Svijet / Zanimljivosti
Dežulović: “Ne znam gde je čiča Mile bio poslednjih tridesetak godina, ne znam imaju li u Laktašima internet”
Piše: Boris DEŽULOVIĆ (Novosti)
Ovo vrijeme treba da iskoristimo da u svom programu objedinimo srpski narod i kažemo šta hoćemo u ovim decenijama i ovom vijeku koji dolazi. Zašto neki drugi narodi mogu da imaju jednu državu za jedan narod, a Srbi ne mogu?”
Ove istorijske reči izgovorio je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik u govoru na svečanoj akademiji povodom rođendana Republike Srpske 9. januara. I tačno se na Miloradovom licu video ponos kako se to lepo setio. “Jedna država za jedan narod.” Zašto dakle “neki drugi narodi mogu da imaju jednu državu za jedan narod, a Srbi ne mogu”?
Pokušaću da objasnim šta je moguće jednostavnije. Ne znam, naime, gde je čiča Mile bio poslednjih tridesetak godina, ne znam imaju li u Laktašima internet, televizor ili barem trafiku, ali mnogo bi se iznenadio kad bi – sve tražeći onu, kako reče, “jednu državu za jedan narod” – tamo kod Bijeljine prešao Pavlovića most: ne samo da Srbi mogu da imaju “jednu državu za jedan narod”, nego je već imaju: pravu pravcatu “jednu državu za jedan narod”, sa sve grbom, zastavom, fudbalskom reprezentacijom i Ustavom koji lepo u tački jedan kaže da je to “država srpskog naroda”! Štaviše, iz praktičnih razloga – da ne bi naš Mile prešavši Pavlovića most pomislio kako je to norveška, vijetnamska ili, daleko bilo, šiptarska država – ta se srpska “jedna država” upravo tako i zove: Republika Srbija.
Sem, dabome, ako čiča Mile nije mislio na “jednu državu za vasceo jedan narod gde god ga ima”. U kom slučaju još jednom, šta je moguće jednostavnije: ne samo da “jednu državu za vasceo jedan narod gde god ga ima” čiča Milini “drugi narodi” nemaju, nego je nema – niti je ikad imao – nijedan narod u celokupnoj istoriji čovečanstva. Čak i čiči Hitleru – koji je onomad rešio da “u svom programu objedini nemački narod i kaže šta hoće u ovim decenijama i ovom veku koji dolazi”, pa programom “Jedna država, jedan narod, jedan vođa” osvojio celu Evropu – na kraju je van granica te “jedne države” ostalo nekoliko miliona Nemaca: živ se polomio čiča Miloradolf da ih sve ugura u Treći Rajh i republiku švapsku, a samo u Americi ostalo mu milion i po Nemaca!
Ideja “Svi Srbi u jednoj državi”, kako vidimo, nije nova. Iznenadiće se možda firer iz Laktaša, ali nije nova čak ni među Srbima. Četrdesetak godina pre čiča Mile tu su se stvar – “zašto Srbi ne mogu?” – jednako zapitali i u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, pa rešili da “u svom programu objedine srpski narod i kažu šta hoće u ovim decenijama i ovom veku koji dolazi”.
U septembru 1986. najučenije su srpske glave olizale tako plajvaze i napisale Memorandum u kojemu su poručile kako “srpska nacija nije dobila pravo na vlastitu državu”: “Delovi srpskog naroda u drugim republikama nemaju prava da se služe svojim jezikom i pismom, da se politički i kulturno organizuju. Jedino srpski narod nije rešio nacionalno pitanje, niti je dobio državu kao ostale nacije. Uspostavljanje punog nacionalnog i kulturnog integriteta srpskog naroda, nezavisno od toga u kojoj se republici nalazio, njegovo je istorijsko i demokratsko pravo.”
