Novac od kredita za izgradnju regionalne deponije u USK je potrošen i mora se vraćati. Otpad se i dalje odlaže kao i ranije. Građani i ekolozi se bune, vlasti su pasivne, a deponije prijete okolišu “zelenog kantona”.
“Sve je to politika”, govori odmahujući rukom stariji čovjek, čije je imanje jedva dva kilometra od deponije Meždre-Vlaški do, koja se nalazi između Bosanske Krupe i Cazina. Iako je nekoliko naselja na udaljenosti tri kilometra od ove deponije, mještani ne žele mnogo pričati. Nisu za deponiju, ali ne žele reći ništa ni protiv. Zašto? Ne kažu, piše DW.
Odlaganje i upravljanje otpadom jedan je od ključnih problema u svih osam općina na području Unsko-sanskog kantona, smatraju ekološki aktivisti, koji deponiju nazivaju ekološkom bombom, koja je spremna eksplodirati.
“Svaki građanin Bosanske Krupe i ovog kantona treba da zna da je to gore (Meždre-Vlaški do, op.Red.) nelegalna deponija. Dovoze nam Cazin i Bužim, a i mi odlažemo smeće. Mi to znamo, ustvari ne znamo da znamo, jer da znamo djelovali bi ili bi to blokirali. Kako se to odlaže, strašno. Dovoze se kamioni, samo se zagrće, ništa onako kako treba, kako struka kaže. Mislim da je to žalosno. I za nas i za politiku”, ističe Almir Harbaš, član neformalne grupe “Čuvari okoliša” iz Bosanske Krupe, koji upozoravaju na štetnost postojanja deponije Meždre-Vlaški do.
Glasniji, proaktivniji i odlučniji nedavno su bili mještani Bosanske Bojne, općina Velika Kladuša, koji su mirnim protestima iznijeli svoje nezadovoljstvo gradskom deponijom i posljedicama koje ona donosi. Prije nekoliko mjeseci i mještani Stijene kod Cazina pobunili su se zbog ideje formiranja deponije u ovoj mjesnoj zajednici.
Projekt regionalne deponije u USK nikada nije realiziran zbog nemogućnosti da se odredi jedinstvena lokacija gdje će se nalaziti deponija, tvrdi ministar građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša u Vladi USK Adnan Alagić. Skupština kantona je sabotirala ovaj projekt, za koji je Svjetska banka odobrila kredit od pet miliona maraka. Novac je ipak potrošen za izradu potrebne dokumentacije te za plate i doprinose zaposlenih u preduzeću “Regionalna deponija USK”, a kredit ovog propalog projekta Vlada USK će vraćati sve do 2029. godine.
No, rješenja ima, navodi Ministar Alagić i optimistično ističe primjer Bihaća, koji je sa reciklažnim dvorištem pokazao da je moguće pametno odlagati smeće, ali i prerađivati ga, koristiti za energiju i resurse.
“Kad je u pitanju odlaganje otpada u USK, pa i Federaciji, u toku je izrada strategije plana okoliša za BiH (ESAP). Prošle godine smo raspisali natječaj za upravljanje otpadom, ali je tender propao. Ovih dana ćemo opet raspisati natječaj za izbor izvođača koji će raditi taj plan. Regionalna deponija je duga priča, projekt koji je propao. Još 2014. je prihvaćena lokacija za takvu deponiju, usvojena studija izvodivosti, Čekala se samo okolišna dozvola za taj projekt. Međutim, 2016. godine je skupština USK stavila van snage odluku o prihvatanju lokacije. To je bio razlog propadanja ovog projekta!” kaže ministar Alagić.
Reciklažna metoda, metodologija koju koristi Ljubljana kao prijestolnica reciklaže u Europi, savjeti su i prijedlozi predstavnika političke opcije Naše stranke, koja ovih dana obilazi USK, tražeći dijalog s građanima u vezi sa odgovornim upravljanjem otpadom.
No, da bi se osigurala sredstva za reciklažu, educirao i osvijestio narod, te otpočeo projekat reciklaže, potrebno je i vremena, stručnjaka, ali i financijskih sredstava. Da li to mogu osigurati u ovom kantonu? Ministar Alagić kaže kako je stanje svugdje loše, ali je na deponiji Meždre-Vlaški do eskaliralo. “Tu se radilo o nesanitarnoj deponiji. Nama je jako važno da se na sve te deponije dovozi što manja količina otpada. A to se može postići samo reciklažom odnosno izdvajanjem, pa moram reći da je svijetli primjer JKP Komrad iz Bihaća, koji je otvorilo jedno reciklažno dvorište, koje funkcionira i koje smanjuje količinu smeća koje se odvozi na deponiju u naselju Ripač. Ministarstvo će takve projekte podržavati i u budućnosti. Po prvi put ove godine imamo sredstva planirana u budžetu i namjenski predviđena za uređenje deponija na području USK”, nastavlja ministar.
Deponija u Sanskom Mostu, koja je problem ove općine već dugo vremena, već četvrtu deceniju je okarakterisana kao privremena. Iako nismo dobili povratnu informaciju od općinske administracije, do objave ovog članka, ministar Alagić je potvrdio da se određeni koraci poduzeti na sanaciji ove deponije i uspostavljanju rješenja. Problem ove deponije, kao i mnogih drugih u Federaciji, jest upravo u tome da su kapaciteti već odavno prevaziđeni.
Meždre-Vlaški do, deponija na koju odlažu svoj otpad gradovi Cazin i Bosanska Krupa te općina Bužim, krajem prošle godine bila je u centru pažnje, kad se pričalo i pisalo da je nelegalna deponija koja nema ni dokumentaciju ni dozvole, te da je opasna po zdravlje ljudi.
“Isključivo u svrhu dnevne politike svašta se nešto radilo, međutim ništa konkretno. Niko nije imao nikakvih prijedloga. Čak su donesene zabrane, koje su mimo zakona. Problem se rješava. U posljednjih mjeseci za deponiju je uloženo oko 400.000 KM, investirali su gradovi Cazin i Bosanska Krupa, kao i komunalna preduzeća ovih gradova. Ovo nikad nije bila nekontrolisana deponija, kao što su izjavljivali vijećnici, možda se s njom samo moglo bolje upravljati. Ne može se reći da nismo ništa uradili!”, ističe gradonačelnik Bosanske Krupe, Armin Halitović. On ističe da je federalna inspekcija potvrdila da je deponija u zadovoljavajućem stanju. Halitović je 2013. godine, zajedno sa gradonačelnikom Cazina Nerminom Ogreševićem i načelnikom Bužima Mersudinom Nanićem potpisao sporazum o uspostavljaju zajedničkog centra za održivo upravljanje otpadom.
Na osnovu broja stanovnika u ove tri lokalne zajednice, procjenjuje se da godišnja količina otpada iznosi oko 32.000 tona. Odlaganje otpada na deponiju započelo je još 2007., a zajednički centar ili preduzeće nije uspostavljeno.
“Lokacija Meždre je na izuzetno nepovoljnom području. Nalazi se na krečnjačko dolomitnim stijenama, koje su izuzetno propusne. Na deponiju se odlažu sve vrste otpada i prilikom razgradnje oslobađaju se velike količine otpadnih voda. Te otpadne vode su pune teških metala, odnosno toksičnih supstanci, koje po svim zakonima prirode i fizike odlaze u rijeku Unu”, kaže Vildana Jogić, doktor biotehničkih nauka i vijećnica gradskog vijeća Bosanska Krupa. Ona je predvodila prošlogodišnju većinu u vijeću Bosanske Krupe u odlukama o zabrani dovoženja otpada općini Bužim i gradu Cazinu. Promjenom većine, ova odluka je stavljena van snage, a otpad se uredno dovozi i iz Cazina, Bužima i Bosanske Krupe.
Rijeka Una je na udaljenosti od dva kilomatra od deponije, a rijeka Krušnica 10 kilometara. Na pitanje da li dolazi do zagađenja ovih rijeka, gradonačelnik Halitović ističe: “Mi smo uradili jedno istraživanje koje je provela certificirana firma o kvaliteti vode. I nigdje ni na jednom uzorku koji je uzet nisu pokazane vrijednosti koje bi mogle naštetiti flori i fauni rijeke Une i zdravlju građana koji ovdje žive.”
Jogić, koja ističe da je vlastitim istraživanjem došla do podataka suprotnih ovoj studiji, sumnja u pravilnost studije te vremenski period ali i pravilno uzimanje uzoraka iz rijeke Une. “Ja sam uradila analizu zemljišta i analizu okolnih usjeva u laboratoriji fakulteta gdje radim. Zabilježili smo nekoliko desetina puta veću količinu teških metala, sve ono toksično što direktno narušava ljudsko zdravlje.’’
I ministar Alagić je istakao da je ova deponija za sada najveći problem, dok gradonačelnici Cazina i Bosanske Krupe tvrde da se radi na kvalitetnijem oporavku i sanaciji ove deponije te obezbjeđivanju potrebnih sredstava da ova deponija nastavi s radom.
“Mi smo u svakom slučaju opredijeljeni za implementaciju potpisanih sporazuma i navedenog projekta s tim da smo u fazi kada treba riješiti imovinsko-pravne odnose na ovoj lokaciji, a nadležnost za rješavanje istog je na općini Bosanska Krupa. Smatram da se u tom pogledu svi slažemo i da ćemo zajedničkim snagama odgovoriti na sve izazove koje sa sobom nosi ova problematika”, ističe Nermin Ogrešević, gradonačelnik Cazina, dok Halitović nastavlja: “Saradnja između Cazina i Bosanske Krupe koji odlažu smeće na lokaciji Meždre-Vlaški do je odlična, dok se općina Bužim ponaša kao da ih se to ne tiče! Mi ćemo u skladu sa zakonskim propisima poduzeti određene korake zbog njihovog stava prema deponiji, na koju oni odlažu svoje smeće‘’
Unsko-sanski kanton se često naziva “zeleni kanton”, obzirom na prelijepu prirodu, smaragdne rijeke, prostranstva dolina i šuma. To je turistička destinacija, koja se već godinama brendira i koja daje određenu nadu za ekonomski napredak ove regije. Međutim, ukoliko se ne iznađu određena rješenja za pametnije odlaganje otpada, ističu sagovornici DW-a, ekološka katastrofa je neizbježna.
“Ako ovo ostane ovako, nije dobro. A mi moramo čuvati svoju djecu, svoju mladost! Našu budućnost‘”, zaključuje Harbaš, piše DW.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Prije dva dana u Ključu se dogodio šokantan incident u zdravstvnoj ustanovi Dom zdravlja koji je rezultirao fizičkim napadom na doktora.
Prema našim saznanjima, muškarac po imenu G.D. (41) izvršio je verbalni i fizički napad na doktora ginekologije.
Kako saznajemo, G.D. (41) je ovisnik o narkoticima te je došlo do nesporazuma u vezi s njegovom medicinskom terapijom. U trenutku kada je došao u Dom zdravlja Ključ, umjesto na Odjel predviđen za ovisnike, nenamjerno je završio na ginekološkom. To je dovelo do verbalnog sukoba koji je eskalirao u fizički napad na doktora ginekologije.
Iako su povrede koje je ginekolog pretrpio označene kao lakše, ovaj incident je izazvao zabrinutost i revolt među medicinskim osobljem i lokalnom zajednicom.
Policija je brzo intervenirala i privela G.D. (41) koji je osumnjičen za napad.
Incident poput ovog podsjeća nas na važnost poštovanja i razumijevanja prema zdravstvenom osoblju koje svakodnevno radi na dobrobit zajednice.
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselila Tepić (Bešira) Kado – Hato
You must be logged in to post a comment Login