Connect with us

Magazin

Čovječanstvo očekuje pakao na Zemlji, naučnici traže spas: Možemo li živjeti pod zemljom?

Published

on

Juli 2023. mogao bi ući u historiju kao trenutak kada je čovječanstvo konačno shvatilo užasne posljedice naše zavisnosti od fosilnih goriva.

Dok se pripremamo da živimo u užarenom svijetu sa sve ekstremnijim vremenskim prilikama, možda je vrijeme da razmislimo o adaptacijama kao što je život pod zemljom, piše Sciencealert.

Okružene masama stijena i tla koje apsorbiraju i zadržavaju toplinu, temperature mogu ostati daleko stabilnije bez potrebe da se oslanjate na energetski intenzivnu klimatizaciju ili grijanje.

Ne samo da je moguće živjeti život ispod, ljudi (i životinje!) su živjeli udobno pod zemljom kroz povijest.

No, da li je to održivo rješenje za suočavanje s novonastalom klimatskom krizom?

U gradu za kopanje opala Coober Pedy u Južnoj Australiji, 60 posto stanovništva kapitalizira ovaj efekat živeći pod zemljom.

Ime Coober Pedy dolazi od aboridžinske fraze što znači ‘bijelac u rupi’.

Kroz vruća ljeta od 52 °C i zime od ledenih 2 °C, njihove ‘zemnice’ ostaju na konstantnoj temperaturi od 23 °C (73 °F).

Bez ovog prirodnog skloništa u stijenama, ljetna klimatizacija bi mnogima bila pretjerano skupa.

Iznad zemlje, ljetna vrućina može uzrokovati da ptice padaju s neba i da se elektronika sprži. Ali, ispod zemlje, mnogi stanovnici imaju prilično luksuzne postavke, sa udobnim dnevnim sobama, bazenima i onoliko prostora koliko žele da izdvoje.

Kuće moraju biti najmanje 2,5 metra ispod površine kako bi se spriječilo urušavanje krova. Uprkos ovoj regulativi, urušavanja se povremeno dešavaju. U 1960-im i 70-im, lokalno stanovništvo kopalo rupe u zemlji koristeći pijuke i eksploziv. Danas koriste industrijske alate za iskopavanje, iako se rad ponekad i dalje obavlja ručno. Rezanje velikih komada kamena ne traje dugo jer su pješčenjak i alevrit toliko mekani da se mogu izgrebati perorezom.

Ponekad renoviranje doma čak donosi i profit; jedan čovjek je pronašao opal vrijedan 980.000 dolara kada je instalirao tuš.

S vremena na vrijeme, ljudi će se slučajno uvući u kuću svojih susjeda. Ali, generalno, odlazak u podzemlje maksimizira privatnost.

Godine 1963., neimenovani Turkijenac odnio je čekić do zida svog podruma tokom renoviranja svoje kuće u Kapadokiji. Tražeći svoke kokoške koje su stalno nestajale kroz rupu, dalje je istraživao i otkrio ogroman labirint podzemnih tunela. Pronašao je izgubljeni grad Derinkuyu.

Izgrađena još 2000. godine p.n.e., mreža tunela od 18 spratova seže do 76 metara ispod površine, sa 15.000 otvora za dovođenje svjetlosti i ventilacije u lavirint u kojem su bile crkve, štale, skladišta i domovi koji su izgrađeni za smještaj čak 20.000 ljudi.

Smatra se da je Derinkuyu korišten gotovo neprekidno hiljadama godina kao sklonište tokom rata. Ali je naglo napušten 1920-ih nakon genocida i prisilnog protjerivanja grčkih pravoslavnih kršćana iz zemlje.

Dok se vanjske temperature Kapadokije kreću između 0 °C zimi i 30 °C ljeti, temperatura podzemnog grada ostaje hladnih 13 °C.

To ga čini savršenim za konzerviranje voća i povrća. Danas se neki od tunela koriste za skladištenje sanduka krušaka, krompira, limuna, narandži, jabuka, kupusa i karfiola.

Kao i Coober Pedy, stijena je savitljiva i ima malo vlage u tlu, što čini izgradnju tunela jednostavnom.

Utočište ili pakao?

Dok je većina ljudi spremna otići u podzemlje na kraće vremenske periode, ideju o trajnom životu pod zemljom ljudima je mnogo teže tolerirati.

Podzemni svijet sinonim za smrt u mnogim kulturama. Biti pod zemljom u skučenim prostorima može izazvati klaustrofobiju i strah od loše ventilacije i upadanja u pećine.

“Ne pripadamo tamo… Biološki, fiziološki, naša tijela jednostavno nisu dizajnirana za život pod zemljom”, rekao je Will Hunt, autor knjige Underground: A Human History of the Worlds Beneath Our Feet, za LiveScience.

Ljudi koji predugo žive pod zemljom bez izlaganja dnevnom svjetlu mogu spavati i do 30 sati odjednom. Poremećaji njihovog cirkadijalnog ritma mogu uzrokovati niz zdravstvenih problema.

Još jedan rizik u životu pod zemljom su iznenadne poplave, što je posebno zabrinjavajuće jer klimatske promjene obećavaju da će donijeti ekstremnije vremenske pojave poput uragana.

Ljudi koji doživljavaju beskućništvo udavili su se u nekoliko navrata u tunelima ispod Las Vegasa. U ovim tunelima živi oko 1.500 ljudi i izgrađeni su da nose oborinske vode. Mogu se napuniti vodom za nekoliko minuta, ne ostavljajući ljudima vremena za evakuaciju.

Podzemna konstrukcija obično zahtijeva teže, skuplje materijale koji mogu izdržati pritiske pod zemljom. Ove sile se također moraju mjeriti putem opsežnih geoloških istraživanja prije početka iskopavanja.

Na temperaturu ispod zemlje utiče i ono što se dešava iznad zemlje.

Studija poslovnog okruga Chicago Loop otkrila je da su temperature dramatično porasle od 1950-ih, jer je u istom području izgrađeno više infrastrukture za proizvodnju topline, kao što su parking stanice, vozovi i podrumi.

Povećanje temperature može uzrokovati širenje zemlje do 12 mm, što može polako uzrokovati strukturna oštećenja zgrada.

Da bi podzemna okruženja bila prihvatljiva za ljude, ona moraju biti sigurna i sigurna, imati prirodno svjetlo, dobru ventilaciju i pružiti osjećaj povezanosti sa svijetom iznad.

Montrealski 40 kilometara dug podzemni grad pod nazivom RÉSO utjelovljuje ovaj ideal. Kompleks povezuje zgrade tako da ljudi mogu izbjeći vanjske temperature ispod nule. Prostor ima mješavinu kancelarija, maloprodajnih objekata, hotela i škola koja se neprimjetno stapa sa nadzemnim okruženjem.

Klimatske promjene su već učinile neke dijelove Irana, Pakistana i Indije opasno vrućim. Ako planeta nastavi da ključa, možda ćemo razmisliti o izgradnji podzemih zgrada umjesto nebodera?

Magazin

Stišavate muziku kad parkirate ili vozite nepoznatim kvartom? Znanost ima objašnjenje

Published

on

By

ČESTO stišavate glazbu dok parkirate ili vozite kroz nepoznato područje? Ako vam je ovo ponašanje poznato, niste sami, a postoji znanstveno objašnjenje za to što radimo.

Razlog zbog kojeg tražimo tišinu u situacijama koje zahtijevaju veću koncentraciju (parkiranje, pronalaženje puta, vožnja po kiši…) nalazi se u mozgu.

Mozak, kao glavni upravitelj našeg kognitivnog sustava, raspolaže ograničenim resursima za obradu osjetilnih podataka, što dovodi do toga da u situacijama koje zahtijevaju visok stupanj koncentracije preferiramo tišinu.

Razlozi za gašenje ili stišavanje radija nisu samo navika – oni imaju fiziološku osnovu. Kad vozimo kroz složene situacije, poput parkiranja ili navigacije kroz gust promet, naš mozak mora odrediti kojim će osjetilima pridavati više pažnje. Daje prioritet vidu, dok slušanju glazbe pridaje manju važnost.

Studija iz 1998.

U takvim trenucima mozak se bori kako bi optimalno raspodijelio pažnju na osjetila jer nema dovoljno kapaciteta da koristi sva osjetila u 100-postotnoj količini, pa se automatski odlučujemo za fokusiranje na ono koje je ključno u danom trenutku.

Ovaj fenomen nije nov. Već 1998. godine provedena je studija koja potvrđuje da vozači prirodno stišavaju zvukove tijekom aktivnosti koje zahtijevaju povećanu pažnju za vizualne informacije.

Kasnije studije nastavile su istraživati kako naš mozak balansira između osjetilnih podražaja u različitim situacijama i otkrile da tijekom parkiranja zvukovni podražaji predstavljaju smetnju.

U suštini, kad se suočimo sa situacijama koje traže visoku vizualnu preciznost, poput parkiranja, mozak “isključuje” sluh kako bi se bolje usmjerio na vid. Ova reakcija dio je našeg evolucijskog mehanizma koji pomaže da se učinkovitije orijentiramo u prostoru i prilagodimo zahtjevima okoline.

Nastavi čitati

Magazin

Istraživanje otkrilo dva simptoma raka koja se mogu pojaviti prije spavanja

Published

on

By

Zdravstveni stručnjaci upozoravaju ljude da obrate pažnju na dva simptoma koja se javljaju noću jer bi mogli biti znakovi potencijalno smrtonosne bolesti. Ako osoba redovito ima ove neobjašnjive probleme, mogli bi upućivati na rak.

Prema istraživanju Cancer Research UK, nesanica i snažno noćno znojenje mogu biti simptomi raka. Međutim, važno je napomenuti da mnogi ljudi pate od ovih problema a da nemaju rak jer ti problemi mogu imati različite uzroke, piše Index.hr.

Ako primijetimo nešto neobično za nas, poput iznenadne nesanice ili noćnog znojenja, trebali bismo potražiti liječničku pomoć.

“Važno je biti svjestan onoga što je normalno za vas i obratiti se liječniku ako primijetite bilo kakve neobične promjene ili nešto što ne prolazi. To može pomoći u ranom otkrivanju raka, kada je liječenje vjerojatnije uspješno”, navodi organizacija, prenosi Daily Express.

Nesanica

Nesanica se odnosi na poteškoće pri spavanju i održavanju sna tijekom noći, kao i na prerano buđenje. Nacionalna zdravstvena služba (NHS) navodi da će jedna od tri osobe barem jednom u životu imati problema sa spavanjem zbog različitih razloga, poput stresa, anksioznosti, bolesti ili ozljeda. Cancer Research UK također ju navodi kao mogući simptom raka.

Nesanica može biti uzrokovana drugim simptomima raka, poput boli ili mučnine, ili može biti nuspojava liječenja, tjeskobe ili depresije nakon dijagnoze.

“Ako često imate nesanicu, to može ometati svakodnevni život. Možete se osjećati vrlo umorno, imati nisku energiju, slabu koncentraciju, razdražljivost i osjećaj da ne možete nositi s obvezama”, ističe Cancer Research UK.

Snažno noćno znojenje

Nije neuobičajeno malo se znojiti tijekom noći, što može biti zbog temperature u sobi ili spavanja uz partnera.

Međutim, organizacija savjetuje da potražimo pomoć ako imamo “jako obilno noćno znojenje” ili neobjašnjivu groznicu.

Određeni oblici raka, poput limfoma, mogu sami uzrokovati znojenje, a ono može biti i nuspojava lijekova ili infekcija.

Drugi opći simptomi raka prema Cancer Research UK uključuju:

  • Umor
  • Neobjašnjivo krvarenje ili modrice
  • Neobjašnjiva bol
  • Neobjašnjiv gubitak težine
  • Neobična kvržica ili oticanje bilo gdje na tijelu.

Ako imate bilo kakve neobjašnjive simptome, trebali biste se obratiti svom liječniku.

Nastavi čitati

Magazin

FOTO Kamiondžija Ibro kupio sendvič pa se razočarao: ‘Potrošio sam 4,50 maraka, a evo šta sam dobio’

Published

on

By

“Izvadio sam sendvič, a tu je samo obična salama. Pomislio sam da je to neka šala, ali nažalost, nije bilo tako. Ja ću dvije kriške a unutra ništa”, našalio se.

“Pojedini pekari postali vise pohlepniji od pumpadžija….smijesno sramotno žalosno”, rekao je Ibro za portal Crna-Hronika koji kaže da je sendvič i komad pizze platio 4,50 KM.

 

Njegovo nezadovoljstvo nije se završilo samo na kvaliteti hrane, već se osvrnuo i na trendove u pekarskoj industriji.

 

Sendvič koji je kupio kamiondžija Ibro
Foto: crna-hronika.info: Sendvič koji je kupio kamiondžija Ibro

“Ima dana kada se pitam da li su pekari postali pohlepniji od pumpadžija. Kad sam ja bio mlađi, sendviči su imali puno više sastojaka i bili su ukusniji”, dodao je Ibro, naglašavajući kako se kvalitet hrane smanjuje dok cijene rastu.

Ova situacija otvorila je diskusiju među vozačima i lokalnim stanovništvom o kvaliteti i cijenama hrane koja se nudi na putu. Mnogi vozači se slažu s mišljenjem Ibre i pozivaju pekare da se vrate starim, provjerenim receptima.

Nastavi čitati

Najčitanije