Sve po smernicama mudrih glava iz SANU, posla se dohvatio jedan partijski ćato, ne znam hoće li čiča Mile da ga se seti, Slobodan Milošević se zvao čovek. Već u leto 1989. on je ovako skicirao “program objedinjavanja srpskog naroda”: “Kosovska legenda ujedinila je ceo srpski narod rasut širom Jugoslavije. Šest vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama i pred bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene.” Svoj program lepo je objasnio u januaru 1991.: “Što se tiče srpskog naroda, on želi da živi u jednoj državi. Zato je svaka podela na više država, koja bi odvojila delove srpskog naroda koji žive u više suverenih država, po našem mišljenju neprihvatljiva, odnosno, da budem precizniji, na to ne može ni da se pomišlja.” Dva meseca kasnije, ovako je zamislio dalji tok događaja: “Mi moramo obezbediti da imamo jedinstvo ako želimo da kao republika koja je najveća, koja je najbrojnija, diktiramo dalji tok događaja. To su pitanja granica, prema tome, suštinska, državna pitanja. A granice, kao što znate, uvek diktiraju jaki.”
Miloševićev program “Svi Srbi u jednoj državi” podeljen je onda operativcima na terenu. Ovako ga je u maju 1990. razumeo stanoviti Mirko Jović, predsednik nekakve Srpske narodne obnove: “Ako ikada budemo imali pravo da odlučujemo u svojoj državi, niko neće moći da se izjasni kao Makedonac, musliman ili Crnogorac. Oni mogu da se izjasne i kao vanzemaljci, ali to neka zadrže za sebe. Mi znamo da su oni Srbi.”
“Zalažemo se za Srbiju koja obuhvata prvo sadašnju teritoriju Srbije, zatim Baranju, Makedoniju, odnosno Južnu Srbiju, i Crnu Goru. Sem toga, tražimo pripajanje Srbiji istorijskih i etničkih zemalja našeg naroda u Bosni, Slavoniji, Hercegovini, Lici, na Kordunu, u Baniji i u Kninskoj krajini”, govorio je neki Vuk Drašković, a takav stav ovako je oktobra 1990. formulisao drugi jedan, teško da je Mile čuo za njega, Vojislav Šešelj mu beše ime: “Naš stav je savršeno jasan. Mi se zalažemo za obnovu srpske države na Balkanu, države koja će ujediniti sve srpske zemlje: današnju srpsku federalnu jedinicu, srpsku Makedoniju, srpsku Crnu Goru, srpsku Bosnu i srpsku Hercegovinu, srpski Dubrovnik, srpsku Dalmaciju, srpsku Liku, srpski Kordun, srpsku Slavoniju i srpsku Baranju.”
Posao objedinjavanja Srba na kraju je, dabome, poveren vojsci. “Sve srpske zemlje i srpski narod moraju da budu u jednoj državi. A vi ako to ne budete omogućili diplomatski, mi ćemo ratom omogućiti to. I biće krvi do kolena”, lepo je, pomalo i pesnički, objavio komandant Novosadskog korpusa Vojske Jugoslavije general Andrija Biorčević.
Mogao bih ovako do Vidovdana, ali razumeli ste, pa se nadam da je razumeo i čiča Mile. Ideja “Svi Srbi u jednoj državi”, međutim, ne samo da nije nova među Srbima, nego nije nova čak ni među Milinim Srbima u Bosni i Hercegovini.
“Srbi ne smeju, ni po koju cenu, odustati od vekovnog cilja: da žive u jednoj državi. Taj ideal nema cenu. Makar ostali sami na svetu ili protiv celog sveta”, još aprila 1992. pevao je, na primer, Gojko Đogo, pesnik iz Ljubinja. “Hteo bi da obznanim srpskom narodu da ćemo ispraviti sve nepravde u odnosu na granice koje je zacrtao Josip Broz, iz dosade, svojim prljavim prstom. Jeftino je Hrvatima i Muslimanima dao srpske zemlje. Teraćemo ih sve do Zagreba ako treba. Osveta nam je u krvi i u zakletvi”, oktobra 1991. pretio je gradonačelnik Trebinja, stanoviti Božidar Vučurević. “Nema te sile koja može da nas spriječi da stvorimo srpsku državu. Osim Boga, a Bog neće, jer Bog je na našoj strani”, u martu 1993. govorio je neki, istorija će mi oprostiti ako mu nisam dobro upamtio ime, Radovan Karadžić. A da je Bog na srpskoj strani, svedočio je tih dana Amfilohije Radović, sam mitropolit crnogorsko-primorski: “Kičmena moždina ujedinjenih srpskih zemalja već se zna i ona se ponovo oblikuje, a to je Srbija i Crna Gora, zatim istočna Hercegovina, dobar deo Bosanske Krajine, Srpska Krajina…”
Meni lično najdraži je primer, možda će se čiča Mile barem njega setiti, Momčila Krajišnika. Taj je Momčilo, eto, u jednom govoru pre trideset jednu godinu rekao da “srpski narod pred sobom ima dvije opcije: da se politički bori, da maksimalno postignemo u ovo današnje vrijeme kao prvoj etapi, ili da prekinemo razgovore i idemo u ono što smo vjekovima radili, da silom osvajamo svoje teritorije”. “Imamo šansu”, objasnio je čiča Momčilo, “da sačuvamo srpski narod u jednoj državi, da sačuvamo sav srpski narod u Bosni i Hercegovini i da bude sastavni dio srpskog carstva”.
