Majić, svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije, učestvovao je u razmjeni mišljenja s članovima radne grupe Evropske pučke stranke (EPP) za interkulturni i religijski dijalog, koje je upoznao sa situacijom katolika u BiH. Domaćini skupa bili su zastupnici EP-a Jan Olbricht (Poljska), Gyorgy Holveni (Mađarska) i Željana Zovko (Hrvatska).

– Doista imam takav utisak jer je međunarodna zajednica po završetku rata 1995. ušla s velikom vojnom silom od 70-tak hiljada vojnika, došla je evropska policija, OSCE, ombudsmani i visoki predstavnik s velikim ovlastima da može donositi zakone, smjenjivati članove predsjedništva, načelnike i gradonačelnike itd. Ako se doista htjelo Bosnu i Hercegovinu učiniti uređenom i funkcionalnom državom tada je bilo vrijeme, a to se i danas može učiniti – kaže don Majić, javlja Hina.

Dodaje i da i sada visoki predstavnik ima ovlasti intervenirati i donijeti pravedni izbori zakon, čemu su se Hrvati u BiH nadali.

– Visoki predstavnik Christian Schmidt čak je to bio i najavio i mi smo se tome nadali, ali u nekoj čudnoj komunikaciji s građanima Sarajeva, sjetimo se julskih demonstracija, on je reterirao i donio samo neke tehničke promjene – rekao je don Majić.

Kako je istaknuto, a prenosi Hina, pitanje izbornog zakona povlači se još od 2000. godine kada je tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch “istisnuo izbornu volju hrvatskog naroda”. Od tada je, kako su naveli, u tri navrata za hrvatskog člana predsjedništva izabran neko tko nema podršku Hrvata u BiH, u Mostaru nije bilo izbora kroz tri izborna ciklusa.

– Pretprošle godine doneseno je rješenje za Mostar kada je i potpisana obaveza da će se riješiti pitanje izbornog zakona na nivou države, ali od toga se ništa nije dogodilo – dodao je don Majić, koji je upozorio da bi sada Željko Komšić i po četvrti put mogao glasovima Bošnjaka biti izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i da bi Dom naroda mogao biti popunjen članovima koji nisu izborna volja hrvatskog naroda.

– Hrvati katolici u BiH su zajednica u nestajanju – rekao je Majić apelirajući na članove Evropskog parlamenta da pomognu kako bi se to zaustavilo.

Zastupnica Željana Zovko je rekla da je htjela upoznati svoje kolege s činjenicom da pogrešne politike koje se donose izvan Bosne i Hercegovine mogu utjecati na nestanak jednog naroda.

– Mi ovdje kao hrvatska delegacija pokušavamo razjasniti i izboriti se da BiH konačno dobije mir, jer ovo što sada imamo nije mir nego primirje. Zemlja je podijeljena na jedan dio koji je pod utjecajem Rusije, a drugi pod utjecajem Turske – rekla je Zovko.

Dodala je da je hrvatsko pitanje u BiH važno i za sigurnost granica EU-a, posebno za Republiku Hrvatsku budući da sadašnja geopolitička previranja mogu dovesti do velikih migrantskih valova.

Don Majić je sagovornike upoznao s historijom Bosne i Hercegovine i katolika u njoj. Rekao je da su katolici prije otomanskog osvajanja 1463. činili 85 stanovništva, dok je pravoslavaca bilo šest posto, a prvi moderni popis stanovništva 1879. pokazao je da su katolici spali na 18,8 posto, što je pad od 66,2 posto, broj pravoslavaca se povećao na 42,88 posto, a muslimana 38,75 posto. Nakon toga, kako je dodao, broj katolika lagano je rastao sve do 1971. i od tada je počeo opadati, dok je broj pravoslavaca i muslimana brzo rastao.

Rekao je i da su Hrvati katolici najveće žrtve rata od 1991-1995. iako se uvriježilo mišljenje da su to Bošnjaci muslimani.

Izuzetno je, istaknuto je, teška situacija za katolike u Vrhbosanskoj nadbiskupiji i Banjalučkoj biskupiji, koje su ostale bez velikog broj vjernika, a oni koji su ostali su uglavnom starije osobe, dok su mladi otišli. Nešto je bolja situacija u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji.

Budući da, kako su dodali, BiH ne funkcionira ni kao socijalna država, tu zadaću je na sebe preuzeo Caritas te je istaknuto da Caritas u Mostaru svaki dan dijeli oko 1.000 obroka najsiromašnijima.

Don Majić je rekao da BiH je zajednica triju konstitutivnih naroda i da su propali svi dosadašnji pokušaji da se ignorira ta činjenica, a što se pokušava i danas. Rekao je da je Dejtonski mirovni sporazum, čija je pozitivna strana to da je zaustavio rat, nepravedan, jer je jedan narod dobio polovicu BiH, a druga dva drugu polovicu.

– Pravedno bi bilo da ako već postoje entiteti da ih ima onoliko koliko ima konstitutivnih naroda – zaključio je.