On je jedan iz grupe od oko trideset Čečena koji su 27. decembra čekali na granici kod Velike Kladuše, između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na Maljevcu

“Dobio sam poziv za rat u Ukrajini, otišao sam da ne ratujem u Ukrajini, pobjegao sam sa porodicom”, kazao je Ilijas iz Čečenije za Radio Slobodna Evropa (RSE).

On je jedan iz grupe od oko trideset Čečena koji su 27. decembra čekali na granici kod Velike Kladuše, između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na Maljevcu.

Inače, svi posjeduju ruske pasoše. Za RSE navode da su u glavni grad Bosne i Hercegovine stigli avionom, letom iz Istanbula. Ne žele se fotografisati i kažu da im je cilj samo da uđu u Hrvatsku.

Navode da ih u Velikoj Kladuši ima oko 100.

RAZLIČITE OCJENE U BIH I U HRVATSKOJ

Dok su ovi ljudi veći deo dana u utorak provodili pod vedrim nebom, iščekujući da li će im biti dozvoljen ulazak na tlo najmlađe članice EU, iz Zagreba je RSE stigao odgovor Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske.

“Hrvatska do sada nikome tko je zatražio međunarodnu zaštitu nije odbila ulazak”, navodi se u odgovoru na upit hoće li ruski državljani iz Čečenije biti pušteni u tu zemlju.

Prethodno je ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić izjavio za RSE da se radi o pedesetak osoba koji su na legalan način ušli u Bosnu i Hercegovinu. Ali, da dalje ne mogu zbog hrvatskog stava.

“Oni žele politički azil u Hrvatskoj. Hrvatska to trenutno ne prihvata. Ima nekih ‘nesuglasica’ između naše i hrvatske granične policije”, rekao je Cikotić.

Dodao je da je angažirana i Služba za poslove sa strancima BiH. Ta država inače od 2013. ima sporazum o bezviznom režimu sa Rusijom, što državljanima te države omogućava da u BiH dođu bez viza i da se u njoj zadrže bez posebnih dokumenata maksimalno 30 dana.

ŠTA SU JOŠ KAZALI IZ MUP-A HRVATSKE?

IZ MUP-a RH su naveli da je “važno napomenuti” da ruski državljani u BiH dolaze legalnim putem preko zračnih luka u Sarajevu i Tuzli.

“Stoga napominjemo da sve treće zemlje koje imaju status kandidata za EU, a BiH je zemlja kandidatkinja od 15. decembra 2022. godine, imaju obvezu uskladiti svoj vizni režim s viznim režimom EU pa se navedeno odnosi i na BiH”, rekli su iz hrvatske policije za RSE.

Što se tiče gužvi na graničnom prijelazu Maljevac s BiH, iz MUP-a RH navode da ”povećani broj osoba koje traže azil može utjecati na protočnost prometa” jer sve namjere za traženje međunarodne pravne pomoći moraju biti obrađene po proceduri.

Iz MUP-a RH su napomenuli da hrvatske vlasti jedino ne prihvaćaju putne isprave Rusije izdane u Ukrajini i Gruziji, a u skladu s odlukama EU od 14. decembra 2022. godine te da ta odluka vrijedi u svim zemljama članicama.

“Činjenica je da smo tijekom cijele 2022. godine evidentirali povećan broj državljana Rusije koji su podnijeli zahtjeve za međunarodnom zaštitom. Međutim, demantiramo da je zbog toga bio ili da će biti zatvoren bilo koji granični prijelaz RH kao i da će ikome biti odbijena mogućnost izražavanja namjere za međunarodnom zaštitom, odnosno azilom”, kazali su za RSE iz MUP-a RH.

Hrvatska policija odbacila je kao insinuacije navode da se pristup sustavu azila omogućava samo pojedinoj kategoriji ruskih državljana i to određene konfesionalne pripadnosti.

ŠTA SE DOGAĐA SA ČEČENIMA U RUSIJI?

Prema pisanju RSE na engleskom jeziku, polovinom novembra, ruske snage su pretrpjele velike gubitke u ratu u Ukrajini i borci iz Čečenije nisu izuzetak.

U postu na Telegramu tog dana, čečenski lider kojeg podržava Kremlj Ramzan Kadirov je tvrdio da Čečeni u Ukrajini “brane svoju vjeru i porodične vrijednosti” i predložio veliko povećanje broja ljudi iz Čečenije za slanje u rat u Ukrajini.

“Imamo oko 1,6 miliona ljudi”, rekao je on, mada je prema ruskoj statistici stanovništvo Čečenije 2021. brojalo 1,51 miliona osoba, od čega su 420.000 penzioneri, a 551.000 djeca.

Kadirov, koji je optužen da su pod njegovom 15-godišnjoim vladavinom u Čečeniji naširoko kršena ljudska prava, jedan je od najvatrenijih i najagresivnijih zagovornika ruske invazije na Ukrajinu.