Nije to, kako rekoh, ništa revolucionarno novo, ali retko je zabavna činjenica da je čiča Momčilo svoju ideju o “srpskom narodu u jednoj državi” i Srbima u BiH kao “sastavnom dijelu srpskog carstva” izneo na istoj onoj skupštini srpskog naroda u BiH čiju je trideset prvu godišnjicu kao rođendan Republike Srpske ovoga 9. januara slavio čiča Mile. Potpuno jednako kao onomad čiča Momčilo, iznenada je, eto, Mile otkrio kako “imamo šansu da sačuvamo srpski narod u jednoj državi”, pa – kao da se baš ništa u istorijskom međuvremenu nije desilo – stao bulazniti kako “ovo vrijeme treba da iskoristimo da objedinimo srpski narod”.
Mogao bih, kažem, do Vidovdana, ali shvatili ste. Rezultat tog davnog, zaboravljenog srpskog kurčenja bio je pet miliona izbeglica i stotinu i pedeset hiljada ubijenih, od čega trideset pet hiljada samih Srba.
Zašto dakle “neki drugi narodi mogu da imaju jednu državu za jedan narod, a Srbi ne mogu”?
Pokušaću da objasnim šta je moguće jednostavnije: zato.
Svijet / Zanimljivosti
Izrael nakon 23 godine prvi put poslao tenkove na Zapadnu obalu, ne dopuštaju povratak 40.000 Palestinaca
Jedinice pješačke brigade Nahal i jedinice komandosa Duvdevan jutros su započele operacije u nekoliko sela u blizini Jenina, naveli su iz vojske.
U isto vrijeme, vod iz 188. oklopne brigade priprema se za djelovanje u Jeninu, kaže vojska. Palestinski mediji objavili su slike na kojima se vide tri tenka u tom području.
“40.000 Palestinaca do sada se evakuiralo iz izbjegličkih kampova Jenin, Tulkarem i Nur Shams, a sada nema stanovnika. Aktivnost UNRWA-e u kampovima također je zaustavljena”, rekao je Katz u pisanoj izjavi.
Naveo je da IDF čisti “gnijezda terora” od terorista i uništava infrastrukturu i oružje “u velikim razmjerima”.
“Dao sam upute IDF-u da se pripremi za dugi boravak u kampovima koji su očišćeni, za nadolazeću godinu, i ne dopusti da se stanovnici vrate i da se teror vrati i raste. Nećemo se vraćati u stvarnost koja je bila u prošlosti. Nastavit ćemo čistiti izbjegličke kampove i druge terorističke centre kako bismo razbili bataljune i terorističku infrastrukturu ekstremnog islama koji je izgradila, naoružala, financirala i podržavala iranska zla osovina, u pokušaju uspostavljanja istočne terorističke fronte”, kazao je Katz.
Predsjednik Knesseta (izraelskog parlamenta) Amir Ohana pozvao je na aneksiju Zapadne obale dok obilazi sjeverni dio teritorija i kaže da su naselja jedini način da Izrael postigne mir.
“Ovi biblijski, izvorni, dijelovi naše zemlje, koji u Bibliji pričaju priču o našem narodu, namijenjeni su nama, za narod Izraela, trebaju biti na teritoriju države Izrael, pod vlasništvom Izraela, pod punim suverenitetom Izraela, i mislim da je to danas jasnije nego ikada”, kazao je Ohana.
Ohana je također hvalio američkog predsjednika Donalda Trumpa za predlaganje ideja “izvan okvira” i opisao ga kao “najboljeg prijatelja kojeg je Izrael ikada imao u Bijeloj kući”.
