Connect with us

BiH

Dijaspori sve teže vratiti državljanstvo Bosne i Hercegovine, prepreka im je – zakon

Published

on

Trenutni Zakon o državljanstvu BiH ne omogućava olakšanu proceduru za one koji bi željeli da vrate državljanstvo Bosne i Hercegovine

Želio bih da ponovo imam državljanstvo Bosne i Hercegovine (BiH). Ovako za Radio Slobodna Evropa (RSE) priča Hadis Medenčević, koji se odrekao matičnog bh. državljanstva zbog sticanja državljanstva Češke, u kojoj živi već tri decenije.

On je, prema zvaničnim podacima, jedan od oko 97.000 građana BiH koji su se, od 1996. godine do danas, odrekli državljanstva zemlje u koju su rođeni.

Razlog je što Bosna i Hercegovina nema sporazum o dvojnom državljanstvu sa većinom država u svijetu, izuzev sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom.

Trenutni Zakon o državljanstvu BiH ne omogućava olakšanu proceduru za one koji bi željeli da vrate državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Kako bi se omogućio lakši povratak državljanstva građanima BiH koji su ga se morali odreći, Denis Zvizdić, trenutno predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH je podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH.

Ova pravosudna institucija bi u četvrtak, 19. januara, trebala razmatrati apelaciju za ocjenu ustavnosti odredbi državnog Zakona.

NIKO NE PITA ZAŠTO SE ODRIČEMO DRŽAVLJANSTVA?

Hadis kaže kako bi bh. državljanstvo želio vratiti zbog emotivnih i praktičnih razloga.

“Imam firmu u BiH, a apsurd je da se vodim kao strani ulagač u sopstvenoj domovini”, dodaje on.

Prisjeća se kako je za njega 2005. godine bilo vrlo traumatično iskustvo odricanja državljanstva Bosne i Hercegovine.

Češka Republika u to vrijeme nije dozvoljavala dvojno državljanstvo, pa je bio primoran uzeti češko državljanstvo.

“U principu, tamošnje službenike tada je samo interesovala samo neka uplatnica, koliko sam trebao da platim za ispis i ništa drugo ih nije interesovalo. Priznajem, meni je to bilo poprilično teško. Odričete se nečega gdje ste se rodili, što je dio vaše ličnosti, vašeg kulturnog identiteta i tako dalje”, kaže Medenčević.

Taksa koju građanin BiH mora platiti, ukoliko se želi odreći državljanstva je 800 maraka (oko 400 eura), a ukoliko se vrši putem bh. diplomatsko-konzularne mreže u inostranstvu, plaća se i konzularna taksa.

Medenčević ističe da mu je najteže bilo to što ga niko nije pitao da li je razmislio i iz kojih razloga se želi ispisati iz bh. državljanstva.

“Shvatio sam da nikome baš previše do toga nije bilo stalo. Pri tome, mislim da smo i ja i moja porodica neko ko je mogao da bude perspektivan za Bosnu i Hercegovinu, kao što smo bili za Češku Republiku”, kaže Medenčević koji se bavi informacionim tehnologijama.

Kada je Češka prije nekoliko godina dozvolila opciju dvojnog državljanstva, ističe da se raspitivao i o povratku državljanstva zemlje u kojoj se rodio, kao i tome da i njegova djeca dobiju bh. državljanstvo.

Za sada je odustao od toga, jer je bio uslovljen odricanjem češkog državljanstva.

Državljanstva se prije mjesec dana odrekla i studentica koja nije željela da joj se otkrije identitet (ime i prezime poznato redakciji). Za RSE kaže kako je razlog bila odluka da živi u Austriji, gdje studira, a nakon što je ispunila uslov za sticanje austrijskog državljanstva.

“Bez austrijskog državljanstva bi svake godine morala produžavati vizu, a to košta”, ističe ona.

Kako kaže, proces odricanja bh. državljanstva je bio brz, a odjava je trajala svega sedam dana.

“Ako bi se zakon promijenio, uzela bih ponovo i bh. državljanstvo”, dodaje.

ŠTA SE TRAŽI APELACIJOM PRED USTAVNIM SUDOM BIH?

Apelacijom Ustavnom sudu BiH nastoji se osporiti Član 14. Zakona o državljanstvu BiH, koji, po riječima apelanta Denisa Zvizdića, propisuje “vrlo otežan, ograničavajući i diskriminišući odnos” prema onima koji bi željeli da vrate matično državljanstvo.

Izmjenama Zakona o državljanstvu BiH iz 2013. godine predviđa se da osobe koje žele da vrate državljanstvo BiH, to mogu uraditi ukoliko se prijave kao stranci u BiH i u njoj provedu jednu godinu.

Pored toga, od njih se zahtijeva odricanje stranog državljanstva.

“Oni odvraćaju naše ljude od takvog postupka, jer se zahtijeva da se odreknu u međuvremenu stečenog stranog državljanstvo, što je naravno vrlo nekorektno prema našim građanima koji u tim zemljama rade, imaju svoje porodice, ostvaruju određene benefite itd.”, kaže Zvizdić za RSE.

Zvizdić navodi da je danas situacija drugačija i da su brojne države, koje nisu dozvoljavale dvojno državljanstvo, u međuvremenu liberalizirale svoje zakone.

Među zemljama koje danas dozvoljavaju dvojno državljanstvo su Danska, Norveška, Češka, Luksemburg, a u toku je i zakonodavni proces u Njemačkoj koji bi to omogućio.

“Samo, primjera radi, u Danskoj ima više od 20.000 koji bi mogli dobiti ponovo državljanstvo BiH, a to znači i snažnije veze sa dijasporom, njihov povratak u BiH, jačanje njihovog interesa za BiH, nova ulaganja u BiH i konačno povratak tamo gdje su rođeni oni i njihovi očevi i djedovi”, poručio je Zvizdić.

DIJASPORA TRAŽI POSEBAN STATUS OD DRŽAVE BIH

U Ministarstvu civilnih poslova BiH za RSE navode da se ukupno bh. državljanstva od 1996. godine do 18. januara ove godine odreklo 96.876 građana ove zemlje.

Istovremeno, podaci državnog Ministarstva ukazuju na zanemariv broj onih koji su se odlučili na povrat bh. državljanstva.

To je učinila 61 osoba.

U Ministarstvu navode i da se oni koji se odriču državljanstva ne moraju službeno pravdati, ali da se “u neformalnim razgovorima najčešće navode razlozi pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu, bolji radno-pravni status i slično”.

Ernad Deni Čomaga, već osam godina živi u Njemačkoj, gdje je, kako kaže za RSE, stekao pravo na njemačko državljanstvo.

No, ističe kako se za to državljanstvo još nije odlučio, jer se ne želi odreći bh. državljanstva.

Prema procjenama organizacije Bosnia International, čiji je Deni Čomaga predsjednik, u Njemačkoj živi oko 60.000 Bosanaca i Hercegovaca koji su se morali odreći matičnog državljanstva.

Ta organizacija se zalaže za usvajanje Zakona o dijaspori BiH, kojim bi se definisao odnos prema građanima porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

Deni Čomaga ističe da je tokom 2022. godine organizacija uputila i bh. parlamentarcima inicijativu da se za bh. građane bez matičnog državljanstva definiše poseban status, te izda i posebna lična karta.

“Ti ljudi bi imali jednak položaj po pitanju osnivanja kompanija u BiH, kao što imaju građani BiH, jer je za strance to vrlo komplikovan proces. Riješilo bi se i pitanje ulaganja u nekretnine, a uzmite u obzir da je veliki kapital na raspolaganju kod naše dijaspore. Stekla bi se i prava neograničenog boravka u zemlji, jer građani porijeklom iz Bosne sa stranim pasošem mogu boraviti u zemlji samo tri mjeseca”, navodi Deni Čomaga.

Izvan Bosne i Hercegovine živi oko dva miliona njenih građana. To pokazuju podaci Svjetskog saveza dijaspore BiH.

Najveći broj njih je Bosnu i Hercegovinu napustio tokom rata, početkom devedesetih godina prošlog vijeka.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini živi 3,5 miliona stanovnika. To je za oko 800.000 građana manje nego što je utvrđeno popisom iz 1991. godine.

KAKO JE PITANJE VRAĆANJA DRŽAVLJANSTVA REGULISANO U DRUGIM ZEMLJAMA?

U Zakonu o hrvatskom državljanstvu navodi se da hrvatski državljanin “koji je tražio i ishodio otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja kojeg stranog državljanstva”, može ponovo steći hrvatsko državljanstvo, te živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren boravak.

U Zakonu o državljanstvu Srbije, na primjer, stoji da “lice koje je otpušteno iz državljanstva Republike Srbije i steklo strano državljanstvo i lice kome je na zahtjev roditelja prestalo državljanstvo Republike Srbije otpustom ili odricanjem može ponovo steći državljanstvo Republike Srbije”.

Uslov je da podnese zahtjev za ponovno sticanje državljanstva Srbije, ako je navršilo 18 godina života i nije mu oduzeta poslovna sposobnost i ako podnese pismenu izjavu da Republiku Srbiju smatra svojom državom.

BiH

Vulić: Njima je problem što smo finansijski stabilni, Murphy je iz mržnje stavio Dodika na “crnu listu”

Published

on

By

Šefica Kluba zastupnika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić rekla je za Srnu da su „sankcije koje uvodi odlazeća administracija SAD-a izabranim zvaničnicima i kompanijama u Republici Srpskoj, samo plod lične frustracije ambasadora Michaela Murphyja, koji zbog politike predsjednika Republike Milorada Dodika nije uspio razvlastiti RS, oduzeti joj imovinu i nadležnosti“.

– Bila sam iznenađena ponovnim sankcijama, ali mislim da će sada ubrzati tempo i da će pokušati, ako budu u mogućnosti, do 20. januara sve Srbe sankcionisati i staviti ih na “crnu listu”. Ovdje je riječ o klasičnoj Murphyjevoj ličnoj frustraciji, jer nije uspio da razgradi Dejtonski mirovni sporazum, da od Republike Srpske napravi praznu ljušturu i što smo mu mi stajali na tom putu, a najviše predsjednik Milorad Dodik, rekla je Vulić u podkastu Srne.

– Murphy je iz ličnih razloga frustracija, sujete i neskrivene mržnje stavio Dodika na “crnu listu”, jer je predsjednik Dodik institucija. Staša Košarac nije ništa osporavao. Imenovanja je osporavao Murphy. On je došao i rekao pojedinim članovima Savjeta ministara da se ne smjenjuju pojedini ljudi u agencijama jer mu ti ljudi trebaju, kazala je.

– Smiješno je uvesti sankcije Vlatku Vukotiću koji nikada nije radio u državnoj firmi. Tako je i kada je ATV u pitanju. To je pokušaj gušenja slobode medija jer oni eliminišu one koje ne mogu imati pod svojom kontrolom, kazala je Vulić te dodala kako je „cilj bio da se Republika Srpska uvede u potpunu blokadu i da se spriječe isplate svim budžetskim korisnicima, piše Oslobodjenje.

“Njima je problem što smo finansijski stabilni. Problem je što redovno izmirujemo sve obaveze i plate. Sve su radili protiv Republike Srpske, plaćajući čak ljude da organizuju proteste, a toga smo svjedoci u Banjaluci, i kada su vidjeli da ništa nije uspjelo onda su krenuli sa sankcijama”, kazala je Vulić.

Mi veoma dobro znamo da u Ambasadi SAD u Sarajevu rade isključivo muslimani, Bošnjaci koji su i prije rata živjeli i radili u Sarajevu, koji su tu ostali i zalažu se za “Muslimansku deklaraciju”. To su sljedbenici Alije Izetbegovića i mi to znamo i stalno ponavljamo i ukazujemo na to, rekla je Vulić.

– Zaposleni u Ambasadi SAD na neki način su uticali na pojedine politike SAD u BiH, koje podrazumijevaju borbu za islamsku BiH u kojoj nema Republike Srpske. Mi ne prihvatamo građansku BiH. Murphy je onda na perfidan način pokušao da raspakuje Dejtonski mirovni sporazum. Kada smo se mi oštro usprotivili tome onda je krenula sva haranga na institucije Republike Srpske, i na predsjednika, tvdi Vulić.

