor Predsjednika i dopredsjednika F BiH može provesti unatoč tome jer dvije županije krše Ustav i izborni zakon. Izbor Predsjednika i dopredsjednika F BiH proveden je unatoč ne popunjenom Domu naroda te smo Kebo, Pudarić i ja izabrani sa potporom 5 izaslanika Hrvata od 12 (što jeste više od  1/3 od 12) no i danas je narativ HDZ-a da je moj izbor proveden protivno Ustavu sa 5 od 17 glasova. Po provedenom izboru Predsjednika i dopredsjednika FBiH okončan je izbor izaslanika u Posavskoj i Hercegbosanskoj Županiji te je i Josip Perić je postao izaslanik u Domu Naroda. No, HDZ je nastavio voditi kampanju o neustavnom izboru Predsjednika, dopredsjednika i Vlade F BiH te medijski linč dužnosnika HSP-a, poglavito mene kao Predsjednika FBiH. Sudjelovanje u Vladi u takvim okolnostima bilo je iznimno složeno, stresno i otežavalo je rad, no unatoč tome vlada je funkcionirala sve do odluke Zlatka Lagumdžije da je za SDP bolje da promjeni koalicijske partnere, te iz vlasti eliminira SDA, HSP i Boljitak, a da novu koaliciju čine SDP, SBB, HDZ i HDZ1990. Izbacivanje iz vlasti SDA i HSP-a koji su bili spremni  provesti potpisani sporazum SDP-SDA-HSP da se primjeni  princip odlučivanja u Vladi F BiH kao i Vijeću Ministara BiH, a što bi onemogućilo preglasavanje u Vladi FBiH, bilo lakša opcija po mišljenju Lagumdžije i SDP-a nego provedba tog sporazuma. Ustavom FBiH mandatori vlade su Predsjednik i Dopredsjednici F BiH i bez suglasja njih trojice nemoguće je promijeniti Vladu F BiH, Na zahtjev  o promjeni vlade pristali su Kebo i Pudarić, no ja nisam pristajao jer HDZ nije prihvaćao da u vladi bude prisutan i HSP sa jednim ministrom. Da je taj zahtjev prihvaćen, ja sam bio spreman podnijeti ostavku, no kako HDZ na to nije pristao ja sam odbio zahtjev Nermina Nikšića, Predsjednika Vlade, za rekonstrukcijom Vlade, koja je u stvari bila izbacivanje iz Vlade ministara iz HSP-a, NSRZB i SDA. Nakon niza neuspjelih  pokušaja da me natjeraju na rekonstrukciju Vlade u kojima su sudjelovali i međunarodni subjekti, uslijedilo je moje hapšenje sa jasnim ciljem da to bude razlog moje smjene te izbor novog predsjednika F BiH koji bi potpisao rekonstrukciju Vlade F BiH. Na njihovu žalost propao im je plan podmetanja dokaza, a samim time i namjera smjene Predsjednika F BiH što je postalo potpuno jasno nakon presude Ustavnog suda BiH da dostavljeni dokazi  tužitelja nisu dovoljni niti za osnovanu sumnju, te naložili  hitno ukidanje pritvora. Sud BiH je već bio pripremio odluku o produljenju pritvora što je trebao biti oslonac Parlamentu F BiH za smjenu Predsjednika F BiH i plan za nasilnu smjenu Vlade ( državni udar) je propao. Liderima SDP-a, SBB-a i oba HDZ-a je tada  postalo jasno da ja na rekonstrukciju Vlade po njihovim uvjetima neću pristati. Koalicija SDP-SDA-HSP-NSRZB ostala je u Vladi F BiH do kraja mandata iako je SDP bojkotirao suradnju sa HSP-om te nastavio suradnju sa HDZ-om što je vidljivo kroz činjenicu da su od tada Hrvati koji su imenovani u tijela i institucije F BiH bili predlagani od HDZ-a, a ne od HSP-a.

