BiH
Čović više i ne krije da mu smeta Schmidt, a kad govori o njemu kao da slušamo Dodika
“Kako očekivati od Danske i Nizozemske zeleno svjetlo kada imamo visokog predstavnika koji nameće zakone. To je protektorat.” Ovo nije izjavio predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik, nego lider HDZ-a BiH Dragan Čović.
S pravom se nakon ove rečenice može postaviti pitanje šta je sljedeće? Pa tako ne treba čuditi ako u narednim obraćanjima Čović pribjegne izjavama da je Schmidt “nelegitiman”, da ga “nisu potvrdile sve članice Vijeća sigurnosti UN-a” i tako dalje. Onim vulgarnijim Dodikovim izjavama o visokom predstavniku, nadajmo se, ipak neće pribjegavati.
Ne možemo se ne zapitati šta se tačno dogodilo posljednjih godinu dana da Čović skoro u potpunosti preuzme Dodikov narativ kada je u pitanju visoki predstavnik. Posebno kada uzmemo u obzir da je otprilike u ovo doba prošle godine sa neskrivenim oduševljenjem prihvatio njegovu iznimno spornu odluku kojom je na 24 sata suspendovao Ustav FBiH kako bi 14 bošnjačkih ruku iz Doma naroda i potpis bošnjačkog potpredsjednika Federacije BiH de facto i de jure proglasio ništavnim, a sve da bi se formirala Vlada FBiH koja je najviše odgovarala upravo HDZ-u i, naravno, Trojci.
Razvezivanje Gordijevog čvora
Pričalo se tada iz redova HDZ-a BiH, ali i stranaka unutar Trojke o tobožnjem “razvezivanju Gordijevog čvora” (iako očigledno malo ko od njih zna pravilno koristiti ovu sintagmu s obzirom da je Aleksandar Makedonski u legendi ovaj čvor presjekao i tako zaobišao “problem”, a ne riješio ga op. a.). Pričalo se o Schmidtu tada ne štedeći superlative, pritom ignorišući činjenicu da ako je BiH ikada podsjećala na protektorat, to je bilo upravo tada. No, Čoviću to tada nije smetalo iz prostog razloga jer mu je išlo u prilog.
Dakle, zašto je sada lider HDZ-a BiH promijenio priču? Odgovor je svakako kompleksniji nego što se na prvi pogled čini. Ne bi bilo pogrešno zaključiti da se Čović (ne)skriveno nadao da će sa Trojkom uspjeti “ispregovarati” izmjene Izbornog zakona BiH” koje bi najviše išle u korist HDZ-u, a odnose se na ono što Čović naziva “legitimmno predstavljanje” u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. O ovome je manje-više sve poznato, a podrazumijevalo je da bi predstavnike Hrvata u te institucije birali samo glasači iz kantona sa hrvatskom većinom. U suštini, to bi značilo da bi glas iz recimo Hercegovačko-neretvanskog kantona, “vrijedio” više nego glas iz, recimo, Tuzlanskog kantona.
Kada to Čoviću, barem u potpunosti, nije pošlo za rukom, može se pretpostaviti da je od Schmidta očekivao da nametne izmjene Izbornog zakona koje bi implementirale njegove želje o “legitimnom predstavljanju”. No, uslijedio je “hladan tuš” iz OHR-a gdje je najavljeno da postoji mogućnost nametanja izmjena Izbornog zakona, ali samo u dijelovima koji se odnose na integritet izbornog procesa.
Da li Čović već zna ili očekuje da će Schmidt uskoro nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona pa je već krenuo u otvorenu kritiku?
Klizav i opasan teren
A to je, za Čovićev HDZ, veoma “klizav i opasan teren”, jer, ukoliko dođe do izmjena samo dijela koji se odnosi na integritet izbornog procesa, bez implementacije dijelova o “legitimnom predstavljanju”, političke izmjene Izbornog zakona bi mogle pasti u nove procjepe.
Tako da i ne treba čuditi što Čović, u nedostatku pritisaka koje bi mogao izvršiti na visokog predstavnika, a i opterećen brojnim kritikama iz SAD-a zbog opstruisanja vitalne plinske konekcije za Bosnu i Hercegovinu, sve više gubi kompas i pribjegava nervoznijim ispadima.
Pa tako i ne iznenađuje još jedna njegova jučerašnja izjava da se mora poslati “jasna poruka međunarodnim prijateljima u Vijeću za provođenje mira da visoki predstavnik treba izmjestiti svoje aktivnost iz BiH”. Prema svemu sudeći, čini se da Čović više od OHR-a ne može ništa očekivati. Pa onda valjda, njegovom logikom, ako neće raditi njemu u korist, bolje da ga i nema, piše Klix.
BiH
Nikšić: Imamo jasan plan, izložit ćemo ga poslodavcima
Plan postoji, čekamo odgovor poslodavaca, poruka je federalnog premijera Nermina Nikšića nakon odluke o minimalnoj plaći u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Detalji o olakšavajućim okolnostima za privredni sektor Federacije trebali bi biti poznati na narednoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća.
Za plaće veće od minimalne, poslodavci bi trebali biti oslobođeni dodatnih doprinosa, prenosi FTV.
Prvi korak fiskalne reforme, Zakon o fiskalizaciji finansijskih transakcija, mogao bi biti u primjeni početkom jula, najavljuje predsjednik Vlade FBiH.
“Imamo vrlo jasan plan o kojem danas ne bih govorio, prije nego što ga izložim poslodavcima, a gdje govorimo o tome šta bi uradili 1. jula, šta ćemo uraditi sa novom godinom i sa početkom 2026. godine, kako ćemo ući u ovaj proces smanjivanja doprinosa i rasterećenja privrede”, kaže Nikšić.
Kaže da se “Vlada opredijelila novom uredbom da omogući svima onima koji dokažu platnom listom za novembar i za januar da su isplatili svom radniku, koji je imao plaću iznad 1.000 maraka, 100,200, 300 KM veću da to oslobodi dodatnih doprinosa”.
BiH
Gorica Dodik “čestitala” suprugu na sankcijama: “Sad smo oboje na crnoj listi”
Gorica Dodik, kćerka predsjednika bh. entiteta Republika Srpska i lidera SNSD-a Milorad Dodika, “čestitala” je večeras svome suprugu Pavlu Čoroviću što se našao zajedno s njom na “crnoj listi” SAD-a.
“Mužu moj, čestitam ti sankcije, sad smo zvanično oboje na crnoj listi”, napisala je Gorica Dodik na zvaničnom profilu na X-u.
Američko Ministarstvo finansija uvelo je u petak sankcije protiv 13 državljana iz Bosne i Hercegovine zbog, kako su naveli, “antidejtonskog ponašanja, korupcije ili za druge radnje koje destabilizuju ili ugrožavaju teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”.
Među sankcionisanim osobama je i Pavle Čorović, državljanin BiH i Srbije, suprug Gorice Dodik, koja je već pod američkim sankcijama. On je direktor kompanije Global Liberty d.o.o. Laktaši, koja je povezana s porodicom Dodik, a sankcionisan je jer je primio značajne finansijske beneficije iz budžeta RS.
Ministarstvo finansija SAD-a je Čorović sankcionisalo prema Izvršnoj naredbi 14033 (E.O. 14033), jer direktno ili indirektno kontroliše kompaniju Global Liberty.
BiH
Dodik: RS neće pokleknuti, naša politika zasnovana na hrišćanskim vrijednostima pokazala se kao ispravna
Nakon što je danas američko ministarstvo finansija objavilo nove sankcije za funkcionere iz bh. entiteta Republika Srpska, na svom nalogu na mreži X oglasio se predsjednik RS Milorad Dodik.
On je napisao kako su sankcije koje je odlazeća američka administracija uvela visokim zvaničnicima Republike Srpske samo “još jedan dokaz besmislenosti i licemjerja njihove spoljne politike, čijem debaklu svjedočimo širom svijeta”.
-Odluka o sankcijama prema Rajku Kuzmanoviću, Džerardu Selmanu, Siniši Karanu i drugim zvaničnicima Republike Srpske nije ništa drugo nego politički motivisan potez, očajnički pokušaj da se nanese zlo, destabilizuje Republika Srpska i nametne unitarni koncept Bosne i Hercegovine, suprotan volji srpskog naroda – napisao je Dodik.
Kako je dalje naveo, ovakvi potezi, kako na unutrašnjem, tako i na međunarodnom planu, predstavljaju razloge “zbog kojih ih više ne žele ni američki narod ni ljudi širom svijeta”.
-Time pokazuju da su zauvijek poraženi i da su izgubili svaki kredibilitet – navodi Dodik.
-Dok se američki birači okreću liderima poput Donalda Trumpa, koji zagovaraju suverenitet i ekonomski patriotizam, odlazeća administracija koristi svoj posljednji dah da nametne sankcije i time još jednom demonstrira svoju nemoć.
Svijet će ih pamtiti samo po zlu – napisao je na X-u Milorad Dodik.
U svojoj reakciji navodi da Republika Srpska neće odustati od svojih principa, kao i da neće “kleknuti pred nepravdom”.
-Naša politika, zasnovana na suverenizmu, hrišćanskim vrijednostima i pravu svakog naroda da odlučuje o sebi, pokazala se kao ispravna. Prijatelji Republike Srpske širom Evrope i svijeta prepoznaju našu hrabrost i viziju – napisao je predsjednik RS.
-Odlazećoj administraciji poručujemo: Vaše vrijeme je prošlo! Republika Srpska se okreće budućnosti, saradnji s liderima koji razumiju značaj suvereniteta i ekonomskog razvoja. Naša snaga leži u jedinstvu našeg naroda i u viziji pravednog svijeta u kojem se poštuju interesi svih naroda, a ne samo privilegovanih centara moći.
Vi se ovakvi više nećete ponoviti ni Americi. I ovo, kao i sve drugo što ste pokušali da nas slomite, ostaće samo detalj kojeg ćemo se jednom sjećati.
A što se tiče Marfijevog pritiska na banke, naći ćemo način da zaštitimo naše građane.
Od ponedjeljka sve banke moraće da otvore račune u KM svim licima – napisao je Dodik.
BiH
Karan: “Sankcije su mi čast, Clinton-Bidenova administracija se ispratila na smetljište historije”
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je godinu dana poslije podiglo optužnicu protiv Karana i još tri člana Komisije za provođenje referenduma – Dragoljuba Reljića, Gorana Zmijanjca i Milana Petkovića. Međutim, Sud Bosne i Hercegovine je nekoliko mjeseci kasnije odbacio optužnicu protiv navedenih.
Osim toga, državno tužilaštvo je obustavilo istragu protiv tadašnjeg i aktuelnog entitetskog predsjednika Milorada Dodika (SNSD) i tadašnje premijerke i aktuelne predsjedavajuće Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović (SNSD), a koja se provodila također zbog referenduma.
Karan se u reakciji na američke sankcije, kojima je javnosti obznanjeno i to da je Dodik formirao radnu grupu za planiranje nezavisnosti RS u kojoj je i Karan, pozvao upravo na spomenuti referendum. Pozvao je i na odbranu “otadžbine za koju je živote dalo 26.048 junaka u borbi i 8.994 civila”. Kao i ostali vladajući zvaničnici, smatra da su sankcije djelo “odlazeće Clinton-Bidenove administracije”.
“Ovom odlukom oni su sebe sramno ispratili na smetljište historije, gdje trule svi agresori koje je ovaj veliki slobodarski narod poslao tokom vijekova – od otomanskih osvajača, fašista, nacista, ustaša i političkog i radikalnog islama”, poručio je Karan.
Za njega su američke sankcije “čast” te je napomenuo da je Deklaracijom Svesrpskog sabora ponovljeno da je 9. januar dan RS-a.
BiH
Sankcije otkrile da je Dodik formirao radnu grupu za planiranje nezavisnosti RS-a, među njima Siniša Karan
Kako se navodi u saopćenju OFAC-a povodom sankcija, ministar unutrašnjih poslova RS-a Siniša Karan i generalni sekretar RS-a Dalibor Panić su od Milorada Dodika dobili zadatak da rade na otcjepljenju Republike Srpske.
“Osim ovih napora, Dodik je 2024. godine zadužio nekoliko dužnosnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da sazovu radnu skupinu za izradu plana otcjepljenja RS-a od BiH. I Karan i Panić bili su dio te secesionističke radne skupine koja je izradila Dodikov plan za otcjepljenje”, navodi se u listi sankcionisanih.
Iz OFAC-a su naveli da je Milorad Dodik upravljao i planiranjem Dana RS-a 2025. godine i uputio javne dužnosnike, uključujući Dragičevića, Karana, Milankovića, Selmana i Panića, da podrže razne radnje u organizaciji.
“Svi ovi dužnosnici pristali su slijediti Dodikove upute i radili su na tome da događaji za Dan RS-a 2025. budu organizovani u skladu s njegovim željama. Karan, Dragičević, Raković, Panić, Milanković, Selman i Kuzmanović formalno su imenovani u Organizacioni odbor Dana RS-a 2025. godine od NSRS-a. Unatoč opetovanim izjavama od strane Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika, ovi dužnosnici su nastavili s ponašanjem koje podriva Dejtonski mirovni sporazum”, navodi se.
Klix
BiH
U poplavama izgubila bebu u osmom mjesecu trudnoće: “Ni marke od države”
Hanadi Maslo iz Donje Jablanice izgubila je bebu u osmom mjesecu trudnoće dok se u porodičnoj kući borila s vodom i muljem. Danas vjeruje da joj je kćerka, koju nikada nije upoznala, spasila život. Nakon što je preživjela, pomogli su joj spasioci i ljekari, ali još uvijek čeka pomoć vlasti.
Četiri mjeseca nakon što se u porodičnoj kući borila za život, dvadestosmogodišnja Hanadi gleda na mjesto na kojem nije ostao ni njen temelj dok pod ruku drži muža Alena. U poplavama u kojima je 19 njenih komšija izgubilo život, Hanadi je izgubila bebu u osmom mjesecu trudnoće, piše Detektor.
U noći poplava početkom oktobra padala je kiša kakvu nikada prije nije doživjela. Ustala je da pojede nešto kada je čula snažan udar, koji je probudio njenog muža. Za samo nekoliko trenutaka – kojih se danas sjeća kroz maglu – voda i mulj koji su napunili sobu pritisnuli su njeno trudničko tijelo za plafon sobe.
Došla u posjetu
“Tad sam osjetila u stomaku taj pritisak, znala sam da je to to. Ja sam samo počela izgovarati šehadet, samo čekam šta će se desiti dalje. Šta je to nakon smrti, jer ja sam mislila to nema, to je gotovo”, opisuje Hanadi.
S mužem je u Donju Jablanicu s hrvatskog otoka Hvara, gdje su radili i živjeli, došla na samo nekoliko dana, da posjete Alenove roditelje u porodičnoj kući. U noći 4. oktobra sjedila je s porodicom, a onda otišla leći. Probudilo ju je jako nevrijeme.
“Baš je jaka kiša padala, sijevalo, ja ne znam kad je onako sijevalo, svaku sekundu je samo blicalo”, prisjeća se Hanadi.
Tada je voda počela nadirati kroz prozore i vrata. Dok je s mužem pokušavala izaći, voda ih je počela podizati. Tada ju je muž podigao na krevet. Ona se prisjeća da je tada mislila da će sigurno umrijeti. U tom trenutku kuća je počela da se ruši.
“Kako je pukla kuća, njih je razbacalo sve okolo, ali ja sam ostala”, kaže Hanadi.
Tada su je nanosi počeli nositi, i kaže da se samo pustila jer nije mogla uraditi ništa. Kada se zaustavila, ugledala je sklonište, ali joj je trebalo nekoliko sati da dođe do njega iako nije bila daleko.
“Ne osjetim ja neku bol, ali je toliko hladno, taj adrenalin, taj strah, baš čovjek u toj situaciji samo gleda da se izvuče, gledam da se izvučem – nema gdje, samo gore vidim neke lampe svijetle, nešto, ali ja se ne mogu zaderati. U mene su tri rebra bila slomljena, ja se ne mogu zaderati, em što me ne čuje od bujice, em što nemam snage toliko da se zaderem”, prisjeća se ona.
U zoru su je pronašle komšije. Tada je saznala da su njen muž i porodica preživjeli. Hanadi su morali odvesti u bolnicu u Mostar na pregled.
“Imala sam tri slomljena rebra, probijenu plućnu maramicu, hitan carski rez je bio”, kaže Hanadi.
“Ja nju nisam vidjela, nisam je dodirnula, nisam je osjetila, nisam je pomirisala, znači ništa”, kaže ona o kćerki koju je izgubila u stomaku.
Frustira je odnos države
Danima nije mogla spavati i kaže da su joj se vraćale slike bujice, vode i kuće. U Donju Jablanicu se ne planira vratiti i sa suprugom želi živjeti u Mostaru.
Tri mjeseca od poplava frustira je odnos države u kojoj živi. Podaci koje je prikupio Detektor pokazuju da Jablanica i druge poplavljene općine još nisu počeli dijeliti pomoć građanima koju su prikupili kroz donacije.
Osim pomoći ljekara i donacija građana kroz humanitarnu organizaciju Pomozi.ba za kupovinu kuće, Hanadi kaže da još nikada nisu dobili bilo kakvu pomoć od vlasti iako su skupljene stotine hiljada maraka donacija.
“Dovoljno vam je, znači, to da smo mi o svom trošku morali sve dokumente nanovo vaditi. Sve – lične, vozačke, sve što je trebalo – sve je išlo o našem džepu, ne o državnom. Eto, da su nam bar to pokrili, nisu ni to”, kaže Hanadi.
-
Cazinprije 6 dana
Krajiški ponos na Šampion Junior Kupu Sarajevo 2025: Naši mladi nogometaši briljirali!
-
BiHprije 6 dana
Njemačka firma trebala zaposliti stotine radnika u FBiH, ali sad se premišlja
-
USKprije 6 dana
Bh. državljanin uhapšen u Šri Lanci zbog krijumčarenja kokaina je internacionalni karate sudija iz Bihaća
-
BiHprije 6 dana
Konaković: Ne sumnjam da će SDA podržati Sanju Vulić jer u meni vide svoj najveći problem
-
USKprije 7 dana
Advokat Samira Dizdarevića: Moj klijent je bio u zabludi, mislio je da može nositi oružje kao u Americi
-
BiHprije 6 dana
Za dio BiH izdato upozorenje: Budite spremni na smetnje, strukturalna oštećenja i rizik za povrede…