Connect with us

BiH

Čović više i ne krije da mu smeta Schmidt, a kad govori o njemu kao da slušamo Dodika

Published

on

“Kako očekivati od Danske i Nizozemske zeleno svjetlo kada imamo visokog predstavnika koji nameće zakone. To je protektorat.” Ovo nije izjavio predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik, nego lider HDZ-a BiH Dragan Čović.

S pravom se nakon ove rečenice može postaviti pitanje šta je sljedeće? Pa tako ne treba čuditi ako u narednim obraćanjima Čović pribjegne izjavama da je Schmidt “nelegitiman”, da ga “nisu potvrdile sve članice Vijeća sigurnosti UN-a” i tako dalje. Onim vulgarnijim Dodikovim izjavama o visokom predstavniku, nadajmo se, ipak neće pribjegavati.

Ne možemo se ne zapitati šta se tačno dogodilo posljednjih godinu dana da Čović skoro u potpunosti preuzme Dodikov narativ kada je u pitanju visoki predstavnik. Posebno kada uzmemo u obzir da je otprilike u ovo doba prošle godine sa neskrivenim oduševljenjem prihvatio njegovu iznimno spornu odluku kojom je na 24 sata suspendovao Ustav FBiH kako bi 14 bošnjačkih ruku iz Doma naroda i potpis bošnjačkog potpredsjednika Federacije BiH de facto i de jure proglasio ništavnim, a sve da bi se formirala Vlada FBiH koja je najviše odgovarala upravo HDZ-u i, naravno, Trojci.

Razvezivanje Gordijevog čvora

Pričalo se tada iz redova HDZ-a BiH, ali i stranaka unutar Trojke o tobožnjem “razvezivanju Gordijevog čvora” (iako očigledno malo ko od njih zna pravilno koristiti ovu sintagmu s obzirom da je Aleksandar Makedonski u legendi ovaj čvor presjekao i tako zaobišao “problem”, a ne riješio ga op. a.). Pričalo se o Schmidtu tada ne štedeći superlative, pritom ignorišući činjenicu da ako je BiH ikada podsjećala na protektorat, to je bilo upravo tada. No, Čoviću to tada nije smetalo iz prostog razloga jer mu je išlo u prilog.

Dakle, zašto je sada lider HDZ-a BiH promijenio priču? Odgovor je svakako kompleksniji nego što se na prvi pogled čini. Ne bi bilo pogrešno zaključiti da se Čović (ne)skriveno nadao da će sa Trojkom uspjeti “ispregovarati” izmjene Izbornog zakona BiH” koje bi najviše išle u korist HDZ-u, a odnose se na ono što Čović naziva “legitimmno predstavljanje” u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. O ovome je manje-više sve poznato, a podrazumijevalo je da bi predstavnike Hrvata u te institucije birali samo glasači iz kantona sa hrvatskom većinom. U suštini, to bi značilo da bi glas iz recimo Hercegovačko-neretvanskog kantona, “vrijedio” više nego glas iz, recimo, Tuzlanskog kantona.

Kada to Čoviću, barem u potpunosti, nije pošlo za rukom, može se pretpostaviti da je od Schmidta očekivao da nametne izmjene Izbornog zakona koje bi implementirale njegove želje o “legitimnom predstavljanju”. No, uslijedio je “hladan tuš” iz OHR-a gdje je najavljeno da postoji mogućnost nametanja izmjena Izbornog zakona, ali samo u dijelovima koji se odnose na integritet izbornog procesa.

Da li Čović već zna ili očekuje da će Schmidt uskoro nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona pa je već krenuo u otvorenu kritiku?

Klizav i opasan teren

A to je, za Čovićev HDZ, veoma “klizav i opasan teren”, jer, ukoliko dođe do izmjena samo dijela koji se odnosi na integritet izbornog procesa, bez implementacije dijelova o “legitimnom predstavljanju”, političke izmjene Izbornog zakona bi mogle pasti u nove procjepe.

Tako da i ne treba čuditi što Čović, u nedostatku pritisaka koje bi mogao izvršiti na visokog predstavnika, a i opterećen brojnim kritikama iz SAD-a zbog opstruisanja vitalne plinske konekcije za Bosnu i Hercegovinu, sve više gubi kompas i pribjegava nervoznijim ispadima.

Pa tako i ne iznenađuje još jedna njegova jučerašnja izjava da se mora poslati “jasna poruka međunarodnim prijateljima u Vijeću za provođenje mira da visoki predstavnik treba izmjestiti svoje aktivnost iz BiH”. Prema svemu sudeći, čini se da Čović više od OHR-a ne može ništa očekivati. Pa onda valjda, njegovom logikom, ako neće raditi njemu u korist, bolje da ga i nema, piše Klix.

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Continue Reading

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Continue Reading

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Continue Reading

Najčitanije