Klix
Svijet / Zanimljivosti
Trumpova diplomatkinja nazvala Gazu “izopačenim društvom” koje treba “deradikalizovati”
Ortagus je komentarisala prošlosedmičnu primopredaju tijela bebe Kfir i djeteta Ariela Bibasa za koje Hamas tvrdi da su ubijeni u izraelskom zračnom napadu te je nazvala Gazu “izopačenim društvom”.
“Imate… društvo koje mora biti ne samo demilitarizovano, već i deradikalizirano”, rekla je Ortagus za Fox News, također tvrdeći da su civili iz Gaze sudjelovali u napadu 7. oktobra.
“Predsjednik Trump poslao je vrlo jasan i snažan signal o deradikalizaciji koja se mora dogoditi ovoj populaciji”, kaže ona, očito misleći na izjave na konferenciji s premijerom Izraela Benjaminom Netanyahuom kada je Trump pozvao SAD da preuzme Gazu i trajno protjera njene stanovnike.
U izraelskom napadu na Pojas Gaze ubijeno je više od 45.000 Palestinaca od čega su najveći broj žene i djeca. Od 2006. godine i “povlačenja” izraelske vojske iz Pojasa Gaze, Gaza se nalazi pod izraelskom blokadom.
Klix
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u govoru o stanju nacije da Ukrajina neće postati članica EU dok je to protiv interesa Mađarske.
Orban, kritičar zapadne vojne pomoći Ukrajini u ratu s Rusijom, kazao je da bi ulazak Ukrajine u EU “uništio mađarske poljoprivrednike, ali ne samo njih već čitavu mađarsku ekonomiju”, javlja Hina.
Što se tiče Evropske unije, optužio ju je da “samo želi popustljivu vladu u Mađarskoj”.
“Rat se bliži kraju. Ovdje se zapravo i ne radi o Ukrajini, već je to rat oko teritorija koji se zove Ukrajina, a koji je bio zona sukoba između NATO-a i Rusije, koji je bio pod nadzorom NATO-a”, rekao je Orban i dodao da ne razumije zašto su evropski i američki liberali mislili da će Rusi to mirno posmatrati.
Po njegovim riječima, Amerikanci su sada izbacili “kosture iz ormara” i razotkrili duboko korumpiranu i represivnu mašinu moći koja je iz budžeta SAD-a pumpala milijarde u pseudocivilne organizacije, kupovala novinare, sudije i tužitelje, političare, fondacije, birokrate – golemi stroj koji je upravljao liberalnim svijetom.
“Mađarska se pobunila prva”
Rekao je da se Mađarska pobunila prva, a tek su onda došle Sjedinjene Države.
“Nakon Mađarske pobunio se i SAD. Ali nemojmo vjerovati da će uspješna pobuna Amerike donijeti pobjedu Mađarskoj. Oni ne mogu pobijediti umjesto nas, mogu nam samo poboljšati izglede. Predsjednik (Donald) Trump nije naš spasitelj, već naš saborac”, istaknuo je Orban.
Donald Trump nije jedini predsjednik koji zna za loš posao kad ga vidi.
Odbijanje Volodimira Zelenskog da potpiše gotovo polovinu minerala rijetkih zemalja u svojoj zemlji za vrlo malo budućih jamstava jedan je od mnogih razloga zašto je Trump razbjesnio svog kolegu u Kijevu.
Ukrajinski predsjednik jasno je dao do znanja da će iskorištavanje dragocjenih geografskih i energetskih resursa njegove zemlje biti jedan od načina za obnovu ekonomije i gradova nakon konačnog završetka rata. Ali ponuda koju je ponudio ministar financija Scott Bessent, iako je američki zvaničnici hvale kao velikodušnu ljestvicu prosperiteta za Ukrajinu, zapravo uopće nije “dogovor”, piše CNN.
Međutim, pruža uvid u Trumpov pogled na vanjsku politiku i njegovu percepciju rata nakon što je preokrenuo, barem retorički, potporu Bidenove administracije napadnutoj stranci i bacio se iza osvajača.
Kao i s njegovim planom da preseli sve Palestince iz Gaze kako bi SAD mogao izgraditi “rivijeru” odmarališta na plaži, čini se da su predsjednikovi motivi više ukorijenjeni u izvlačenju najboljeg potencijalnog novčanog povrata za Sjedinjene Države nego u pravednom rješavanju ubojitog sukoba koji ugrožava svijet.
Trump odražava skepticizam među svojim biračima prema desecima milijardi dolara vojne i financijske pomoći koju je Bidenova administracija poslala Ukrajini nakon što su je prije tri godine nezakonito napale snage ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ali Trumpov transakcijski pristup predstavlja razbijanje vanjskopolitičkih vrijednosti kojima su Sjedinjene Države težile desetljećima, uključujući načelo da moćne nacije ne bi trebale napadati manje, što je Washington ugradio u povelju Ujedinjenih naroda.
Njegov pritisak na Ukrajinu, žrtvu sukoba, također je tvrdokorni pokušaj da se iskoristi nacija u najmračnijem trenutku. Dok je Putin odrezao velike dijelove njezina teritorija, Trump traži veliki dio njezina rudnog bogatstva po niskoj cijeni. “Dogovor” prilično izgleda kao oblik iznude koji je Trump već jednom pokušao nad Zelenskim – plutajuća vojna pomoć kao poticaj za njega da najavi istragu protiv Joea Bidena, što je dovelo do Trumpova prvog opoziva.
Ipak, Bijela kuća kaže da Zelenski nema drugog izbora nego potpisati pakt o otplati američkim poreznim obveznicima za pojas Kijeva – iako ne sadrži nikakva jamstva da će Washington nastaviti s pristizanjem pomoći u budućnosti.
“Predsjednik Trump očito je trenutno jako frustriran predsjednikom Zelenskim”, rekao je u četvrtak savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz. “Činjenica da nije došao za stol, da nije bio voljan iskoristiti priliku koju smo ponudili – mislim da će na kraju doći do te tačke, i nadam se vrlo brzo.”
Zapanjujući američki preokret
Sukob oko sporazuma o rijetkim zemljinim mineralima dolazi usred ozbiljnog pogoršanja odnosa SAD-a sa Zelenskim, potaknuto Trumpovim prihvaćanjem ruske propagande o ratu, uključujući lažne optužbe da je ukrajinski čelnik započeo sukob i da je on diktator. Autokrat u ovoj situaciji je Putin, koji je vodio Rusiju 25 godina, zatvarao svoje protivnike, slamao slobodni tisak i održavao lažne izbore. I započeo je rat.
Zapanjujući američki preokret u ratu produbio se u četvrtak dok se Trumpova administracija nagađala s članovima G7 oko zajedničke izjave kojom se obilježava treća godišnjica invazije, pri čemu su se američki diplomati opirali spominjanju “ruske agresije” u dokumentu.
Dužnosnici su za CNN rekli da se druge članice G7 boje da će Rusiji dati još jednu pobjedu, nakon što su SAD stale uz Putina oko nekih njegovih zahtjeva za konačnim mirom prije ovotjednih pregovora u Saudijskoj Arabiji.
Dok Trump kaže da je uvjeren da Putin želi zaustaviti rat i da ozbiljno razmišlja o miru, američke i savezničke obavještajne službe manje su optimistične. Tri izvora upoznata sa zapadnim obavještajnim službama rekla su za CNN-ovu Katie Bo Lillis i Natashu Bertrand da je Putin i dalje fiksiran ili na pripajanje Ukrajine Rusiji ili na stvaranje male, slabe države koja ovisi o Moskvi. “Ako biste dobili prekid vatre, onda je prekid vatre samo vrijeme da se Putin odmori i naoruža i vrati i dobije ostatak onoga što želi”, rekao je jedan od izvora. “Nismo vidjeli nikakve naznake da su se njegove ambicije promijenile.”
Događaji od posljednjih nekoliko dana, zbog kojih se Ukrajinci osjećaju izdano, američki saveznici uznemireni, a čak i neki republikanski senatori ogorčeni, obnovili su raspravu o Trumpovim motivima i kako će oni utjecati na izglede za pošten mirovni sporazum.
Pokreće li predsjednika osobni animozitet prema Zelenskom? Ili prezir prema manjoj naciji u nevolji, dok nastoji preusmjeriti američku vanjsku politiku za promicanje sustava sfera utjecaja koji na samitima supersila kontroliraju moćnici poput njega, Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga?
Ili Trump, kao što je često činio prije, odabire tvrdolinijašku poziciju jednostavno kako bi sebi stvorio prostor za pregovore? Može li njegovo prihvaćanje mnogih Putinovih govora i čvrsto oslanjanje na Zelenskog biti osmišljeno kako bi namamilo ruskog predsjednika za stol na tešku sesiju pregovaranja? Dakako, Trumpov dobar odnos s Putinom mogao bi ga pozicionirati, više nego bilo kojeg drugog zapadnog čelnika, da utječe na ponašanje Rusije i potencijalno izvuče ustupke.
Mir koji traje; dopušta Ukrajini da nastavi postojati kao neovisna, suverena država; izbjegava nagraditi Putinov ekspanzionizam; i spasiti milione života bilo bi veliko postignuće u naslijeđu za Trumpa. Trenutni rat riječima između Washingtona i Kijeva ne isključuje eventualne i ozbiljne pregovore — i uskoro će biti zaboravljen ako se može postići mir. Ipak, Trump tek treba pokazati dokaze da sastavlja pametan plan koji će nazvati Kremljovim blefom. Trumpove divlje riječi često uzrokuju pretjeranu reakciju njegovih kritičara, ali riječi su u ovom slučaju važne – budući da predsjednik zamagljuje osnovne činjenice o tome što je uzrokovalo rat, što je temeljna mana čelnika koji se postavlja da vodi mirovne pregovore.
Trumpovo papagajsko ponavljanje mnogih Putinovih pozicija također je obnovilo raspravu o njegovoj fascinaciji ruskim čelnikom, zbog koje je u svom prvom mandatu javno odbacio procjene vlastitih obavještajnih agencija da se Rusija miješala u izbore 2016.
Trumpovo najnovije favoriziranje Putina izazvalo je grubi javni i emocionalni prijekor od strane ključnog republikanskog senatora koji se suočava s ponovnim izborom 2026. Thom Tillis iz Sjeverne Karoline rekao je da se slaže s većinom predsjednikovih instinkta o nacionalnoj sigurnosti, ali je dodao:
“Ko god vjeruje da postoji prostor za Vladimira Putina i budućnost stabilnog svijeta, bolje da ide u Ukrajinu, bolje da ide u Evropu.” Tillis je nastavio o Putinu: “Bolje im je da ulože vrijeme da shvate da je ovaj čovjek rak i najveća prijetnja demokraciji u mom životu. I to će biti rak koji se širi u Južno kinesko more, u Tajvan i metastazira širom svijeta.”
Svijet / Zanimljivosti
Trump poručio da Kanada smije zadržati svoju himnu kada postane 51. američka država
“Mislim da će Kanada, znate, morati plaćati carine na automobile, drvenu građu, naftu i plin, itd., a oni dobijaju 95% svojih proizvoda iz Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da moraju postati 51. država”, rekao je Trump na večeri republikanske Udruge guvernera u četvrtak u Washingtonu, DC.
O međunarodnoj hokejaškoj utakmici u Montrealu, gdje je američka nacionalna himna dočekana zvižducima Kanađana prije utakmice, Trump je primijetio kako vjeruje da će oni “u konačnici” doći hvaliti nacionalnu himnu.
“Morat ćemo se dogovoriti… jer mi se sviđa ‘O Kanada'”, misleći na kanadsku nacionalnu himnu. To je prekrasna stvar. Mislim da ćemo je morati zadržati za 51. državu”, kazao je Trump.
Trump je kanadskog premijera Justina Trudeaua nazvao “guvernerom” i naveo da on radi “predivan posao”.
“Mislim da ga je to zapravo koštalo izbora, ako to želite znati, ali to ćemo još vidjeti… Gledamo Grenland i moramo vratiti Panamski kanal”, dodao je.
Ranije ovog mjeseca, Trudeau je ustvrdio da Trumpova nedavna fiksacija na “apsorpciju Kanade” predstavlja ozbiljnu zabrinutost.
Obraćajući se poslovnim liderima tokom vanrednog summita u Torontu, Trudeau je upozorio da Trumpov interes proizlazi iz golemih rezervi kritičnih minerala u Kanadi.
“Ovo je prava stvar”, izjavio je Trudeau, obraćajući se skupini poslovnih i radničkih vođa.