– Nakon toga pokušali su da udarima na članove porodice slome predsjednika Srpske Milorada Dodika.

Neće uspjeti u tim namjerama. Mi se držimo slova, a ne duha Dejtona. Mi smo za BiH sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Nikako drugačije, poručila je Vulić.

– Ovo je kraj Murphyjeve diplomatije. On sada piše pisma staroj administraciji, ali ja mu poručujem da ne misli da smo mi mali i nesposobni. Koliko ste vi nas okaljali staroj administraciji toliko smo mi o svim tim djelovanjima upoznali predstavnike nove američke administracije, poručila je Vulić.

Ona je rekla da sa inauguracijom 20. januara u SAD neće nastati novi svijet, ali će početi nova epoha kada Donald Trump i zvanično preuzme funkciju predsjednika.

– To podrazumijeva dijalog i razumijevanje. Nikada nismo bježali od SAD kao zemlje. Mi smo bježali od ovih političkih zlikovaca u Sarajevu koji su urušavali institucije Republike Srpske, rekla je Vulićeva.

Ona je kazala i to da na prostoru cijele BiH postoji samo jedan političar koji je lider, a to je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

– Ovo ne govorim da neko kaže da sam pristrasna, već govorim argumentovano. Za sve ove godine ostavio je toliko toga u Republici Srpskoj što pokazuje njegov kapacitet i moć, pojasnila je svojj navod.

Osvrnula se i na druge političke aktere, posebno u Federaciji BiH “koji ne drže do stava i riječi”.

– Mi se dogovorimo sa liderima trojke da izglasamo neki zakon. Preko noći oni se čuju sa Murphyjem ili nekim drugim i kažu da to više ne važi. Pa to nisu ljudi. To su instant političari. Oni nemaju hrabrosti. Klanjaju se nekakvom Schmidtu i Murphyju, kaže Vulić.

Govorila je i vještačenju Dodikove medicinske dokumentacije te rekla da ju je “monstruozno tumačiti u Sudu BiH jer je Dodik operisan prije samo nekoliko dana”, te navela da se ništa drugo nije moglo ni očekivati od sudije Sene Uznunović.

Rekla je i da sudski vještak (dr. Haris Vranić, op. pr), kojeg je izabrao Sud BiH, zna svoj posao, sigurno ne bi dao takvo mišljenje.

– Taj vještak godinama uopšte ne radi u struci. On je stručnjak za ništa. On je u kriminogenoj hobotnici koju je napravio Murphy…

Vulić je kazala i to kako smatra da je presuda Dodiku već napisana.

Nastavi čitati

BiH

Panika u HDZ-u, pisali čelnicima EU: Preglasani smo, Bošnjaci upravljaju ruskim gasom, kriv je i Murphy

Published

on

By

Klubovi zastupnika i delegata HDZ-HNS u Zastupničkom i Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, kao i ministri HDZ-a u Vladi Federacije BiH uputili su pismo evropskim zvaničnicima na čelu sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen.
Pismo u koje je Patria imala uvid upućeno je i predsjednici Evropskog parlamenta Roberti Metsola, predsjedniku Evropskog vijeća Antoniu Costi, šefu Delegacije EU u BiH Luigiju Soreci, ambasadama akreditovanim u Bosni i Hercegovini, te ambasadoru Hrvatske u BiH Ivanu Saboliću.
Kako navode u pismu koje je poslano nakon usvajanja Prijedloga Zakona o plinovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” u Zastupničkom domu PFBiH, od evropskih zvaničnika i ambasadora zahtijevaju zaštitu demokratskih principa i političkih prava Hrvata u BiH koji su, kako ističu, također državljani Evropske unije zbog teških napada na demokratiju, ustavna i parlamentarna načela.
Istakli su da su na upućivanje pisma podstaknuti dešavanjima na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, gdje je, kako su naveli, Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji BiH i Hrvatske usvojen preglasavanjem svih predstavnika stranaka hrvatske pripadnosti.
Dodaju da je zakon predložila SDA koja nije dio parlamentarne većine u Federaciji BiH, te da su preglasani hrvatski ministri u Vladi Federacije BiH prilikom donošenja zakonskih rješenja koja bi odražavala volju svih birača naroda i svih ostalih građana BiH.
– Pozivamo vas da stanete ukraj teškim napadima na demokratske procese, ustavne i parlamentarne principe u Bosni i Hercegovini. Voljom bošnjačke većine, koja djeluje i nadgleda protok ruskog gasa u Federaciji Bosne i Hercegovine na potpuno netransparentan način, i uz neprimjereno miješanje i odobravanje američkog ambasadora u BiH Michaela Murphya, svaka mogućnost pronalaženja rješenja prihvatljivog za sve buduće korisnike gasa projektom interkonekcije preko Republike Hrvatske je odbačena.
Naša težnja da vidimo ovaj projekat, koji u potpunosti podržavamo u smislu njegovog značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine, realizovan na zadovoljstvo svih, političkim i parlamentarnim dijalogom i konsenzusom, pretvorena je u eklatantno preglasavanje svih legitimno izabranih hrvatskih političkih predstavnika i delegata, kako u Vladi tako i u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine – naveli su u pismu.
Dodali su da nepoštovanjem temeljnih principa dogovora i konsenzusa, na kojima je izgrađena i Evropska unija, kojoj Bosna i Hercegovina nastoji pristupiti, kao i osnovnih principa uspostavljanja transparentnog i regulisanog tržišta gasa, većina zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacija Bosne i Hercegovine pokušava nametnuti zakonsko rješenje o tome unutar entiteta.
– O ovom rješenju nije pregovarano niti dogovarano sa predstavnicima i delegatima jednog od konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, čime se potkopava koalicija stranaka koje su formirale vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine. Na osnovu činjenice da su ovakvim političkim napadima na demokratska načela teško narušena naša ustavna prava, pozivamo lidere EU i ambasadore EU država članica u Bosni i Hercegovini da stanu nakraj teškom kršenju demokratskih principa i političkih prava građana Evropske unije – naveli su u pismu.
Također, evropske zvaničnike pitaju može li zemlja gdje se politička prava jednog konstitutivnog naroda krše, gdje se ignorišu Ustav i demokratski principi postati članica Evropske unije.

Dio pisma koje su zvaničnici HDZ-a pisali čelnicima EU i ambasadorima (FOTO: Patria)
Nastavi čitati

BiH

Meteorolozi najavljuju: Sljedeće sedmice u BiH stiže jedan od najvećih snjegova unazad nekoliko godina

Published

on

By

Danas je i kalendarski započela zima, a vrijeme u narednom periodu bit će pravo zimsko. Naredna sedmica sprema jedan od najvećih snjegova unazad nekoliko godina, navode meteorolozi.

“Prema trenutnim prognozama veći dio Bosne i sjeverni dijelovi Hercegovine mogu očekivati značajne snježne padavine. Planinska područja i do metar novog snijega a i pojedine nizine preko 30 cm. Sačekat ćemo još malo sa konačnim procjenama visine snijega ali, po svemu sudeći, dolazi nam ozbiljna zimska ciklona.”, navode meteorolozi BHMeteo.ba.

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, Bosnu i Hercegovinu u narednim danima očekuje promjenjivo i hladno vrijeme sa padavinama.Nedjelja, 22. decembar 2024.

Jutro će biti pretežno sunčano, ali će se tokom dana sa sjeverozapada postepeno naoblačiti. U kasnim večernjim satima u većini krajeva očekuje se kiša, dok će u višim područjima i na planinama padati snijeg. Puhat će slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar, s povremenim jakim udarima na jugu i jugozapadu tokom noći. Jutarnje temperature će biti između -8 i -2 °C, na jugu do 2 °C, dok će dnevne temperature iznositi od 0 do 6 °C, na jugu do 10 °C.

Ponedjeljak, 23. decembar 2024.

