Connect with us

BiH

Dodik se pravda, ali mu Vučić otežava: BiH je uvela sankcije Rusiji, samo mi iz Srbije nismo

Published

on

I Bosna i Hercegovina je uvela sankcije Rusiji, pa smo samo mi ostali koji to nismo učinili, tako da je saopćenje G7 o Zapadnom Balkanu pisano samo za Srbiju – poručio je prije dva dana predsjednik Srbije Aleksndar Vučić, uz komentar da im se to može jer su jaki i moćni.

Vučić je istakao “da Srbija 80 dana istrajava da bude jedina zemlja koja ne uvodi sankcije Rusiji, ali da gleda kako da se zaštiti”.

– Borit ću se za politiku Srbije zasnovanoj na moralu i međunarodnom pravu. Mi znamo šta su sankcije – rekao je on, ali je naglasio da principa nema i da više ne može da sluša o teritorijalnom integritetu.

– Srbija nema gdje ići sem u Evropu. Ova zemlja mora živjeti – poručio je predsjednik Srbije.

S druge strane, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik svakodnevno se trudi dokazati javnosti u bh. entitetu Republika Srpska da BiH nije uvela sankcije Rusiji, on ih ne priznaje, iako mu je to i sam Vučić potvrdio da su uvedene, ali i visoki EU zvaničnici.

– BiH ni na jednom nivou nije donijela nijednu odluku da se uvedu sankcije Rusiji. Predstavnici Republike Srpske to neće dozvoliti – tvitnuo je Dodik.

 

Visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell potvrdio je još početkom marta da se i Bosna i Hercegovina uskladila sa odlukom o uvođenju sankcija protiv Rusije. Naveo je to u Deklaraciji o usklađivanju pojedinih zemalja u vezi sa restriktivnim mjerama s obzirom na ruske akcije koje destabilizuju situaciju u Ukrajini.

U deklaraciji koju je izdao Borrell se potvrđuje da se odluci, osim Bosne i Hercegovine, pridružuju i zemlje kandidati poput Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Albanije, kao i zemlje EFTA gde su uključeni Island, Lihtenštajn i Norveška, koje su članice Evropskog ekonomskog prostora.

– Oni (zemlje koje su se uskladile sa politikom sankcija) će osigurati da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom Odlukom Vijeća EU-a. Evropska unija prima na znanje ovu posvećenost i pozdravlja je – navodi se u Borrellovoj deklaraciji.

Riječ je o sankcijama koje obuhvataju finansije, energetiku, transport, kontrolu izvoza i viznu politiku, i koje se od početka agresije na Ukrajinu stalno proširuju.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković početkom marta dala je instrukcije Misiji BiH pri EU da potpiše ovu deklaraciju na osnovu Strategije vanjske politike u periodu od 2018. do 2023. godine. Po tom dokumentu BiH će uskladiti svoje stavove sa EU-om, čak i u slučaju restriktivnih mjera.

– BiH je prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, ali i prema važećoj Strategiji za vanjsku politiku koju je usvojilo Predsjedništvo BiH obavezna da se pridružuje stavovima Evropske unije, pa i restriktivnim mjerama. BiH se mora pridržavati međunarodnog prava i ugovora koje smo potpisali. I tu, jasno je, neke institucije moraju djelovati po automatizmu. Vidimo da su sankcije koje se protiv Ruske Federacije donose sveobuhvatne te se dotiču mnogih oblasti. Tamo gdje budemo imali osnov, ići ćemo da odmah provodimo svoje obaveze u pogledu restriktivnih mjera, uključujući i pitanje zabrane letova – pojasnila je tada Turković instrukciju koju je izdala našoj misiji pri Evropskoj uniji.

Podsjetimo, Dodik je 2. marta napustio sjednicu Predsjedništva BiH nakon što su Šefik Džaferović i Željko Komšić odbili njegov prijedlog da raspravljaju o Ukrajini. Dodik je rekao da je neposredno pred sjednicu saznao da je Emina Merdan, šefica Misije BiH pri EU, dala saglasnost za sankcije Rusiji, a da o tome nije odlučivalo Predsjedništvo. Komšić i Džaferović od početka osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu, dok Dodik uporno tvrdi da naša država treba ostati neutralna.

Srbija je jedina zemlja kandidat EU-a koja nije uskladila njenu politiku sa politikama EU-a što se tiče sankcija protiv Rusije. Sa jučerašnjeg sastanka ministara vanjskih poslova EU-a, ponovo je upućen zahtjev Srbiji da se pridruži sankcijama Rusiji.

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije