Tokom proteklog rata i etničkog čišćenja na području Prijedora ubijeno je 3.176 ljudi, među kojima i 102 djece.

Nasilno instalirana vlast bosanskih Srba u Prijedoru na današnji dan 1992. godine izdala je naredbu kojom se nesrpskom stanovništvu naređuje isticanje bijelog platna na svojim domovima, dok su nesrbi, uglavnom Bošnjaci i Hrvati, na javnim mjestima na nadlakticama morali nositi bijele trake.

Ta fašistička kampanja bila je uvod u etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i genocid nad Bošnjacima na području Prijedora.
Kroz koncentracione logore (Omarska, Trnopolje i Keraterm) prošli su deseci hiljada ljudi, nad kojima su izvršene masovne egzekucije, zločini silovanja, različite vrste tortura, kao i zločini protiv čovječnosti.

 

Kad je riječ o presudama za počinjene zločine u Prijedoru, do sada se doneseno više od 50 pravosnažnih presuda, a zločinci su osuđeni na više od 800 godina zatvora. Pojedini zločinci su osuđeni i po dva i čak tri puta. Oni koji su preživjeli torturu, logore i zločine u Prijedoru ističu, da su to presude za Prijedorčane srpske nacionalnosti i da ne postoji grad u svijetu u kojem živi toliko građana koji su osuđeni za ratne zločine nad komšijama

Dan bijelih traka obilježava se svake godine u gradovima Bosne i Hercegovine, kao i u gradovima širom svijeta.

Znakovitim polaganjem 102 bijele ruže u obliku kruga, koje predstavljaju čistoću, nevinost i poniznost, svaka sa imenom ubijenog prijedorskog djeteta, roditelji i aktivisti će danas na dan obilježavanja Bijelih traka u Prijedoru, bar na jedan dan, izgraditi dugo traženi simbolični spomenik.

Oni se već devet godina hrabro i uporno bore s vlastima Grada Prijedora kako bi izgradili taj spomenik. Ta inicijativa prvi put je upućena Gradu Prijedoru još 2014. godine, kao potresna molba za priznanjem i sjećanjem na neizrecivi zločin koji se dogodio tokom rata.

Predstavnik Inicijative “Jer me se tiče”, koji godinama pokušavaju simbolični spomenik pretvoriti u opipljivi, Edin Ramulić kazao je za Fenu da je prekinut dijalog sa gradonačelnikom Slobodanom Javorom.

– Do sada smo ostvarili neki napredak, sada je to zaustavljeno. Ali pozitivno je da se nijedan političar iz Prijedora nije izjasnio da je protiv. Smatramo da je inicijativa ipak moguća i da će spomenik biti izgrađen, već da samo kupuju vrijeme – kazao je.

Bitka za izgradnju spomenika, kazao je, traje još od 2013. godine, ali je inicijativa službeno predata vlastima u Prijedoru godinu nakon. Međutim, Skupština Grada Prijedora se, kazao je, nikada nije izjasnila oko tog zahtjeva.

Polaganjem cvijeća sa imenima ubijene djece kojima do danas u ovom gradu nije podignut spomenik, istog dana će na glavnom gradskom trgu biti obilježen i Dan bijelih traka, kao podsjećanje na prisiljavanje nesrpskog stanovništva u Prijedoru da svoje kuće, stanove i sebe označe bijelim zastavama i trakama.

Okupljanje učesnika u Prijedoru planirano je u 11 sati u Starom gradu u ulici Ahmeta Babića, gdje je trebao biti podignut spomenik za 102 ubijene prijedorske djece. U 12 sati je planiran dolazak učesnika na glavni prijedorski trg, gdje će biti održan centralni događaj uz polaganje ruža sa imenima ubijene djece.

U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.

Na taj dan, 31. maja, osnovan je logor “Omarska”, kroz koji je prošlo više od 3.000 zatvorenika.

Godinama se 31. maja ukazuje na značaj obilježavanja ovog datuma ali i poručuju da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine koji su počinjeni u tom dijelu Bosne i Hercegovine, ali i drugim mjestima.

Svi koji su prošli golgotu minulog rata ističu da je Dan bijelih traka pobjeda ljudskosti nad nacionalizmom i Dan obilježavanja zločina nad svim nevinim ljudima, te da je neophodno prisjetiti se svih žrtava i nikad ne zaboraviti stradanja djece i građana Prijedora.