Oblačno vrijeme sa kišom u Hercegovini, dok se u ostatku zemlje očekuje snijeg. Količina padavina će u većini krajeva iznositi od 20 do 40 litara po kvadratnom metru, dok će lokalno na sjeveru i sjeverozapadu Bosne pasti i do 50 l/m². Visina novog snijega kretaće se između 10 i 25 cm, a u višim područjima i na planinama od 20 do 40 cm, lokalno i do 50 cm. Vjetar će biti slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni, s povremenim jakim udarima na zapadu i sjeverozapadu Bosne. Temperature u Bosni od -2 do 3 °C, u Hercegovini od 3 do 8 °C.

Utorak, 24. decembar 2024.

Oblačno vrijeme sa padavinama. U nižim predjelima Bosne očekuju se kiša ili susnježica, koja će kasnije prelaziti u snijeg. U višim područjima i na planinama snijeg će padati tokom cijelog dana. Prije podne vjetar slab do umjeren, a poslije podne i tokom noći jačanje sjevernog i sjeverozapadnog vjetra, uz povremeno jake udare. Temperature u Bosni od -4 do 2 °C, a u Hercegovini od 3 do 8 °C.

Srijeda, 25. decembar 2024.

U Bosni se očekuje oblačno vrijeme sa snijegom, dok će u Hercegovini biti umjereno do pretežno oblačno. Na zapadu Hercegovine i Bosne duvaće umjerena do jaka bura, dok će u ostatku zemlje vjetar biti slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Jutarnje temperature će se kretati od -6 do 0 °C, na jugu do 3 °C, a dnevne od -3 do 2 °C, na jugu do 10 °C.

Klix

Nastavi čitati

BiH

Čović obišao Dodika, pa dobio „poklon“! HDZ-ov Pranjić postao „privremeni kralj“ entiteta RS!

Published

on

By

Nakon Dodikove hospitalizacije i postoperativnog oporavka, ostalo je upražnjeno mjesto zamjenika predsjednika entiteta RS. Na ovo mjesto imenovan je HDZ-ov, Čovićev čovjek – Davor Pranjić.

Hadžifejzović: „Na čelu entiteta RS od danas je Hrvat. Ova informacija zvuči kao vijest iz budućnosti. Zamislite, entiteti su multietnički, a vode ih predsjednici iz manjina. Sjajno, demokratski avangardno. Dodik, entitetski kralj, donio je dekret kojim za privremenog nasljednika postavlja potpredsjednika – Hrvata Pranjića.

Zašto Dodik nije imenovao Bošnjaka Durakovića, također potpredsjednika? Jučer je Čović obišao bolesnika Dodika, a danas je jasno da je to bio i politički obilazak. Inače njih dvojica stalno nešto obilaze. Jedan drugog obilaze, Bošnjake partnere zaobilaze.“

Face.tv

Nastavi čitati

BiH

‘Vlast na nivou BiH je potpuno nefunkcionalna, osim kad treba ispuniti zahtjeve SNSD-a i HDZ-a’

Published

on

By

Predsjednik Glavnog odbora SDA i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Safet Softić na konferenciji za medije saopćio je kako su dvije glavne teme današnje sjednice, aktuelna politička situacija i analiza izbornih rezultata nakon održanih Lokalnih ozbora.
Kako je pojasnio Softić, Glavni odbor je, neposredno prije konferencije usvojio veliki broj zaključaka, te je pročitao neke od njih.
–  Glavni odbor upozorava domaće i međunarodne aktere na realizaciju deklaracije svesrpskog sabora iz juna 2024. godine. Od institucija BiH, a posebno od predstavnika Trojke zahtjevamo da se odlučnije suprotstave takvim nastojanjima.
–  Pozivamo vladajuću koaliciju da preuzme odgovornost, prestane sa blokadama i konačno ubrza evropski put BiH.
– Razočaravajuće je da aktuelna vlast nije u stanju ispuniti ni najminimalnije uvjete koje je postavila Evropska komisija. Posebno je zabrinjavajuće da Vijeće ministara mjesecima nije u stanju da usvoji Program reformi za Plan rasta kako bi BiH dobila predviđena sredstva.
Otkazivanje Samita lidera Zapadnog Balkana zbog korupcijskog skandala blamaža koja je najslikovitije opisala trenutnu vlast.
– Glavni odbor SDA ocijenjuje da su Vijeće ministara BiH i parlamentarna većina na državnom nivou pokazale potpunu nefunkcionalnost osim u slučajevima kada je trebalo ispunjavati kadrovske i finansijske zahtjeve SNSD-a i HDZ-a. Ove dvije partije u potpunosti vladaju procesima u državi, dok im servilna Trojka asistira pravdajući svoje poteze tobožnjim kompromisima što je narativ u koji više ni sami ne vjeruju, piše Faktor.
Medijima se obratio i predsjednik SDA Bakir Izetbegović. On se, na pitanje medija osvrnuo na izjavu predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović o NATO-u.
– Gospođa Cvijanović je bila u Briselu i rekla da treba jačati saradnju sa NATO-om. Očigledno je da je i srpska strana otvorenija za saradnju sa NATO-om. BiH je kandidat za članstvo, ne radi se više o saradnji – rekao je.
Komentarisao je i Plan rasta.
– Ono što smo mi danas predložili na sjednici jeste da Brisel prihvati prijedlog u kojem je i sam učestvovao, a to je 113 reformi. Zadnje dvije se odnose na Ustavni sud i ukidanje etničkog veta. Da odobri, dakle, kompletan spisak, sredstava, ali da ih ne pusti dok ne budu realizovana i ova dva – govori on te dodaje:
– Naša četverica premijera nisu odustali od ova dva uvjeta, koliko znam nije ni Trojka.
Upitan je i za zdravlje, a nakon operacije kojom je nedavno podvrgnut.
– Dobro hvala Bogu. Ništa strašno, nisam imao nekih posebnih simptoma. Odlučio sam da se pregledam, jer se nikad ne pregledam. Onda su ustanovili to – pojasnio je Izetbegović.
Kaže i kako je premijeru Nerminu Nikšiću poželio uspješnu operaciju i brzo ozdravljenje.
Nastavi čitati

BiH

Dodikova odbrana će tražiti treće međunarodno vještačenje, tvrde da je “cilj sahraniti predsjednika RS-a”

Published

on

By

Advokat Goran Bubić rekao je da će tražiti treće međunarodno vještačenje zdravstvenog stanja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
“Sada imamo dva suprotstavljena ravnopravna nalaza. Ovu neusaglašenost, polazeći od pravila krivičnog postupka trebalo bi razjasniti ili otkloniti trećim vještačenjem. Vidjevši prije svega jasnu vanpravnu pozadinu da bi to vještačenje trebalo da izvrši jedna ustanova, možda u Zagrebu ili Ljubljani, možda u Podgorici, Skoplju”, navodi Bubić.Prema njegovim riječima, traži se “nepristrasan ljekarski tim” kako bi analizirao ovu dokumentaciju i da “jasan, konzistentan i nedvosmislen nalaz o njegovoj sposobnosti”.

“Iskreno, više sada kao čovjek, a manje kao advokat, čini mi se da je cilj ne samo da se predsjednik RS osudi, nego da se sahrani. Vezano za vještačenje doktora Harisa Vranića ostajem pri stavu da je vještak Vranić sebe diskreditovao, nemušto osporavajući evidentnu političku motivisanost pri vještačenju zdravstvenog stanja predsjednika Dodika”, rekao je Bubić.

Ističe da u ovom predmetu postoje praktično dva suprotstavljena stručna mišljenja.

“Јedno je mišljenje univerzitetskih profesora, tima medicinskih stručnjaka iskazanih u otpusnom pismu 13. decembra 2024. godine na jednoj strani, a na drugoj, rekao bih, nazovi vještačenje Vranića. Gledano najopštije, imamo na jednom strani praktično vještačenje ustanove, a na drugoj vještačenje pojedinca”, istakao je Bubić za RTRS

Podsjetimo da se u Sudu Bosne i Hercegovine vodi postupak protiv Dodika i Miloša Lukića zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Dodik je nedavno operisan u beogradskoj bolnici zbog čega je suđenje bilo prekinuto.

Međutim, Sud BiH je naložio sudskom vještaku medicinske struke Harisu Vraniću da izda mišljenje o Dodikovoj sposobnosti da prati suđenje te je on dao pozitivno mišljenje.

Klix

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije