Connect with us

Cazin

Đula Drini stigla privatnim avionom u Grandov studio: ‘Spot je gotov, došli smo da vidimo kako je sve ispalo’

Published

on

Đula Drini, trenutno sprema svoje najnovije pjesme.

Njeno prisustvo u studiju donijelo je energiju i uzbuđenje koje je teško opisati riječima, a u razgovoru je otkrila detalje novih projekata.

Đula je otkrila da je jedna pjesma gotova i da uskoro možemo da očekujemo pravi hit.

-Došli smo na Grand kod Vladana u studio, spot je gotov i došli smo da vidimo taj finalni projekat i kako je sve ispalo. Sada samo čekamo potvrdu od direktora Gorana Šljivića datume kada će pjesme izaći – započela je pjevačica.

Sa Đulom je u studiju bio prisutan i Grandov producent Vladan, koji je otkrio nekoliko detalja o nadolazećim projektima.

Ono što nas je najviše iznenadilo bio je detalj da kada je otkrio da je Đula stigla u Beograd privatnim avionom, te je istakao da je ovaj luksuzan dolazak dodatno potvrdio koliko Đula ozbiljno shvata svoju karijeru.

-Prvo da napomenem da je Đula došla svojim privatnim avionom, ima mnogo posla. Ona je narodni čovjek što se kaže, takva će biti i pjesma. Nije narodnjak u smislu izvorno narodno, ali u smislu da čak i kada je pjesma moderna, njen narodnjački stil koji je pokazala u takmičenju će se vidjeti i ovdje. Kompletan sam ja autor, ali pjesma ne bi bila toliko dobra da nije ovakav izvođač, tako da morate to čuti – ispričao je Grandov producent.

Đula je zatim podijelila koliko truda i napora ulaže u svoju karijeru, ističući da je stalno na putu zbog brojnih nastupa, ali je ujedno i zahvalna publici.

-Vrijedno radimo, isto kao i svih prethodnih mjeseci. Ove nedjelje idem u Ameriku, onda u oktobru slijedi moja turneja u Americi za koju ću ja naravno obavijestiti sve vas, da bi znali tačne datume. Također, biće i jedan koncert u Austriji, najaviću ga – istakla je ona.

 

Pjevačica je otkrila i zanimljiv detalj o tome kome prvo pušta svoje nove pjesme.

Mislili smo da je riječ o njenom suprugu, koji joj pruža neprestanu podršku, ali Đula je otkrila da postoji još jedna posebna osoba kojoj se obraća u tim momentima.

-Suprug čuje i prije mene, a prvo kome bih ja pustila da čuje da li je to dobro, to je neko ko apsolutno nije u muzici i to je moja sestra – iskrena je Đula.

Vladan je zatim istakao koliko je ponosan na Đulin rad i talenat za koji tvrdi da je primijetio odmah na početku takmičenja.

-Ja bih želio da iskoristim trenutak da kažem da je Đula neko ko je već kroz takmičenje stvorio svoju publiku kao da ima već hit iza sebe i to nam se dugo nije desilo. Tu se odmah znalo da će ona poslije takmičenja biti neko ko je veoma tražen i potvrdila je naša očekivanja – rekao je, pa dodao:

-Odmah sam to primijetio. Čak i Bosanac me je jednom pozvao i rekao da pravimo jednu vrstu posebne probe za jednu kandidatkinju. Zaista se za nju to odmah primijetilo na početku takmičenja.

Vladan je također otkrio da je saradnja sa Đulom bila izuzetno pozitivna iskustvo, naglašavajući da je imao samo reči hvale za njen profesionalizam i kreativnost.

-Neko bi se tek zagrijao i počeo, Đula do tad već završi pjesmu. To je zato što se ona drži svog stila, a to je pravo muško narodnjačko pjevanje. Moramo da žurimo, pošto pilot čeka – zaključio je producent.

Cazin

Nestao Alan Račić iz Cazina, porodica moli za pomoć

Published

on

By

Porodica Račić iz Cazina obraća se javnosti s hitnim apelom za pomoć u pronalasku Alana Račića.

Alan se nije javljao svojoj porodici već duže vrijeme, a trenutno se ne zna gdje se nalazi niti šta se desilo s njim.

Posljednje informacije ukazuju da je Alan boravio i radio u Ljubljani, ali od tada mu se gubi svaki trag. Ova situacija je izazvala duboku zabrinutost i tugu među članovima njegove porodice, koji su očajni i moli za pomoć svih koji bi mogli imati bilo kakvu informaciju o njegovom trenutnom boravištu.

Porodica Račić poziva sve prijatelje, poznanike i sve one koji bi mogli prepoznati Alana ili imaju informacije o njegovom kretanju, da podijele ovu objavu i pomognu u njegovom pronalasku. Svaka informacija, ma koliko mala bila, može biti od velike pomoći u ovoj teškoj situaciji.

Ako imate bilo kakve informacije o Alanu Račiću, molimo vas da se direktno javite njegovom ocu, Jasminu Račiću.

Zahvaljujemo se svima na podršci i pomoći u ovoj teškoj situaciji. Vaša pomoć može biti ključna za ponovno spajanje porodice i donijeti im toliku potrebnu nadu i mir.

Nastavi čitati

Cazin

Cazin: Uskoro nova firma u Poslovnoj zoni Ratkovac, posao za 25 radnika

Published

on

By

Ugovor za kupovinu građevinskog zemljišta u Poslovnoj zoni Ratkovac u Cazinu potpisala je još jedna firma. Ugovor su potpisali gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević i predstavnik firme Revolante Manuel Perviz.

Ova firma će u ovoj poslovnoj zoni uskoro početi graditi fabriku za proizvodnju madraca i džepastog jezgra. U svojim pogonima zapošljavaju 25 radnika, a u planu je proširenje kapaciteta i nova zapošljavanja, piše Rtvusk.

Osma je to fabrika koja se gradi u cazinskoj poslovnoj zoni.

Nastavi čitati

Cazin

Akademik Enver Ljubović: Porijeklo toponima i imena grada Cazina (FOTO)

Published

on

By

U nastavku vam donosimo još jednu historijsku priču o nastanku imena grada Cazina, čije je područje bilo naseljeno još u prethistorijsko doba. Krajem 19. stoljeća poprimio je sve odlike grada i postaje centar istoimenog kotara koji obuhvata područje Cazina i Velike Kladuše. Baš zbog bogate i duge prošlosti postoji više priča o nastanku njegovog imena. Jedna od njih je ona koju će nam ispričati akademik Enver Ljubović. Priča nosi naziv „Porijeklo toponima i imena grada Cazina“ i odvest će nas čak u daleku i lijepu Italiju.
Kompleks starog grada Cazina iz 1905., fotograf Rudolf Bruner Dvorak (iz kolekcije Pavela Scheuflera, vlasnika fotografije)
Naime, želim ovdje kazati da će mnogo puta, neki toponim upravo svojim značenjem otkriti ono što se u dalekoj prošlosti nekog kraja nije, ili se često zaboravljalo istaknuti. Većina toponima u nas je uglavnom slavenskog jezičnog porijekla, a neki su još iz dalekih vremena. Zato toponimi imaju zbog svoga značenja veliku vrijednost za bolje razumijevanje prošlosti, pa su zato i veoma važan izvor za dokumentiranje te prošlosti i mnogobrojna arheološka i historijska istraživanja. Dakako, migracijski momenti često su izmjenjivali i uvodili novi toponomastički mozaik kroz različita historijska razdoblju u ovim krajevima, ali je sveukupno nazivlje i dalje ostalo uglavnom slavenskog porijekla i prilagođeno uglavnom domaćem izgovoru, ali je toponim i ime grada Cazina ostalo nepromijenjeno kroz veoma burnu historiju na ovim prostorima i smjenjivanje različitih vladara i država  na vlasti.

Ako pogledamo današnju toponimiju Cazinske krajine, onda primjećujemo da je ona uglavnom slavenskog govornog područja, uz poneki osmanski toponim, koji se zadržao na ovim prostorima i nakon odlaska Osmanlija. Jedan od važnih toponima je i toponim, odnosno ime grada Cazina, koje egzistira preko 11 stoljeća, a kuriozitet je da je od tolikog areala slavenskih toponima na ovom području ovo romanski toponim u nazivu mjesta i grada Cazina, pa su ga kasnije svi osvajači prihvatili, sačuvavši ga sve do danas.

 

Toponimi i imena dosta su zanimljiva i specifična, te često u svom imenu nose mnoge historijske i kulturološke posebnosti kraja. Znači, toponim, odnosno ime grada Cazina je dosta staro, što smo naprijed istaknuli, i nastanak toponima i imena seže u daleku prošlost. Mnogi naši arheolozi i historičari, koji su pisali o ovim krajevima, negdje u svojim pisanim djelima ne spominju porijeklo imena grada Cazina, te niti s jezikoslovnog stanovišta spominju ovaj specifični jezični oblik imena grada Cazina. Donekle je izuzetak hrvatski historičar Radoslav Lopašić, koji u djelu “Bihać i Bihaćka krajina“, Zagreb 1890., samo stidljivo spominje “da je možda ime naziva grada Cazina izvedeno iz latinsko-talijanske riječi „Casino“ ili „Monte Casino“, te spominje i “povratnu seobu Zapadnih Gota preko ovoga područja“. On za ovu tvrdnju nije iznio niti jedan historijski dokument, koji bi ovo doista i potvrdio. On piše na temelju nekih kaptolskih izvora, jer je zagrebački kaptol imao u svojem vlasništvu imanja u Koprivnici, kako on navodi, a dakako to je područje mjesta Koprivne (Gornja i Donja Koprivna).

Prvi poznati kninski biskup u Cazinu bio je Andrija Tuškanić, koji u jednom biskupskom pisanom dokumentu Cazin naziva “oppidum Cazin“, lat. oppidum, i. n. >utvrda, grad. Pretpostavlja se  da su „cazinsko imanje“ kninskome biskupu kao posjed darovali hrvatski narodni vladari (knezovi, a kasnije kraljevi), koji su vladali ovim područjem. Vidi opširnije u: Radoslav Lopašić,  Bihać i Bihaćka krajina, Zagreb, 1890., str. 23., 26., 32., 129. i 157. i Bosanska vila, Sarajevo, 1887., str. 264. te Štajerski arhiv, Miscellanea, fasc. 26., broj 35.

 

Sa jezikoslovnog stanovišta ime grada Cazina možemo objasniti veoma lako temeljem historijske logike i analogije u postojanju istog toponima i gradića “Monte Casino“ u Italiji na cesti Rim-Napulj, iako za sve ove tvrdnje nemamo do sada pronađenog ni jednog relevantnog pisanog dokumenta. Lat. riječ mons, montis, m. znači  u prijevodu: brdo, brežuljak, uzvisina, gora i planina, a latinska i talijanska riječ, casa, ae, f. znači: koliba, kuća, dok se npr. u talijanskom jeziku deminutiv ili umanjenica tvori dodavanjem nastavka –ino, pa otuda imamo casa+ino=Casino, u prijevodu: kućica, mala građevina, a zajedno s riječju monte, kućica na brdu (Monte Casino), što doista i jeste Stari grad Cazin, a ovakav deminutiv je čest u tal- ijanskom jeziku. Ovo ime je, dakle, prilagođeno domaćim fonetskim i akcentualnim osobinama. Znači, ime grada je nastalo po građevini na brijegu-brežuljku, odnosno prema latinskom imenu građevine, utvrde ili zidina. Od ovakvih toponima i imena, koja su nastala  po nekim građevinama, može se lahko i jednostavno bar približno odrediti vrijeme njihova nastanka.

Smatra se da je ta kućica u 9. ili 10. stoljeću bila jedna mala skromna benediktinska redovnička crkvica. Naime, historija nas uči, da su ovim područjem u 9. i 10. stoljeću vladari bili hrvatski knezovi i kraljevi. Tadašnja srednjovjekovna Hrvatska bila je podijeljena na Panoniju ili Slavoniju te Primorsku Hrvatsku ili Dalmaciju, a današnje područje Cazinske krajine bilo je pod Slavonijom, u sastavu starohrvatske srednjovjekovne župe Pset. Hrvatski knez Trpimir, utemeljitelj dinastije Trpimirovića, pozvao je iz Italije svećenike redovnike benediktince da šire kršćanstvo. Zato se pretpostavlja da su ti redovnici benediktinci došli i na ovo područje te sagradili malu crkvicu na brdu-brežuljku, otkuda se lijepo vidi cijeli današnji Cazin.

Benediktinski crkveni red je najstariji crkveni red na Zapadu. Iznjedrila ga je najranija monaška tradicija prvih stoljeća Crkve, a utemeljio ga je sv. Benedikt oko 529. godine u  Monte Cassinu u Italiji, pod geslom “Ora et labora” (Moli i radi). Sveci, blaženici i sluge božje iz njihovih redova: sv. Benedikt, sv. Skolastika, Sveti Ivan Trogirski. Kasnije je ovdje izgrađen i samostan još i prije dolaska kninskih biskupa u Cazin.

Kasnije se ispod Starog grada razvija podgrađe s kućama za stanovanje. Sve to su zatekli i Osmanlije, odnosno Ferhad-paša Sokolović, koji je Cazin zauzeo 1578. godine. Osmanlije su također popravile Stari Grad Cazin,  te ga učvrstili i osigurali novim bedemima, a samostan je pretvoren u  džamiju.

Iz svega navedenoga može se konstatirati da je ime grada Cazina importirani romanski toponim, koji je ostao u upotrebi sve do danas te nije zamijenjen slavenskim nazivom, što je doista jedan raritetni slučaj.

Evo, to je jedna historijska priča o nastanku imena grada Cazina, a jezične korijene imena svakako treba tražiti u latinskom i talijanskom jeziku, što je neuobičajeno u nas.

(Enver Ljubović)

 

Nastavi čitati

Najčitanije