Večernji list: Nema dogovora o izboru vlade. Što dalje?

Očito ćemo morati naći neko prijelazno rješenje za takav slučaj jer rokovi su istekli. Mislim da ćemo u aprilu sigurno imati vladu. Ako se to ne dogodi, onda upadamo u krizu kakvu vjerojatno do sada nikad nismo imali. Ali, krajnje sam optimističan.

Večernji list: Nije to neka novost kod vas?

Ovoga puta postoji dodatna doza optimizma zbog informacija koje ne mogu dijeliti s drugima. Siguran sam, naime, da ćemo sljedeća dva tjedna imati rješenje. Neki pokušavaju ući u novi proces pregovora, a ja sam jasno poručio da smo ih završili s partnerima. Sada samo treba vidjeti kako ih realizirati. Napravit ćemo sve pripreme da odmah nakon toga uđemo u proces razgovora o izmjenama Izbornog zakona i Ustava zbog roka od šest mjeseci koji smo potpisali kao dio parlamentarnih većina, ne samo na sastancima u Bruxellesu nego i u sklopu sporazuma s političkim strankama Osmorke iz Sarajeva te SNSD-a. Dogovorom o izbornim i ustavnim reformama trebali bismo zauvijek izbjeći ovakve situacije, a u korist brzog formiranja vlasti i efikasnog upravljanja zemljom u budućnosti. Naši stanovnici zaslužuju budućnost primjerenu suvremenom europskom društvu. Ali, s obzirom na to da nemamo institut izvanrednih izbora, ovu situaciju ne možemo nadići nikako osim intervencijom onih za koje želim da nikada ne interveniraju.

Večernji list: Mislite na visokog predstavnika?

Nitko dobronamjeran nije mogao računati na igru pojedinih političkih lidera koji su koristili institucije, poduzeća, ali i obavještajno-sigurnosni sustav kako bi ostvarili svoje usko stranačke ciljeve. Tu mislim na djelovanja koja su dovela do trenutne situacije. Takav način zloupotrebe u osnovi neovisnih institucija je način djelovanja koju mi u potpunosti odbacujemo i na koji, uostalom, godinama upozoravamo. Cijenu, nažalost, plaćaju naši narodi.

Večernji list: Što to znači?

To znači da smo taoci jedne radikalne političke opcije, koja je u ime svog naroda promovirala svoje maksimalističke interese nauštrb druga dva konstitutivna naroda. Govorim konkretno o gospodinu (Bakiru) Izetbegoviću. Uz to dodajmo činjenicu da je zadnjih dvadeset godina nametnuto niz rješenja koja su se pokazala i pravno i politički neodrživima u BiH, što nas je dovelo do ovoga gdje jesmo. Vrijeme je za raspetljavanje situacije sukladno Washingtonskom i Daytonskom sporazumu i konačno prihvaćanje da je BiH država tri konstitutivna naroda i svih drugih građana. Što prije to shvatimo, to će svima biti bolje.

Večernji list: Kako pronaći rješenje kojim bi se ostvarila funkcionalnost u FBiH, a s druge strane zajamčila Hrvatima pozicija da nakon sljedećih izbora neće postati žrtva da ih brojniji Bošnjaci posve izguraju iz vlasti?

Potrebno je izbjeći bilo kakav eksperiment i nametnuta rješenja koja bi mogla ugroziti poziciju ravnopravnosti konstitutivnih naroda i njihovog legitimnog predstavljanja kada je u pitanju izbor izaslanika u Dom naroda, odnosno Predsjedništvu BiH, koje je prevažno. Danas govorimo o Federaciji i domovima naroda, a nitko ne spominje hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji četvrti put predstavlja Hrvate koji ga nisu birali. To želimo trajno riješiti i to neće učiniti visoki predstavnik svojim odlukama. Vjerujem da visoki predstavnik nikada ne bi ni intervenirao da nije bilo izraženih jasnih blokada od istih koji to danas rade. Zajedno s time u izbornoj kampanji poručivali su kako su potpisali sporazume s Hrvatima o Izbornome zakonu i Statutu grada Mostara te poslije svjesno opstruirali cijeli proces.

Večernji list: Sada SDA pokušava ostalim bošnjačkim strankama prodati priču o ustavnim reformama koje bi vodile građanskoj državi bez Hrvata. Kako to doživljavate?

To bi bio kraj normalne europske BiH kakvom je vide Hrvati. A to je NATO put, EU, unutarnja transformacija. Nasuprot tome imamo inicijative za “građansku” BiH koja bi se pretvorila u jednonacionalnu, konkretno bošnjačku državicu, što naravno druga dva konstitutivna naroda neće prihvatiti. Zanimljivo je da se ta priča o lažnoj građanskoj državi aktivira kada se želi ostvariti dominacija nad Hrvatima. Neki ste dan s druge strane mogli svjedočiti kada je izrečena presuda za slučaj korupcije kako se pak proziva gdje su optuženi Hrvati ili Srbi te tvrdi da se samo procesuiraju Bošnjaci. Tada je bitno da si Bošnjak i više se ne govori o “građanima”. To su politike koje mi prepoznajemo i kojima se suprotstavljamo jer idu na štetu Hrvata i njihove ravnopravnosti s drugim narodima.

Večernji list: Je li visoki predstavnik izmjenama na dan izbora 2. listopada ispunjavao želje Hrvata i političkog Zagreba, kako to tumače bošnjačke stranke i dio javnosti?

To je apsolutna neistina. Evidentno je visoki predstavnik morao reagirati jer nismo napravili izmjene Izbornog zakona, a ušli smo u predizborno vrijeme. A poglavito stoga jer je prethodno reagirao već dva puta. Jednom oko financiranja, što je za mene bilo posve nepotrebno. U međuvremenu se spinovima iz političkog Sarajeva podvaljivalo da će Hrvati bojkotirati izbore. A to je sve bilo sastavni dio manipulacija da Hrvati žele podijeliti BiH. Podsjetit ću i da je gospodin Izetbegović jasno uoči izbora javno rekao kako je kupovao vrijeme i učinio sve kako ne bi došlo do dogovora o izmjenama Izbornog zakona. Nama su pokušali pomoći partneri iz SAD-a, EU i Venecijanske komisije. Pregovaranje u lošoj namjeri očito je bila crvena crta i izazvala je reakciju međunarodne zajednice.

Večernji list: Niste mi odgovorili o ulozi Hrvatske?

Posve sam siguran da svi nositelji vlasti, a napose gospodin Plenković, s kojim sam u svakodnevnoj komunikaciji, čine sve da BiH funkcionira kao normalna država. I, naravno, brine se o hrvatskom narodu, njegovoj ravnopravnosti, legitimnom predstavljanju jer je to njegova ustavna pozicija. Zato još jednom velika hvala gospodinu Plenkoviću i svima drugima koji pomažu. Ne vjerujem da je on utjecao ili radio pritisak na visokog predstavnika da reagira u BiH.

Večernji list: Je li Schmidt prošlogodišnjom intervencijom riješio sve probleme Hrvata?

Da kažem da nije riješio nijedan, bio bih nepošten jer se to nije ni očekivalo od gospodina Schmidta. Psihološki je tek promjenom broja izaslanika u klubovima naroda sa 17 na 23 u Domu naroda stvorio ambijent da među bošnjačkim strankama prestane bitka za trećinu Hrvata u tome klubu kako bi mogli ovladati Federacijom BiH bez hrvatskog naroda. Međutim, odgovorno ću kazati, izmjene Izbornog zakona na bilo koji način nisu išle u korist Hrvata i njihove politike. Današnja Federacija BiH nije onakva kakva je zamišljena 1994. kad je potpisan Washingtonski sporazum, što objektivno gledajući značajno otežava politički položaj Hrvata. Zbog toga ne možemo biti zadovoljni, kao što nismo ni odlukom visokog predstavnika Schmidta kojom se ograničava mogućnost korištenja vitalnog nacionalnog interesa.

Večernji list: Što je onda problem s ovim visokim predstavnikom pa se našao na meti bošnjačke javnosti i njihovih lobista?

Nije bilo reagiranja na visoke predstavnike od Westendorpa, preko Petritscha do Inzka jer su odluke išle isključivo u prilog njihovoj politici. Danas kada se nešto realnije promatra stanje, onda se visokom predstavniku lijepe etikete da je nacist. Takva je retorika apsolutno neprihvatljiva. Moje je pitanje zašto visoki predstavnik nije riješio ključno pitanje, a to je izbor hrvatskog člana Predsjedništva. Da više nikada nemamo čovjeka koji vodi vanjsku politiku, upravlja vojskom, monetarnom politikom i to ne radi u ime Hrvata. Mi tamo nemamo svoga predstavnika. Da je to visoki predstavnik promijenio, jasno bih poručio da je nešto napravio za Hrvate.

Večernji list: Više od dva desetljeća truju se hrvatsko-bošnjački odnosi pretvaranjem Hrvata u neprijatelje zemlje. Imate li osjećaj da su stvari danas lošije nego što je to bilo, primjerice, 1998., kada ste bili federalni ministar financija?

Nakon rata svi su prihvatili činjenicu proisteklu iz Daytona. Međutim, ne treba pretjerivati s ocjenama jer je, primjerice, 1999. godine u atentatu autobombom u središtu Sarajeva ubijen Jozo Leutar, zamjenik ministra unutarnjih poslova u toj istoj vladi. To su pak realni odnosi. A to je došlo od skupine ljudi koja i dalje drži osnovne karike onoga što oni danas smatraju državotvornošću – a to je kontrola policije, obavještajnog sektora i pravosuđa. Posljednjih pet ili šest godina gube utjecaj nad tim institucijama, zbog čega na površinu isplivavaju utjecaji raznih paraslužbi. Zbog toga imamo nove pokušaje stvaranje jaza između Hrvata i Bošnjaka. Pokušavamo s Osmorkom, koju predvodi SDP, stvoriti drukčiji ambijent. Vrijeme je da uklonimo jezik mržnje. Dovoljno je bilo pratiti prosvjede ispred Ureda visokog predstavnika u Sarajevu prošle i ove godine, gdje su se okupile različite političke opcije te “nevladine” udruge koje su prosvjedovale protiv Schmidta, a zapravo slale poruke Hrvatima. Od prebrojavanja Bošnjaka, do toga da bi Hrvate mogli strpati u dva vagona i valjda protjerati iz njihove domovine…

Večernji list: Mogu li novi partneri popraviti hrvatsko-bošnjačke odnose?

Mislim da će to doći samo po sebi. Ljudi koji su jučer bili u oporbi te nisu imali takve vrste odgovornosti, danas žele graditi nove odnose. Meni je drago da je dobar dio tih ljudi, barem pola od njih iz Osmorke, razumio da naša priča ima smisla jer je za BiH. A ne protiv nje. Ono što smo radili sa SDA posljednjih 20 godina jest i nije davalo rezultate. Rekao bih da ovo sada predstavlja izgradnju novih odnosa tako da legitimni predstavnici Hrvata prave dogovor i vlast s Osmorkom.

Večernji list: Ali oni su zbog toga stigmatizirani od SDA i dobrog dijela medija da su izdajnici Bošnjaka, da prodaju državu, da popuštaju Hrvatima…

Spin je u politici normalna pojava. Onaj tko gubi, najnormalnije je da druge optužuje za izdaju, prodaju, kako bi ih destabilizirao. A ja postavljam pitanje tko je radio s HDZ-om zadnjih 20 godina, tko je s ovom strankom potpisivao sporazume, pa i onaj u Mostaru, koji je SDA svjesno prekršila i time se hvalila. No, ključni odgovor na vaše pitanje jest da ovo političko osvježenje otvara priliku da se drukčije vrednuje doprinos Hrvata ovoj BiH. To je moja domovina, što stalno ponavljam, te činimo sve da je zaštitimo.

Večernji list: Zanimljiv je taj vaš narativ o BiH – moja domovina. Nije se mogla od hrvatskih političara prije čuti takva ocjena.

Mislim da većina Hrvata to danas misli. Nismo potpuno zadovoljni uređenjem zemlje, položajem, funkcioniranjem, ali tvrdim da velika većina stranaka HNS-a razmišlja na ovaj način. Ovo je moja domovina, želimo očuvati Posavinu, središnju Bosnu i Hercegovinu. A to možemo samo kroz domovinu BiH. Ali uređenu tako da imamo potpunu ravnopravnost, legitimno političko predstavljanje te šansu da se Hrvati svagdje gdje žive mogu u potpunosti ostvariti. Zato je prevažno da Hrvati budu predvodnici svih procesa, od EU preko NATO-a. Pogledajte samo kako nas se u Europi drukčije gleda nakon što smo uspostavili novo Vijeće ministara i pokrenuli procese.

Večernji list: Često se vaši prijedlozi vezani uz ustavne reforme prikazuju kao rasistički. Biste li imali ikakav problem da Hrvate u vlasti predstavlja Amir Gross Kabiri, koji je obnovio rad u Aluminiju iz Mostara, ili njegov židovski sunarodnjak Jakob Finci?

Ključno je dopustiti jednome konstitutivnom narodu da bira svoje političke predstavnike u vlasti. Ako je to gospodin Kabiri ili netko drugi, zašto ne. Zašto, recimo, ja osobno, ako će on to bolje raditi? Zašto zračnu luku u Mostaru, koju uopće nismo pokrenuli, a ulažemo jako puno, ne bi vodio netko drugi? Zašto to mora biti Hrvat? Ali mora biti netko tko to zna raditi. Zašto u našem Zrinjskom ne bi igrali najbolji iz bilo koje zemlje na svijetu ili pak Bošnjaci i Srbi?

Večernji list: Ali nose grb Zrinjskog!

U tome je suština. Mi navijamo za taj klub, ali i za te ljude. Zašto u politici ne može biti tako? Samo je pitanje njegova legitimiteta. Ako su u Predsjedništvu Komšića izabrali Hrvati, onda je dobrodošao. Tamo može sjediti bilo tko ako su ga birali Hrvati. Sve drugo je farsa i podvala. Nemam nikakve zapreke zagrliti svog prijatelja tko nije Hrvat, da se družim. Nikakvih predrasuda nemam o tome.

Večernji list: Oprostite, ali s kim ste u koaliciji na federalnoj razini?

S Osmorkom!

Večernji list: Pa kako onda dio stranaka iz toga bloka na zasjedanju Zastupničkog doma podržava rezolucije SDA o osudi nametanja izmjena Izbornog zakona, predlaže svoje rezolucije, koje pak podržava SDA, ali istodobno podrži i vašu inicijativu o uspostavi vlasti?

Ta partnerstva nisu jednostavna. Preteška su. Uzmite u obzir protekle četiri godine. Od članova Predsjedništva, preko Vijeća ministara, državnog parlamenta. Pronađite mi jednu odluku koja je u parlamentu donesena tom vladajućom većinom. U entitetu Federaciji BiH odluke se gotovo isključivo donose po nacionalnim klubovima. U ovome sazivu Vijeća ministara u značajnoj mjeri pokušavamo sve odluke donositi jednoglasno. Činimo sve da se kroz prethodna politička dogovaranja olakša rad. Na takav smo način, uz dosta muke, uspjeli postići dogovor o proračunu koji je značajno povećan. Vjerujem da ćemo sve zakone važne za europske integracije o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, zatim o sukobu interesa i druge donijeti u sljedećih mjesec dana. Tekstovi zakona se peglaju i usuglašavaju s europskim standardima.

Večernji list: Korak naprijed prema EU, a što je onda s izbornim i ustavnim reformama? Ostaju po strani?

Ne. Bez toga ništa. Ali moramo krenuti nekim redom. Na sebe smo uzeli obvezu do lipnja značajan dio posla ostaviti iza sebe. Uvjeren sam da ćemo uspjeti u tome. A kada je u pitanju Federacija BiH i odnosi partnera, tu je još dosta ekshibicija. Sjetite se samo imenovanja Hrvata za suca Ustavnoga suda BiH. Od spinova da se Hrvatima predaje Ustavni sud, a nitko ne pita tko je do sada tamo sjedio. Ovdje doslovno jedan Marin dolazi na mjesto Mate. Ne razumijem što je problem.

Večernji list: Osobnu poruku bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da se Bošnjaci moraju osloniti sami na sebe jer više nemaju prijatelja u svijetu nedavno je interpretirao poglavar Islamske zajednice reis Husein Kavazović. Kako ste je vi doživjeli?

Ne mogu komentirati to što je rekao uvaženi reis na temelju poruke koju mu je uputio bivši visoki predstavnik. Ne bi bilo fer da to radim. Ali, mogu sigurno reći da se mi jednako možemo osloniti na svoje okruženje. I Bošnjaci muslimani, Hrvati katolici i Srbi pravoslavci. Ovdje postoje različiti utjecaji međunarodnih predstavnika, ali rekao bih da ih se prenaglašava. Pitanje je predstavljaju li oni nekoga ili su se tek uklopili u neki ambijent te štite nečije interese. Iz toga razloga želim izbjeći komentiranje Valentina Inzka kao visokog predstavnika jer ono što je radio punih 12 godina bolje da nije radio. Ovdje je ključno da se u BiH mi međusobno okrenemo sami sebi. Budemo li gledali tko ima veću potporu, Bošnjaci od Turske, Republika Srpska iz Srbije, a Hrvati iz Hrvatske, bojim se da nećemo daleko stići. Moramo znati da ti nikada nitko nije bliži izvana od tvoga susjeda u domovini BiH. Zato sam uvjeren kako je najvažnije raditi na jačanju tih dvostrukih odnosa. I s Bošnjacima i sa Srbima.

Večernji list: Predsjednik RS-a u ovom je tjednu izašao s dvije vrlo radikalne inicijative: od prekida suradnje s NATO savezom, do poziva za napuštanje institucija BiH. Mislite li da to Milorad Dodik radi u dogovoru s Beogradom zbog pitanja Kosova?

Gospodina Dodika odlično znam i dugo surađujemo. Postoji uvažavanje u tome političkom djelovanju, ljudsko i političko. On često izađe s takvim idejama. Moram priznati da o tome nikada nismo razgovarali. Niti ikada razgovaramo o trećem. Izjave su apsolutno povezane sa situacijom u našem okruženju, daleko više od stanja u BiH. To nikada ne bih rekao na takav način. Posebice zbog čvrstog partnerstva s međunarodnim predstavnicima u BiH. Nastojim uvijek pronaći pristojnu riječ čak i za one koji prema meni nisu blagonakloni. Samo tako možemo graditi ambijent u kojem ćemo moći zajedno ići naprijed.

Večernji list: Izlazak iz institucija?

Pa tek smo ih popunili. I svi govorimo kako ćemo napraviti iskorak prema EU. Ja osobno, ali i gospodin Dodik, gospodin Nikšić, gospodin Konaković. Nastavljamo tim putem. Imamo osjećaj da rješenje problema u našem okruženju pomalo utječe na lokalne politike. Mislim da ćemo iz toga brzo izaći.

Večernji list: Javnosti ste ovoga tjedna poručili da Hrvati nemaju dvojbe u vezi s EU i NATO-om, ponajprije jer je Hrvatska već u tim integracijama.

Ako je i ta logika da slijedimo hrvatstvo, onda je logično da smo dio EU i NATO integracija. I svih drugih integracija. Zašto se zona Schengena ne bi širila dalje, a ne ostala između nas i Hrvatske? Jednako je s eurozonom. Naše je zalaganje da u svim vanjskopolitičkim prioritetima Hrvatska bude uz BiH. Oko tih integracija nemamo dvojbi. U tome nam dijelu gospodin Plenković snažno pomaže. Posve sigurno ne bih kao član Predsjedništva BiH 2016. godine u Bruxellesu predao zahtjev za članstvo u EU da nije bilo gospodina Plenkovića jer su nam i tada svi govorili da smo uranili. Uspjeli smo to učiniti. Na jednak način BiH ne bi dobila kandidacijski status s EU u prosincu prošle godine ponovno da nije bilo gospodina Plenkovića. U tome kontekstu dijelim jednake poglede sa Zagrebom oko euroatlantskih integracija. Bez njih BiH nema budućnost.

Večernji list: Imam li dobar osjećaj da se dogodila promjena odnosa američke administracije prema hrvatskoj strani, koja je donedavno taj narod i njegovu politiku promatrala iz kuta “bad guys”?

Golema je razlika bila pregovarati tijekom razgovora o izbornim reformama i promjeni Ustava u prošloj godini nego što je to bio slučaj prije deset ili petnaest godina. Tada ste imali snažan pritisak bilo da se radilo o travanjskome paketu bilo o nekim drugim pitanjima. Mnogo je bilo ugodnije sudjelovati u posljednjim razgovorima. Mislim da i sami imamo zasluge za to jer smo stavili do znanja američkoj administraciji da su Hrvati partneri koji na sličan način govore o procesima, koji svoju budućnost vežu uz Zapad, uz europske integracije. Ta je komunikacija danas 24/7 o svim temama. Na našu sreću, većinu tih pitanja možemo partnerski komunicirati. Vanjska politika BiH treba biti politika EU i NATO-a. I to trebamo slijediti. Moramo prestati s praksom koju je imala bivša ministrica vanjskih poslova (Bisera Turković iz SDA) koja je hodala po svijetu i pozivala na sankcije predstavnicima Hrvata ili Srba samo zato što su predvodnici nekih drukčijih politika. Dakle, svima onima koji nisu Bošnjaci i ne pripadaju stranci SDA. A to je radila kao ministrica vanjskih poslova bez usuglašenog djelovanja. To ćemo morati promijeniti i slijediti isključivo stajališta EU kao asocijacije kojoj se želimo priključiti.

Večernji list: Veliku pozornost u hrvatskoj javnosti u BiH izazvala je odluka o ostavkama cijele Uprave EP-a Herceg Bosne sa sjedištem u Mostaru u kojoj su ljudi koje je predložila vaša stranka. Što se time poručuje?

Poruka je da smo dosljedni svojoj politici. Ja osobno, stranka koju predvodim, pa i HNS. Slušali ste zadnjih najmanje šest mjeseci da dolaze osvježenja, nove mlade snage, od zakonodavne i izvršne vlasti, do javnih poduzeća, uprava, agencija, službi… Nitko nije vjerovao da će se to dogoditi, a danas je to praksa. To vidimo u Vijeću ministara, Vladi Federacije BiH, vladama županija. Isto to dogodilo se u EP-u Herceg Bosne. Možda se čini bombastično, ali to je dio dogovora. Ove poteze u javnim poduzećima vežemo uz mandat novog saziva federalne vlade. Slično se događa u HT Eronetu, Elektroprijenosu. Hoće li se tamo dogoditi ostavke ili neki drugi način, ali se proces pomlađivanja nastavlja. Ova neizborna godina dobra je za smjenu generacija. Kao u svakom sportu, dobar trener pri kraju utakmice uvodi mlađe igrače da bi stjecali iskustvo, tako i u ovome slučaju tražimo nova rješenja. Vjerojatno će biti pogrešaka pri tim izmjenama, ali stvaramo novu generaciju onih kojih mogu voditi izvršnu, zakonodavnu, političku vlast. Mislim da je to dobro. Za takvu sam politiku tražio potporu. I dobio sam je. Vrijeme je da moja generacija polako odlazi s političke scene.

Večernji list: Kada će doći vrijeme da se i taj “trener” povuče? Razmišljate li o tome?

Jako dugo jer najmanje posljednje četiri godine, kako traje ciklus predsjedanja HDZ-om, to je bilo tema. Nama je sabor stranke 6. svibnja. Predsjedništvo HDZ-a o tome je donijelo odluku. Nije se s time izašlo u javnost. Ja sam je prihvatio.