Pendeš je izjavila da joj se “sviđa prikazana mapa”, te najavila da će sličan događaj uskoro organizovati u institucijama BiH.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o tome kako gleda na to da se u glavnom gradu susjedne države BiH etiketira kao “neuspjela država” i prijetnja, Pendeš je stala u odbranu skupa, istakavši da ideja nije potekla isključivo iz Zagreba, već da su u organizaciji učestvovali i predstavnici Hrvata iz Bosne i Hercegovine.

“Ja sam htjela takvu jednu konferenciju organizirati ovdje u Plavoj dvorani Doma naroda Parlamentarne skupštine. I meni se baš sviđa ona mapa koja je prikazana. Iz te mape se vidi etničko čišćenje. Ne vidi se Treći entitet, dragi moji, nego etničko čišćenje nad 250 hiljada Hrvata od ‘91. godine”, izjavila je Pendeš.

Ona je dodala da je događaj organizovan u Zagrebu prvenstveno zbog bojazni da u Sarajevu njegovo održavanje ne bi bilo odobreno. Pendeš je iskoristila priliku da otvoreno iskaže nezadovoljstvo trenutnim uređenjem države.

“Ako je neko zadovoljan Dejtonskim mirovnim sporazumom, Hrvati tu nisu zadovoljni. Hrvati su bili zadovoljni kad su izašli na referendum i dali svoj glas za jedinstvenu, nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu, državu tri konstitutivna naroda. Je l’ to imamo? Nemamo. Gdje smo? Vidi se po enklavama. Koliko nas je stradalo procentualno u proteklom ratu i koliko nas nema od ‘91., analizirajte. I onda da neko kaže ‘mi smo jako zadovoljni sa Dejtonom i Republikom Srpskom’. Ja nisam”, poručila je zastupnica HDZ-a.

Na pitanje da li je upravo nezadovoljstvo položajem hrvatskog naroda razlog održavanja ovakvih konferencija, odgovorila je potvrdno i preuzela obavezu da sličnu priču donese u zgradu Parlamenta BiH.

“Naravno. Kao predsjednica Kluba na sebe uzimam obavezu da jednu takvu konferenciju održim ovdje, u Plavoj dvorani. Pozvat ću i vas novinare pa da zajedno sudjelujete, uz kritički i svaki drugi osvrt, a prije toga ćemo pripremiti detaljnu analizu”, zaključila je Pendeš.

Šta se dešavalo na konferenciji u Zagrebu

Izjave Marine Pendeš dolaze kao reakcija na dvodnevni skup “TradFest” održan proteklog vikenda u Zagrebu, koji je u bh. javnosti izazvao oštre osude zbog zadiranja u unutrašnje uređenje i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Konferenciju su organizovala ultrakonzervativna udruženja Vigilare i Ordo Iuris Hrvatske, uz podršku američkog think tanka Heritage Foundation.

Posebno skandalozan bio je panel pod nazivom “BiH: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta”. Na njemu je Ivan Pepić sa Sveučilišta odbrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” predstavio model teritorijalne reorganizacije po kojem bi se BiH podijelila na Republiku Srpsku, “hrvatsku republiku”, “bošnjačko-muslimansku republiku” i Brčko distrikt. Na prikazanoj karti (na koju se referisala i Pendeš), tzv. “Croat Republic” obuhvatala bi zapadnu Hercegovinu, područje Mostara, te odvojene cjeline u srednjoj Bosni i Posavini.

Na skupu je govorio i kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, koji je istakao nefunkcionalnost sistema i neravnopravan položaj Hrvata, ali i dodao da se ta pitanja trebaju rješavati na političkom, a ne crkvenom nivou.

Skup je naišao na osude i u dijelu hrvatske javnosti. Zastupnik bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Armin Hodžić optužio je učesnike za prenošenje “Dodikove retorike” u Hrvatsku, upitavši kako bi bilo da se u Njemačkoj organizuje konferencija o “neuspjeloj Francuskoj i njenoj teritorijalnoj reorganizaciji”.

S druge strane, saborski zastupnik Nino Raspudić branio je skup tvrdeći da je riječ o raspravi o opstanku BiH. Dodatne tenzije izazvalo je i prisustvo Domagoja Kneževića, savjetnika ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, što je protumačeno kao tiha politička podrška zvaničnog Zagreba ovakvim idejama.

Klix

Naime, Zovko je branila ideju o trećem entitetu unutar BiH, koja je iznijeta na skandaloznom skupu u Zagrebu, riječima da je to “federalni model koji je legitiman i priznat rezolucijama Evropskog parlamenta”.

Naravno, bilo kakva ideja o formiranju trećeg entiteta unutar Bosne i Hercegovine nikada nije bila predmet rasprave, ali ni rezolucije u ovom tijelu Evropske unije.

Pored ovih spornih tvrdnji, Zovko je iznijela i detalje sa sastanka s glavnim direktorom Uprave EU za proširenje Ger Janom Koopmanom, na kojem je bio i ministar pravde BiH Davor Bunoza.

“Upozoreni smo na alarmantan podatak da će daljnja odgoda usvajanja dva ključna zakona koja bošnjački političari uporno blokiraju prouzročiti 400 miliona eura gubitaka za Bosnu i Hercegovinu i onemogućiti otvaranje pregovora s EU-om”, napisala je Zovko.

Ipak, njene tvrdnje ne odgovaraju stanju na terenu.

Zakoni na koje se indirektno odnosi u svojoj objavi su Zakon o VSTV-u i Zakon o Sudu BiH. Ove zakone jedino blokira SNSD, koristeći svoju mogućnost da ruše kvorum za rad u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Njena izjava dolazi uz dozu ironije zbog činjenice da je HDZ u BiH, odnosno sestrinska stranka partije kojoj ona pripada, ključni partner SNSD-a u ovim blokadama.

Delegati HDZ-a su u nekoliko navrata umjesto SNSD-a rušili kvorum rada Doma naroda, a na par sjednica i zajedno sa SNSD-om blokirali ovo zakonodavno tijelo.

Zakoni o kojima Zovko govori se već nekoliko mjeseci nalaze u zakonodavnom procesu BiH, a jedini razlog zbog kojeg još uvijek nisu usvojeni je blokada koju, uz podršku HDZ-a, provodi SNSD, a ne pripadnici drugih stranaka u BiH.

KLix

Na sjednici se po ko zna koji put nisu pojavili delegati iz SNSD-a, koji nastavljaju s višemjesečnom blokadom koja je obilježila posljednji dio mandata Doma naroda u ovom sazivu, a na kojoj rade u koordinaciji sa svojim koalicionim partnerima iz HDZ-a.

Delegati iz SNSD-a, odnosno član Kolegija Nikola Špirić, su najavili da neće doći, s formalnim objašnjenjem da aktuelni predsjedavajući Doma naroda Kemal Ademović “krši Poslovnik”.

Iako nije bilo kvoruma za rad, bilo je određenih obraćanja na današnjoj sjednici, a u raspravu su ušli Ademović i delegatkinja HDZ-a Marina Pendeš.

Pendeš je, u pokušaju odbrane blokada koju provode SNSD i HDZ, navela da Ademović nije smio zakazati ovu, kao ni prethodne, sjednicu bez saglasnosti Kolegija.

Predsjedavajući Doma naroda je ukazao da je tokom predsjedavanja Špirića i Dragana Čovića (HDZ) došlo do zakazivanja sjednica bez konsenzusa u Kolegiju, odnosno bez njegovog glasa.

Ademović je, također, istakao da je on inicirao promjene Poslovnika kako bi se ove situacije izbjegle, ali da njegovi prijedlozi nikada nisu stigli na dnevni red.

Na današnjoj sjednici delegati su trebali raspravljati o brojnim zakonima, uključujući i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, kojim bi se Vijeću ministara omogućilo ukidanje ili smanjivanje akciza u slučaju kriznih situacija.

Na dnevnom redu bili su i evropski zakoni, ali i Prijedlog zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje po hitnom postupku, kojim bi se BiH približila izbjegavanju sive liste Moneyvala.

Od početka predsjedavanja Kemala Ademovića Domom naroda, SNSD i HDZ su koordinirano djelovali kako bi se u potpunosti onemogućio rad Doma naroda, a usvojen je samo budžet za 2025. godinu, kao i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

Klix