Summit je sazvan kao odgovor na Trumpovu prijeteću prijetnju nametanjem carina od 25 posto na sav kanadski uvoz. Trudeau je nastojao povećati koordinaciju među poslodavcima kako bi se suprotstavio potencijalnom ekonomskom padu i zaštitio interese Kanade.
Klix
Na Dolcu, najpoznatijoj i najvećoj pijaci u Zagrebu, pojavile su se prve trešnje po cijeni od 35 eura (oko 70 maaka) za kilogram, što je ostavilo bez teksta kupce na ovoj tržnici. Ne samo Zagrepčane, već i strance.
Dnevnik hrvatske Nove TV u reportaži sa Dolca, prenosi da su prve trešnje, iako proljeće još nije stiglo, iz Čilea, prodaju se po cijeni od 35 eura za kilogramm uz zaključak da trešnje u februaru nisu za svačiji džep, ali ni za one slabijeg srca.
Računica je da za kilogram prvih trešanja sa zagrebačkog Dolca možete pojesti i sasvim finu večeru u restoranu ili obaviti ozbiljan “ulov” u mesari ili ribarnici.
Prodavačica iz jedne ribarnice na Dolcu je rekla da, na primjer, za 28 eura (oko 55 maraka) može da se kupi čak pet kilograma srdele i nahrani cijeli komšiluk.
Mesar Štef kaže da po toj cijeni na Dolcu može da se kupi skoro kilogram bifteka, pet kilograma svinjskog ili tri kilograma junećeg buta bez kosti.
Ipak, Vanda koja se u Zagrebu našla na samo jedan dan odlučila je da kupi prve ovogodišnje trešnje, pa će ih, kaže, podijeliti sa prijateljicom, ali i uporediti sa onima iz Micihigana.
“Za mene penzionera ovo je puno”, rekao je za Dnevnik Nove TV penzioner Damir i dodao da on trešnje može samo da gleda.
Dvije turistkinje iz Izraela rekle su da prve trešnje u njihovoj zemlji koštaju 10 eura za kilogram.
Mijatović: Dijele letke po Banjoj Luci, traže podršku za Dodika. Ovo nema veze sa RS, nego sa odbranom njegove gu*ice
Broćeta: Nećemo sjediti skrštenih ruku, Srbi iz FBiH dolaze u Banju Luku
Muškarac u Žepču pucao na supružnike i njihovog sina pa u šumi počinio samoubistvo
Izrael nakon 23 godine prvi put poslao tenkove na Zapadnu obalu, ne dopuštaju povratak 40.000 Palestinaca
Na ahiret preselila Hadžipašić (rođ. Alidžanović) Suada
‘Neću ići i ne moram’: Milorad Dodik neće prisustvovati izricanju presude u Sudu Bosne i Hercegovine
Brat popularnog pjevača iz Cazina uspješan je biznismen u Austriji i ima proizvod koji smanjuje zagađenost zraka
Božija pomoć ima svoje uslove
Pred Sud BiH dolaze i bivši borci Armije BiH! – Prisustvovat će ročištu Atifa Dudakovića
Hoće li “pući ljubav” SDP-a, NiP-a i SDA u USK: Dok priželjkuju ulazak u vlast ‘po vertikali’ SDA kantonalne vlade padaju ‘po horizontali’
Teška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
Cazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
Stevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
U subotu dženaza ubijenoj Ineli Selimović i njenom sinu, u Kalesiji proglašen dan žalosti
VIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
Vance šokirao izjavom: Ako Putin ne bude pregovorao, možemo vojsku poslati
Tuzla City se oprostio od ubijenog dječaka (13) iz Kalesije: Bio je njihov golman
Bišćanka Jasmina Bešlagić kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda BiH
Dodik iz Sremske Mitrovice: Ne podnosim pravo da drugačije misle, ako ne vole Srbiju, a žive ovdje
“Pao” diler u Bihaću: Pronađena veća količina droge
-
Cazinprije 6 danaTeška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
-
Cazinprije 6 danaCazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
-
BiHprije 6 danaStevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 danaVIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
-
BiHprije 6 danaUhapšen monstrum Emir Selimović koji je u Kalesiji ubio suprugu i sina
-
BiHprije 6 danaUbica iz Kalesije navodio na sumnju da je počinio suicid pa se krio u napuštenoj kući
You must be logged in to post a comment Login