Connect with us

BiH

Čović: Ova vlast nema alternativu, sudski proces protiv Dodika neće ostaviti traga na koaliciji

Published

on

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović smatra da vlast u Bosni i Hercegovinu funkcionira, iako se slaže da bi trebala djelovati puno učinkovitije i dinamičnije. On najavljuje novi zamah na provedbi obaveza na evropskom putu.

“Vijeće ministara zasjeda redovito, parlamentarni domovi zasjedaju, ali jesmo trebali imati tri-četiri puta više zakona u razmatranju. Treba vremena da se uspostavi jedan režim odgovornosti prema toj vlasti. Mi smo to imali negdje do sedmog mjeseca i tada smo zapali u jednu krizu, da bismo tek u osmom mjesecu odradili značajan dio posla i u Vijeću ministara i u Parlamentu. Trebali smo u devetom mjesecu završiti taj drugi dio paketa koji se sastoji od tri dijela, a vezano za pristup europskim integracijama. To što smo trebali u devetom mjesecu, ja vas uvjeravam da ćemo završiti do kraja ovog mjeseca pa će situacija opet izgledati malo optimističnije”, ističe Čović.

On kaže da je ovih dana imao intenzivne razgovore sa liderima drugih stranaka parlamentarne većine kako bi se „oslobodilli ovih uvjetnih blokada ili nedonošenja odluka“.

“Trebat će taj element međusobnog povjerenja ojačati i vjerujem da ćemo idućeg tjedna na sastanku čiji je domaćin Milorad Dodik, imati dinamiku usvajanja zakona i drugih odluka što je dogovoreno na sastanku u Mostaru. To će vratiti pažnju Bruxellesa na ovaj prostor i utjecati na izvješće o BiH i uvjeren sam da ćemo do kraja godine imati jedan pozitivan stav oko našeg statusa i otvaranja pregovaračkog procesa s EU. Ostao je treći dio paketa koji je za nas vrlo osjetljiv, uključujući Izborni zakon i to će morati preći u jedanaesti mjesec kada je u pitanju Vijeće ministara. Vlast funkcionira, a da može bolje – može. Kriza jeste izravna, što se vidi i po komentarima našeg odnosa kolega koje čine parlamentarnu većinu. Moja zadaća je i tu da na neki način biram riječi, da možemo uvijek pridobiti jedne i druge partnere”, pojašnjava Čović.

Proces protiv Dodika neće ostaviti traga na funkcioniranje koalicije

Govoreći o izazovima koji utječu na odnose u BiH i funkcioniranje vlasti, čelnik HDZ-a BiH kaže da ih je jako mnogo, primarno izvan našeg okruženja. Od ruske agresije na Ukrajinu, eskalacije sukoba u Izraelu i drugih kriznih žarišta.

“Naravno da smo mi onda na ovom prostoru izloženi, jer interesantni smo, iako nismo ekonomski jaki. Uvijek smo bili žarište nekog problema, ali mislim da s partnerima izvana možemo odgovoriti na taj izazov. Tu je i sudski proces protiv gospodina Dodika. Ja sam prijateljski s njim razgovarao i o tome i uvjeren sam da to neće ostaviti traga. Najveći izazov je upravo naše međusobno povjerenje. Mi između sebe moramo tražiti odgovarajuće riječi. Potreba naših kolega iz oporbe je da galame, iznose ono što misle da treba, ali mi koji smo pozicija moramo tražiti način kako realizirati ono što smo obećali, a ključno obećanje je 14 plus uvjeta za EU završiti u ovoj godini, kao i one druge operativne stvari, poput proračuna za narednu kalendarsku godinu. Ključni izazov je ne izgubiti živce prerano. Kad nam se nešto ne sviđa ne moramo baš tako glasno odgovoriti. Ja se bar trudim tako ponašati i mislim da to pomaže i stvara jedan ambijent. Vjerujem da ćemo odoliti tim iskušenjima i nastaviti raditi svoj posao”, poručuje Čović.

Skori ulazak u izbornu godinu donosi izazove koji su uobičajeni, a Čović kaže kako on i dužnosnici HDZ-a i HNS-a nastoje koristiti uljuđen, civiliziran riječnik, da nikoga ne uvrijede, a da ipak pošalju ključne poruke svom biračkom tijelu.

“A to su prvenstveno ekonomske, socijalne poruke, poruke pravne i fizičke stabilnosti. Znam da će biti onih koji će tražiti drugačiji pristup, izlaziti i s drugačijim pogledima, ali ja i većina mojih kolega se nećemo na to osvrtati. Tako ćemo najbolje odgovoriti na izbornu godinu. Kampanja nije zadnja dva mjeseca, za nas kampanja staje stalno, jer stalno komuniciramo s našim biračkim tijelom i objašnjavamo ono što radimo. Mislim da će od same izborne godine puno veći izazov za nas biti taj naš međusobni odnos, da ne dozvolimo da zbog očitih razlika u pogledima na neka pitanja, ne uradimo ono što možemo”, smatra Čović.

Najvažnije je da Vlada FBiH odluke donosi jednoglasno

Kada je u pitanju funkcioniranje vlasti u Federaciji, Čović kaže da je od partnera tražio da završe ono što su obećali, iako je uputio pohvale Vladi Federacije za koju kaže da je na velikom ispitu.

“Ne može se danas pričati o izboru suca Ustavnog suda, koji smo dogovorili u dvanaestom mjesecu prošle godine. Kritiziramo nekoga drugog zbog nefunkcioniranja Ustavnog suda BiH, a mi u Federaciji nismo bili u stanju provesti ono što smo dogovorili. To je samo jedan od primjera. Mi moramo ubrzano donositi zakone u Federaciji, kao što su energetski koje smo usvojili. Fiskalni zakoni će se morati usvojiti. Bojim se da kasnimo ova dva ili tri mjeseca. Ipak, puno je toga i urađeno. Za mene je najvrednija stvar u Federaciji da Vlada redovito zasjeda i da se odluke donose dominantno jednoglasno. To je ključna vrijednost na kojoj možemo graditi sve ono što dolazi. Vjerujem da ćemo mi u naredna dva mjeseca završiti sve što je trebalo završiti po našem dogovoru i što je trebalo ići u parlamentarnu proceduru. Parlament je u zastoju, jer su tijesne većine i tu ima stalnih promjena, kao što je uostalom slučaj i u mnogim županijama. Vlada Federacije je na jednom velikom ispitu i ja vjerujem da će ga položiti”, naglašava Čović.

On ne vjeruje da postoji alternativa aktuelnoj vlasti. Smatra da se treba fokusirati na jačanje energije u ovoj parlamentarnoj većini.

“Tamo gdje znamo da imamo različita promišljanja ne trebamo dopustiti da nam ta pitanja na stol nameće oporba. Hajmo biti mudri pa na upadati u tu zamku. Pogotovo kad moramo komentirati događanja izvana, jer o tome imamo često različite stavove. Mi trebamo zaštititi domovinu BiH. To je broj jedan i ako se oko toga možemo usuglasiti dok sjedimo zajedno, za sve ostalo ćemo naći rješenje. Ja sam uvjeren da će ova parlamentarna većina ojačati, jer ima sve uvjete za to i da nastavi svoj posao i na razini države i entiteta. Ne vidim mogućnost za neku alternativu, jer bi to opet značilo gubitak godine dana, a uostalom te kombinacije smo imali prije ove većine i znamo kako je to funkcioniralo i što je urađeno u prošlom mandatu. Druga je stvar što mi po zakonu nemamo mogućnost izvanrednih izbora. Drugim riječima, zarobljeni smo u taj okvir naredne tri godine i iz toga treba izvući maksimum. Ja ću snažno zagovarati da ova parlamentarna većina ostane, da se čak ojača i da možemo protočnije donositi zakone i druge odluke”, poručuje Čović.

Ključna vrijednost ovog partnerstva je, kaže on, što o svakoj temi može razgovarati sa svim partnerima bez rukavica i da iza toga nema ružnih riječi i destruktivnih reakcija.

“A to je preduvjet da onda možemo nešto zajednički uraditi. Mislim da u Federaciji vrlo jasno vidimo što trebamo uraditi i u narednoj i u 2025. godini. Teških tema će uvijek biti, ali njih treba držati po strani. Dajmo šanse ovoj koaliciji, a ja sam uvjeren da će ona na kraju polučiti dobre rezultate”, ističe Čović u intervjuu za Fenu.

Osvrnuo se i na činjenicu da u dva kantona još nije formirana vlast.

“Mene su informirali da je dogovor o uspostavi vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji pri samom kraju. Nisam pretjerano uključen u to. Ako će to biti u narednih sedam do 10 dana ja ću biti sretan. Bilo je takvih najava i prije, ali mi se čini da se to sad doista privodi kraju. Što se tiče Kantona 10, prije osam mjeseci sam osobno imao sastanak s predsjednicima HDZ-a 1990. i HNP-a i tada smo se dogovorili da će ove tri stranke koje imaju puni kapacitet da osiguraju potrebnu dvotrećinsku većinu, sjesti i u naredna dva mjeseca sve dogovoriti. To se pretvorilo u osam mjeseci. Tu ima puno taktičkih igara, pokušaja kako biti nevjerodostojan, a da te nitko za to ne optuži. Cilj je da vlast profunkcionira. Meni bi iskreno bio cilj da to budu hrvatske stranke, da nitko ne može ucjenjivati hrvatski interes u toj županiji. Naša želja u HDZ-u je bila da budemo dio te vlasti i da to završimo odmah”, kaže Čović.

On naglašava da ima intenzivne kontakte s većinom međunarodnih partnera i dodaje da nije njih bilo ova se vlast ne bi ni napravila.

“Trebala nam je pomoć u određenom trenutku. Uostalom, vidjeli ste i reakciju visokog predstavnika da bi se olakšale neke procedure. Ona struktura međunarodne politike koja nam je tada pomagala ima obvezu da to nastavit raditi. Bilo bi neozbiljno da netko radi tri mjeseca i onda kaže ja sam sad promijenio svoj stav. Ne možemo mi s ljudima u BiH praviti neke eksperimente. Ova koalicija mora dobiti šansu da nastavi raditi ono što je započela, a svi prijatelji izvana bi trebali biti tu neka logistika, pomoć, ohrabrivati nas da brže donosimo odluke. Mi imamo odgovornost za donošenje odluka, a oni su tu da nam budu potpora, a ne da rade umjesto nas”, smatra čelnik HDZ-a BiH.

Trenutno nije realno govoriti o promjeni Ustava

Osvrnuo se i na promjenu međunarodne politike prema Hrvatima u BiH i HDZ-u kao vodećoj hrvatskoj stranci. Podsjetio je na vrijeme kada je hrvatska politika u BiH bila na udaru, izložena sankcijama, smjenama i nekoj vrsti izolacije.

“I tada smo govorili da nam se treba pružiti šansa da vodimo procese i odgovaramo za svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu. Prošle je puno predstavnika međunarodnih institucija koji su imali svoju ulogu oko ovih odnosa, netrpeljivosti i slično. Nije se to ni danas promijenilo. Mi smo sebe organizirali tako da želimo ostvariti ono što nam je dugoročni cilj – nedjeljiva BiH u euroatlantskim integracijama organizirana tako da nam ne treba nikakav visoki predstavnik, nikakvi stranci koji će nam donositi zakone i nametati rješenja. Postali smo puno zreliji, napravili smo jednu veliku političku organizaciju. Činjenica da se bez HDZ-a ne može napraviti vlast ni na državnoj, ni na federalnoj razini, kao i u većini županija, nije draga mnogim međunarodnim predstavnicima. To moramo znati, ma koliko oni šutjeli o tomu. I naravno da će oni pokušavati i u HDZ-u i oko HDZ-a napraviti neku oporbu. E sad, što je pozicija, a što opozicija kod druga dva naroda pitanje je. U proteklih pet godina vidjeli smo da svatko sa svakim može koalirati pa je onda moje pitanje tko je izvan koalicije. HDZ BiH ima jedan poseban zadatak da okuplja obitelj HNS-a i da partnerima iz međunarodne zajednice nudi jasnu viziju europske BiH. Trebalo je jako puno vremena da te ljude uvjerimo da je ono što radimo i govorimo vjerodostojno i da to stvarno provodimo u djelo”, naglašava Čović.

Dodaje kako su iskustvo, zrelost, ambijent koji su gradili zadnjih desetak godina prvenstveno na uljuđenosti, prepoznati i u međunarodnoj zajednici.

“Mene nitko ne može natjerati da ja kažem ružnu riječ protiv bilo koga u BiH ili međunarodnoj zajednici. I kad se ne slažemo ja ih nikada neću zbog toga povrijediti. Pokušat ću ih uvjeriti da oni shvate da je sve što sam predlagao korektno i da nije u funkciji bilo čega negativnog. Dao Bog danas imamo i predstavnike u Vijeću ministara adekvatne, predsjedateljicu Vijeća ministara koja svakodnevno komunicira sa svim predstavnicima svih međunarodnih institucija na jedan dosljedan način. To je iskusna političarka koja se može nositi s ovim izazovima i trebamo biti ponosni za to. Ona će, zajedno sa mnom i očuvati ove koalicije da završimo ovo što smo planirali. Hrvatski narod kao najmalobrojniji narod u BiH jamči sigurnost i on je to povezno tkivo, bez čijeg utjecaja bi stanje bilo katastrofalno”, naglašava Čović.

Sva obećanja koja su dana u proteklom periodu, ova vlast, kaže on, može ispuniti do kraja izbornog ciklusa.

“Nije realno govoriti o promjeni Ustava, jer za to očito nemamo kapacitet u parlamentima. Ali možemo promijeniti Izborni zakon na način da uvažimo presude međunarodnih i domaćih sudova. To moramo već u ovoj godini uraditi i završiti. Ključ svega je sigurnost u državi, međusobno povjerenje, pokrenuti investicijski zamah u BiH, donijeti propise koji će jačati pravnu državu, socijalnu skrb i nastaviti integracijske procese, naglašava on.

Kada je riječ o ulozi Hrvatske, Čović kaže da je ona preznačajna i to kao partnera i prijatelja BiH.

“Ja tu posebno ističem premijera Andreja Plenkovića koji je meni primarno pomogao kada sam bio predsjedatelj Predsjedništva BiH da predam aplikaciju za članstvo. Da njega nije bilo tada u Europskom parlamentu mi to nikada ne bismo uradili. Naravno, Hrvatska to radi i zbog sebe, jer tisuću je kilometara zajedničke granice i logično je da s druge strane granice očekuju prijatelja i nekoga tko donosi stabilnost i pozitivnu atmosferu. Dakle, zajednički je interes i zato ja redovito razgovaram s premijerom Plenkovićem koji će opet uskoro doći u BiH, na prostor središnje Bosne i Sarajeva. Želimo pomoći HDZ-u Hrvatske da i na predstojećim izborima, jer mi smo i sestrinske stranke, ostvare što bolji rezultat. Ono što je također važno, sve institucije Republike Hrvatske danas skladno gledaju poziciju BiH i hrvatskog naroda u BiH. To nije prije bilo tako i sada je nama koji predvodimo hrvatsku politiku u BiH mnogo lakše voditi pregovaračke procese u samoj BiH”, ističe Čović.

Pozicija Hrvata i HDZ-a u ZDK nije ugrožena

Na kraju intervjua predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović osvrnuo se i na stanje u Zeničko-dobojskom kantonu i tamošnjoj organizaciji ove stranke. Naglašava da zbog izlazaka pojedinih članova iz stranke u ZDK nije ugrožena niti pozicija hrvatskog naroda, niti pozicija HDZ-a BiH.

“Meni je žao svakog kolege koji je istupio, ali brzo će oni shvatiti da je to najviše štete nanijelo njima samima. Neka analiziraju, svi oni koji su u proteklih 20 godina i na tom prostoru izlazili iz HDZ-a, gdje su danas u politici. Nije korektno da netko prije godinu dana dobije mandat u skupštini županije pa onda u Domu naroda i sada kaže „ja taj mandat nosim sa sobom“. Sad bi i da formiraju vladu. To nije vjerodostojna politika. Druga stvar, taj sukob tinja sedam ili osam godina i mi smo ga do sada, na jedan korektan način, pokušavali izvana držati prihvatljivim. Bojim se da smo izišli iz tih okvira i naša je procjena bila da taj posao moramo završiti sada, dovoljno daleko od lokalnih izbora. Jer nama je ključni cilj za godinu dana dobiti izbore u Žepču i Usori, u sredinama ZDŽ-a gdje Hrvati realno mogu dobiti izbore. Mi ćemo očuvati i hrvatski narod i njegovu zastupljenost, a HDZ BiH će biti još jača nakon ovoga”, poručuje Čović.

FENA

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Continue Reading

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Continue Reading

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Continue Reading

Najčitanije