Source.ba: Najavljivali ste kaznene prijave protiv tužilaca koji su tada zastupali optužnicu protiv vas, u kojoj je to fazi, možete li nam se kratko osvrnuti? 

Živko Budimir: Krivična prijava za djelo nasilne promjene vlasti, kolokvijalno državni udar, je iznimno složena i u završnoj je fazi. Nadao sam se da će biti završena i predana i ranije, no vjerujem da će biti gotova i predana do konca ovog mjeseca. Krivična prijave će obuhvatiti više osoba, ne samo tužitelje i vjerujem da ista može biti oslonac za eliminiranje korumpiranih osoba iz pravosudnih institucija, a svi smo svjesni da ih ima ne mali broj, a što je potvrdila i administracija SAD-a izricanjem sankcija bivšoj  glavnoj tužiteljici Gordani Tadić. Osobno smatram da su tužiteljima iz  predmeta Memić, predmeta Dragičević i mog predmeta trebale biti izrečene sankcije barem u isto vrjieme kao i Gordani Tadić, ako ne i prije. Za Gordanu Tadić je pogodovanje njenim političkim patronima najteži krimen te osnov za sankcije. ZAŠTO ONDA SANKCIJE NISU IZREČENE I TIM POLITIČKIM POKROVITELJIMA GORDANE TADIĆ???

Source.ba: Kako komentarišete politiku HDZ BiH na čelu sa Draganom Čovićem, uz poseban osvrt na, čini mi se nikad združeniji “tandem” Čović-Dodik? Kako gledate na to da je HDZ BiH uputio prijedlog  Zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalima, kojim bi se svaki punoljetni građanin Bosne i Hercegovine morao izjasniti kao pripadnik jednog od konstitutivnog naroda (Srbin, Hrvat ili Bošnjak), kao pripadnik nacionalne manjine ili Ostalih?

Živko Budimir: Odgovor na ovo pitanje zahtijevao bi puno više prostora nego mi ga vi možete dati , a radi objektivnosti i istinitosti iz analize politika vladajućih stranaka nekorektno ali i neprincipijelno i pogrešno je izostaviti i SDA. Često je u figurativnim opisima BiH korištena sintagma tronošca kao plastični prikaz stabilnosti BiH ako imamo zastupljene tri nacionalne politike. Slažem se sa tom usporedbom, ali uz dopunu da je uz te tri nacionalne stranke taj tronožac oslonac snagama za uništavanje BiH i njene budućnosti. Sve tri nacionalne politike kroz ovih 25 godina činile su sve da onemoguće provedbu onog dijela Daytonskog sporazuma za koji su vjerovali da nije u njihovom interesu, a u isto vrijeme se pozivali na Dayton tamo gdje njima odgovara. Sve tri nacionalne politike sprečavale su povratak prognanih ili izbjeglih iz druga dva naroda na područje pod svojom kontrolom, a nisu iskreno podržavali povratak prognanih iz svog naroda na područja pod kontrolom drugih. To je dovelo do apsurda Daytonskog sporazuma, a napose Ustav BiH – Anex 4 Daytonskog sporazuma.

Savez Čović-Dodik prirodan je i logičan slijed ovog načina funkcioniranja nacionalnih politika (preciznije rečeno pljačkaških politika zločinačkih organizacija) jer samo jedna od ovih politika nije dovoljna prijetnja BiH kojoj se može suprotstavit samo SDA. Da nema te prijetnje SDA bi odavno izgubio svoju poziciju među Bošnjacima, kao što bi bez SDA značajno oslabila pozicija HDZ-a i SNSDA-a. Kada narod u BiH shvati da je brutalno pokradena država, a time i narod, te da su Bošnjake opljačkale bošnjačke stranke, Hrvate hrvatske stranke, a Srbe srpske stranke započeti će era nove političke paradigme u BiH. Ako narod to ne shvati BiH će se nastaviti urušavati uz jačanje međunacionalne netrpeljivosti u kojoj će mediokriteti koji predlažu nebuloze, kao što je obavezan upis pripadnosti narodnoj skupini u osobne dokumente. Ali ako to narod želi i ako mu je važnije licemjerno puniti džamije i crkve hineći vjernike, a u isto vrijeme u svom srcu hraniti mržnju prema drugima kriveći ih za sve svoje probleme i dalje će na izborima pobjeđivati lažni nacionalni lideri.

Source.ba: Propao je još jedan pokušaj izmjene Izbornog zakona BiH. Smatrate li da je to zato što je postojeća „izborna formula“ dobro provjereni obrazac “vladanja” političkih elita u Bosni i Hercegovini i da zbog toga još uvijek ne dolazi do reformi izbornog zakonodavstva? Ipak, vrlo je izvjesno da će izbori biti održani. Da li bi Vas možda mogli vidjeti na nekoj od kandidatskih lista na predstojećim izborima?

Živko Budimir:  Da odmah odgovorim na vaše pitanje o mom sudjelovanju na izborima da za to nisam zainteresiran jer ne vidim da su glasači , odnosno građani spremni za promjene. I dalje po “budžacima” negoduju na vlast i politiku ali još uvijek je više onih koji svojim glasom vraćaju dug onima na vlasti nego onih koji glasaju za sretnu budućnost svoje djece. Izborni zakon se neće promijeniti do izbora, a nova kandidatura i izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH bio bi dostatan argument osovini Čović-Dodik da nastave sa udarom na institucije BiH i Federacije BiH. Ako ne žele destabilizirati BiH Bošnjaci ne trebaju birati Hrvata u Predsjedništvo BiH niti izaslanike u Dom naroda F BiH a promjenama izbornog zakona koji će eliminirati mogućnosti sukobljavanja na nacionalnoj razini treba pristupiti odmah nakon ovih izbora. Zanimljivo je kako nikome ne smeta da izborni zakon BiH ne poznaje prijevremene ili izvanredne izbore. Zašto građani, birači nisu nikada izašli na ulice da traže tu promjenu izbornog zakona koja bi omogućila promjenu Vlade ili zastupnika sa kojima birači nisu zadovoljni. Zar to nije primarni interes birača, da ih izabrani predstavnici zastupaju na pravi način ili mogu biti promijenjeni i prije isteka mandata. To je jedan od osnovnih mehanizama kontrole vlasti u razvijenim demokracijama.

Source.ba: Nedavno ste uputili otvoreno pismo predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću nakon njegove posjete Mostaru. U tom pismu kao da postoje određene stvari koje zamjerate hrvatskom predsjedniku. Gosp. Budimir, šta je to što zamjerate Milanoviću? Šta je ono što ste očekivali od hrvatskog predsjednika da učini, a on to nije uradio? 

Živko Budimir: Kao što sam to,  u otvorenom pismu i rekao  darovi ne smiju proizvesti negativan učinak i biti uzrokom novih sporova ili prijepora. Dodjela odličja je taj dar koji sam komentirao. Neprimjereno je da se u ime odlikovanih zbornih područja zahvaljuje osoba koja nikada nije bila zapovjednik zbornog područja, a nazočna su i odličja primaju dva zapovjednika zbornih područja iz ratnih vremena za koja su odličja i dodijeljena. Napose je to nedopustivo ako je jedini razlog za obraćanje bliskost sa Draganom Čovićem. Ima još puno toga što smatram pogrešnim u toj posjeti Predsjednika RH Zorana Milanovića Mostaru, ali to mogu reći samo njemu u izravnom kontaktu ako do njega ikada dođe, jer kao umirovljeni general  HV dužan sam čuvati dignitet Predsjednika RH, te zato i očekujem da me pozove, a kao bivšeg Načelnika GS HVO-a trebao me je pozvati i prije posjete Mostaru, piše Source.