Connect with us

BiH

Dodik: Treći entitet bi trebao da bude realan; Ja nisam bosanski Srbin, ja sam Srbin

Published

on

Je li Tužilastvo BiH naložilo opsežnu finansijsku istragu protiv njega i njegove porodice? Zašto je zakon o državnoj imovini smrtna kazna za RS? Je li vlast RS državnu imovinu već uknjižila? Ima li podršku Vućića za sve što radi? Je li BiH teritorijalno sigurna? Može li se ukrajinski scenariji prenijeti na BiH? Zašto nije protiv Suda i Tužilaštva BiH i zbog čega prolongira usvajanje najavljenih antidržavnih zakona o odbrani, VSTV-u i UIO? Boji li se da će zbog sankcija i korupcije završiti iza rešetaka? Na ova, ali i ostala aktuelna pitanja odgovarao Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.

Na početku kaže da je zakon o državnoj imovini smrtna kazna za Republiku Srpsku zato što je to nešto što se otima Republici.

“Otimanje imovine, znači prenos da se to reguliše zakonom BiH značilo bi da se BiH smatra nadležnom ili jeste nadležna za imovinu. Time bi RS izgubila značajan dio svog subjektiviteta i to je ono što objašnjavamo ljudima. Imovina nije imovina BiH nego je imovina entiteta. I nema nikakve veze BiH i zajednički nivo sa svim tim osim u slučaju da dva entiteta dogovore u sporazumu, što sam ja predlagao i u ovom slučaju, da se napravi sporazum između dva entiteta i da se reguliše pitanje imovine. Inače, u ovom trenutku samo je sporna imovina u RS-u. U Federaciji nije jer federalna vlast suvereno upravlja imovinom. Brčko distrikt to nije, samo je Republici Srpskoj osporena imovina. Onda je Ustavni sud iskoristio jednu klauzulu koja kaže u Ustavu da BiH nastavlja svoj međunarodno-pravni kontinuitet sa unutrašnjim uređenjem predviđenim ovim Ustavom. To naravno unutrašnje uređenje predviđeno Ustavom ne postoji u tumačenju niti se uzima kao osnova za bilo kakvo odlučivanje. A onda naravno skoče svi, kao Ustavni sud. Ne, Ustavni sud je špekulativan sud, on je inkvizicijski sud što se nas tiče dok god u njemu sjede tri stranca koji zajedno sa Bošnjacima, muslimanima naprave većinu koja je 5 od 9. Apsolutno je jasno da smo mi tako, na taj način izgubili 80 i nešto nadležnosti, nešto nametanjem visokog predstavnika. Evo sada tu ulogu je preuzeo Ustavni sud. Ustavni sud nije nadležan da govori o nadležnostima. On je samo dužan da kaže da li je neki akt u saglasnosti sa Ustavom BiH. O imovini je rekao da to treba riješiti na nivou BiH, što nije tačno.”

Ističe da je Ustavom riješeno pitanje imovine.

“Tu nema nikakvih problema. Mi se ovdje borimo za nešto što je davno već riješeno. I svih ovih godina mi imamo upotrebu te imovine na kvalitetan način. Sve do tih špekulacija, visoki predstavnik koji nije imao pravo da to radi jer nema bonska ovlaštenja. Mi imamo u BiH način vladanja koji se zove autokratija, ambasadorokratija. Oni se sastanu petkom u tom nekom njihovom savjetu i onda odlučuju šta ko treba da radi u BiH. Džaba vam izbori, džaba vam ne znam ni ja šta drugo. I oni tako godinama. To je 27 godina od Dejtonskog sporazuma. Mi imamo rigidne načine upravljanja. Ako tome dodate još stvar da dođe građanin Njemačke i kaže ja sam visoki predstavnik. On nema odluku Savjeta bezbjednosti, šta me briga što nije Rusija. Sad se pokušava iskoristiti ovaj sukob u Ukrajini da sada se on nešto rehabilituje. Kao on je Marija djeva koja treba da doživi samo dobre emocije. To je prevarantska uloga.”

Ja nisam bosanski Srbin, ja sam Srbin

Dodik navodi da Schmidt nije visoki predstavnik i da je sve što on radi ništa.

“To je samo jedna igra tih tako ljudi koji misle, to hrani muslimansku javnost u Sarajevu, kao eto on nešto čini. Evo pogledajte i danas Fahrudin Radončić kaže da je neprihvatljivo da se u lične karte, na prijedlog HDZ-a, stavlja kategorija bosanski Srbi, Bošnjaci i Hrvati. Znači za nas Srbe ostala je ratna terminologija i dok se god to ne promijeni u BiH, da bi svijet bolje razumio o čemu mi pričamo, ja ću koristiti kategorizaciju te vrste. I mislim da ne vrijeđam nikoga. Ja poštujem opredjeljenje da je neko Bošnjak, ali imajući u vidu da sam ja i političar, ja moram naprosto da vodim računa o svim tim kategorijama. Ja nisam bosanski Srbin. Ja sam Srbin. Može biti iz BiH, ali sam Srbin. To je sasvim drukčije, da sam bosanski Srbin i da sam Srbin iz BiH. Kad me budu zvali svi da sam Srbin iz BiH, iz RS-a, ja ću poštovati svakog drugog. Dok god čujem svoje kolege političare u Federaciji da me ne tretiraju na taj način, ja ću upotrebljavati tu terminologiju. Inače poštujem svačijem opredjeljenje na nacionalnu i drugu pripadnost, ali ja mislim da ne vrijeđam kad kažem da je neko musliman. Možda jedan dio sekularnih ljudi Bošnjaka, ali na njih se to ne odnosi. Odnosi se na političku terminologiju koja podrazumijeva da su ovdje tri konstitutivna naroda i da oni imaju neku svoju historiju. Ja poštujem naziv Bošnjaci, ali ja ovdje govorim, ako želim da politički se razumije o čemu se radi, onda moram da koristim formulacije koje su opšte poznate i priznate. Da bude mi samo bosanski Srbi ostajemo problematični, asocijacija je na to.”

“Imovina je Republike Srpske i ostat će naša”, naglašava Dodik.

“Mi ćemo to urediti. Niko ne treba da ima zabludu da mi nećemo nastaviti i da to završimo. Mi ćemo našu imovinu uknjižiti i postupati tako. Organi su krenuli da rade svoj posao i oni će to uraditi. Prije odluke Ustavnog suda ta imovina je uknjižena, ona ne može da bude izgubljena. Ta imovina ne može da pripada BiH. Ne može nadležnost da ima BiH jer nije predviđeno Ustavom. To što kaže neki Ustavni sud, inkvizicijski, to nas ne obavezuje, šta god su oni napisali tamo. Nek nas tuže, mi smo spremni na tu vrstu borbe. Spremni smo na sve. Nećete nam uzeti imovinu i tačka. Nema državne imovine. Ima državna imovina entiteta. Mi postupamo u skladu s Ustavom. Meni sve češće stranci u BiH kažu pusti Ustav. Prije nekoliko dana mi je jedan od važnih ljudi u međunarodnim institucijama rekao, kad je on počeo isto na tu temu, ja kažem Ustav. Kaže ne, vi gospodine Dodik morate da provodite politike. Kažem ja ne, ja ću provoditi Ustav. A on kaže e onda imamo problem. Ja samo tražim da se ponašamo u skladu sa Ustavom. I kad budemo spremni da o tome pričamo onda ćemo o tome razgovarati. Čovjek iz OHR-a meni kaže gospodine Dodik ako se pozivate na Ustav onda imamo problem. Njega Ustav ne zanima. Kao što ne zanima ni strane sudije u Sudu niti zanima Bošnjake u Ustavnom sudu BiH. Oni donose kvalifikacije koje oni hoće. A onda su uzeli pa napisali tamo onaj ko ne poštuje ima krivičnu odgovornost. Dobro, ok, proganjajte nas, hajde. Izvolite. Mi od toga odustati nećemo.”

Ne želim da živim u zemlji u kojoj se ne poštuje Ustav

Kaže da je svoj život i svoju sudbinu podredio interesima Republike Srpske i njenog položaja u BiH.

“Svaki izlazak iz tog položaja za mene je ta BiH neprihvatljiva. To što Bošnjaci pokušavaju da nametnu tu priču kao neku vrstu secesije, ok, ali ja ne želim da živim u zemlji u kojoj se ne poštuje Ustav, u kojoj se jedna linija samo poštuje, a druga se ignoriše. To je završeno Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH. Imovina pripada RS-u. Neće se ništa drugo desiti. Ne može se desiti da visoki predstavnik djeluje. Nema visokog predstavnika, on je mrtvac koji hoda. Ne želim o tome da pričam, nemojte mi uvoditi termin visoki predstavnik koji ne postoji. Kažem, nek donese odluku Savjeta bezbjednosti i ja ću poštovati. Dok ne donese tu odluku on je samo građanin. Ja neću po cijenu svog ličnog komoditeta dozvoliti da to bude ugroženo. Mi smo BiH prihvatili kao dejtonsku i nikakvu drugu. Nikakvu reformisanu, nikakvu nametnutu. Prema tome nećemo ni biti u njoj. Šta god ko o tome mislio. Ako nas vodite do toga da mi jednog dana uradimo to, uradit ćemo, bez obzira na konstalaciju. Nemojte nas voditi u tu stranu. Nemojte. Oteli ste nam sve. Oteli ste nam sud, poreze, oteli ste nam mnogo čega drugog. Visoki predstavnik nametne pa nam slaže, kaže ako vi to dogovorite, potvrdite prvo odluku. Pa mi kao naivno, a priznajem da je toga bilo s naše strane, i mene i drugih, idemo, usvojimo taj zakon, a onda muslimani neće da promijene ništa. I u toj igri da se igra, pa naravno da se ne može. Vratimo se na Ustav ili dogovor o Ustavu, razgovarat ćemo. A ne mijenjaj Ustav samo kako muslimanu odgovara. Naravno da ne može. Ne može. Neće se desiti. Imate problem ozbiljan. Evo, ako je Milorad Dodik problem, zašto su vam problem Hrvati? Zašto ne dozvolite Hrvatima osnovno pravo da mogu da biraju svoje ljude? Preglasate ih na način da muslimani glasaju za Hrvata. Pustite te priče, vidim ja da ste vi svi zajedno. I vi novinari i političari, bez obzira na političke partije. Ali nije fer. Ako kažeš bira se Hrvat za člana Predsjedništva i vi zloupotrijebite to i skupite 150.000 muslimana i glasaju za Komšića. A Hrvate napravite manjinom i to je fer, jel? Pa ako se bira Hrvat onda ga biraju Hrvati. Šta ste imali od Komšića? Malo vam je nabildao mišiće po sarajevskim kafićima o tome kako smo mi šumljaci, kako smo ovo, kako smo ovakvi ili onakvi. Jeste li imali nešto kvalitetno od toga? Ništa niste imali. Nastavite tako pa nećete imati ponovo.”

O najavljenom skupu boračkih organizacija u vezi sa zakonom o državnoj imovini Dodik navodi da će to biti miran skup.

“Mada ja mislim da, naprosto kao što ni vi u Federaciji ne možete da se suprotstavite svojim boračkim strukturama, ne možemo ni mi. Niko nas nije ni pitao za to, osim poziva da dođemo. Malo ko može da odbije da dođe tako da ćemo mi biti tamo. Vjerujem da ćemo imati neke razgovore sa boračkom strukturom i tražit ćemo da to bude zaista miran, dostojanstven skup na kojem će se poslati neke poruke. Oni vjeruju da će biti masovan i da u tom pogledu pozivaju i lidere da dođu tu. Ja ću biti tamo. Da li će biti Borenović i ostali šta će uraditi, ne znam. Šta god mislio o tome, da li je potrebno ili nije, moje je da budem tu. Tu će biti oni koji su upravo svojim angažmanom, angažovani u vojsci RS-a i dali joj pečat i odbranu i oni koji se osjećaju ugroženim da gube imovinu jer oni izvlače iz toga da gube Republiku Srpsku. Ako izgubite imovinu, u čemu je smisao Republike Srpske? BiH nije sporna ako je ustavna.”

Mi u BiH se ne dogovaramo, ovdje se nameću odluke

Na pitanje zbog čega su i on i Schmidt išli na raport kod Vučića, odgovara: “Ja sa Vučićem imam kontinuitet u nekim sastancima. Otkud Schmidt, nemam pojma. Schmidt je tražio, koliko sam ja razumio, da dođe, da nešto kaže. Vučić mu je rekao da ne prihvata bonska ovlaštenja i njihovu primjenu i to je jasno rekao i javno. I meni i njemu je rekao i da se suprotstavlja sankcijama. To otkud Schmidt ja razumijem u jednom dijelu, mnogo je njemačkih investicija sada u Srbiji. To je nesumnjivo Vučićev uspjeh vezano za podizanje Srbije u svakom pogledu. Ta Srbija je promijenila lik na bolje otkad je Vučić predsjednik i to niko ne može da ospori. Razgovara sa svima za koje misli da bi trebalo, da omekša, da eto ti Nijemci ne kažu ti nećeš da priznaš. A šta što je rekao da je visoki predstavnik? Je li to nešto mijenja ovdje? Ne mijenja ništa.”

Ističe da Vučić podržava Dejtonski sporazum, BiH, njen integritet sastavljen od dva entiteta i Ustav BiH.

“To je rekao i meni i njemu. Ja to poštujem. Ali nisam tu samo sa Vučićem. Bio sam skoro sa Erdoganom. I on isto kaže ljudi vi se morate tamo dogovoriti. Erdogan kaže ljudi samo ono što se vi dogovorite ja prihvatam. To je veliki državnik, on razumije o čemu se tu radi. Vučić naravno podržava unutrašnji dogovor. Ali mi se ne dogovaramo u BiH. Ovdje se nameću odluke. Britanci ovdje sada pokušavaju da se vrate na velika vrata, baš na BiH. Pa sad onaj smrad ambasador koji je sve vrijeme šutio, nije progovorio ni na jednom sastanku, a sad se odjednom nabildao, on je taj koji nešto ovdje određuje. Neće. Neće ni Britanci ovdje određivati. To vama Bošnjacima mogu. Nama neće.”

Na pitanje mogu li ga sankcije i pritisak međunarodne zajednice zaustaviti sa puta secesije, Dodik odgovara: “Ko vodi u secesiju? Ako vi mislite da je Ustav secesija onda se slažem u terminu. Ja sve vrijeme pričam da je moja pozicija Ustav. Kad promijenimo Ustav na ovakav ili onakav način onda ću i to poštovati. Ali u Ustavu pišu ove stvari koje pišu. Ako vi hoćete nama da nametnete vanustavnu BiH, ja sam protiv te BiH i ja to ne krijem. A to što javnost kaže da je to secesija, to je vaša stvar. Ja se primarno borim za Ustav i uvijek ću vam reći, kad prekršite Ustav ja sam protiv toga i protiv takve BiH. Mene unutarnja i centralizovana BiH ne zanima. Mene zanima samo Republika Srpska.”

Mene nećete naći u korupciji, nećete to dokazati

Tvrdi da su Republici Srpskoj otete nadležnosti odlukama visokih predstavnika.

“Pustite saglasnost u uslovima neregularne političke atmosfere, prijetnji, smjena i ostalog. Eto sad tražimo ponovno odlučivanje. Niko neće više nijednu nadležnost RS-a prenijeti na nivo BiH, dok ja vodim ovo. A ono što je preneseno u neregularnim uslovima mi ćemo u formalnim okolnostima osporiti. Odlukama našeg parlamenta. Vjerujem da ćemo zakone o odbrani, VSTV-u i UIO-u još prolongirati, ali od toga ne odustajemo. Mi kad smo krenuli u to nije bilo ovog sukoba u Ukrajini. Sada je globalna atmosfera nešto sasvim drugo. Nismo toliko naivni da sada još i to činimo u atmosferi u kojoj neki misle samo da nered koji je posijao Paddy Ashdown ovdje treba da bude zaštićen. Umjesto da sjednemo i da se dogovorimo. Ja o nekim elementima, recimo kad se radi o Sudu i Tužilaštvu, nisam protiv da se na nivou BiH zadrži Sud i Tužilaštvo sa jasnim ingerencijama za ono što je nadležnost BiH, da ima pravo da o tome odlučuje. I da tome dodamo na prostoru čitave BiH ovaj terorizam, korupciju, visoku korupciju. A to su sve zloupotrijebili. Koga su zatvorili? Šta je sa Fahrom Radončićem? Jel u Sarajevu neko misli da je on čist? Ili je to bila manipulacija kad su ga oslobodili?”

Naglašava da se protiv njega ne vodi nijedan koruptivni postupak.

“Osim ove izmišljene priče o nekretnini u Beogradu. Nemaju nikakve dokaze, sad su se ušutili. Da vidimo šta će izmisliti sad sljedeće. Dakle nikad nisam osuđen za bilo koje zlo djelo, krivično. Bio sam bogatiji čovjek prije rata nego sada. Mene nećete naći u korupciji. Nećete to dokazati. Mene nema nigdje, ja nisam naivan tip u tom smislu da se bavim tim. Ja sam svoju firmu zatvorio da bih mogao da se bavim politikom. I ostala mi je ušteđevina. Kad je dolazio rat ja sam novac sklonio u inostranstvo. I ja taj novac ostavljam i dalje za neku sigurnost moje porodice. Nek ispitaju šta hoće. Ispitali su me do bola. U ovom trenutku se naložila jedna opsežna finansijska istraga protiv Milorada Dodika, njegovog sina, kćerke, snaje. Tužilaštvo BiH nas istražuje. Naložilo je svim institucijama, notarima, nema kome nisu, samo da bi našli neki debalans u nekom smislu. Izvolite, ja nisam protiv toga. Sarađivat ću. Ja sam rekao da ne priznajem Sud i Tužilaštvo BiH, ali sam rekao ako imate nešto lično protiv mene uvijek ću doći i poštovat ću to. Da ne bi dalje nastavili da spekulišu. Nije problem, ali je indikativno što stalno pokušavaju. Zašto su vodili proces udruženi kriminalni poduhvat protiv Vlade RS-a čiji je predsjednik Vlade bio Milorad Dodik, pa ništa nisu dokazali. Hoće li se neko u ovoj zemlji izviniti za moje četiri godine učešća u tom procesu? Ili hoćete li mi se izviniti poslije ovoga što radite? Hoćete li mi nadoknaditi što sam za pet godina izgubio 700.000 eura? A onda kažete kako sam ja lopov. A vi ste pošteni? Pozivam neutralno najvažnije sudije svijeta nek kažu jel to ima ili nema. A ne ove. Ti ljudi koji su bili u Tužilaštvu su bili korektni. Ali moja sumnja mora da postoji. Ako saznate da recimo tužilac koji vas juri je bio pravni savjetnik Paddyja Ashdowna. Znači on dijeli iste vrijednosti kao on. I ja njemu kažem vi niste po Ustavu, on kaže znam, ali je ovo korisno za BiH. Čuj, ne piše u Ustavu da je korisno za BiH ustavna kategorija. Znači mi imamo ovdje bazična razilaženja.”

Ja sam igrač srpskog naroda i Republike Srpske

Na pitanje boji li se da će se naći iza brave, Dodik odgovara: “Da se bojim toga ja bih bio servilan i niko me ne bi pitao. Kako Fahru Radončića niko ne ganja? I neke druge još. On je meni rekao da ne može on da bude politički važan ako mene ne napada, a onda smo se dogovorili da nakon zajedničkog učešća u vlasti neke stvari dogovorimo.”

Smatra da on svojim političkim djelovanjem ne može naštetiti Republici Srpskoj.

“To što opozicija priča, njima polemika je besmislena. Ali kako to da me biraju upravo ovi koje ja rušim? Šta bi oni drugo rekli iz PDP-a nego to? Ja mislim da je daleko teže imati nekretninu u Londonu i da je to daleko skuplje nego što ja recimo imam u Beogradu. Ali sva priča je sada o Beogradu. Niko ništa drugo ne pita. Ja čak ne mislim da njih to treba pitati. Ljudi su vjerovatno nekako, nisu glupi da to kupe na špekulativan način.”

Ističe da opoziciju smatra izdajnicima zato što urade sve što od njih traže Britanci.

“Zato što su servilni muslimanima u Sarajevu, zato izdaju Republiku Srpsku.”

Na pitanje koliko je ruski igrač kaže da je on igrač srpskog naroda i Republike Srpske.

“I koristim dobre odnose sa Putinom kojeg cijenim kao velikog državnika jedne velike zemlje, moćan čovjek koji je uvijek bio korektan prema nama. Nikada nije tražio ništa. Taj isti Putin je 10 puta meni rekao samo da poštuje Dejtonski sporazum, ako ja odem izvan Dejtonskog sporazuma da podrške nema. To mi je rekao i zadnji put. Dogovorili smo ekonomsku saradnju, da gradimo i pojačamo priču oko gasovoda koji nam osporavaju u Sarajevu već 15 godina. Ja sam rekao da u ovom sukobu treba da budemo neutralni i mislim da je to najbolja pozicija. Prvo, Rusija je garant Dejtonskog sporazuma. Kakav je to svijet u kojem mi možemo uvoditi sankcije Rusiji? To da ja sad trčim za nekim politikama, a da rušim svoje principe, mi nećemo dati saglasnost da se Rusiji uvedu sankcije na nivou BiH. Mogu se praviti te karikature ala Bisera Turković, Komšić i ostali, to možete. Ali formalno, to se neće desiti. Za nas je najbolja politika ostati nuetralan. I moja pozicija prema tome nije ruska, to je pozicija neutralnosti. Mi smo rekli da poštujemo teritorijalni integritet, tražimo da se rat što prije završi i da stradanja prestanu.  Da su i Rusi i Ukrajinci naši bratski narodi i da mi ne možemo u tom pogledu biti ni na jednoj strani. Ja to tako vidim. Neko ne vidi, neko neće, neko nema svoj stav, samo čeka šta će neko javiti iz Brisela ili neke druge destinacije. Ja pokušavam ipak da razmišljam.”

Treći entitet bi trebao da bude realan

Dodik ističe da se u Bosni i Hercegovini ne može desiti ukrajinski scenarij.

“BiH je bezbjednosno apsolutno sigurna. Teritorijalno, unutrašnje uređenje predviđeno Ustavom, također.”

Smatra da bi treći entitet trebao da bude realan.

“Da jedan narod u političkom smislu ima svoj entitet, svoju autonomiju, pojavljuje se organizovanim faktorom i dogovara se sa drugim narodom. To je suština u BiH. Mislim da konstitutivni narodi, a Hrvati to jesu, treba da upražnjavaju prava konstitutivnih naroda i da manipulacije tipa da muslimani izaberu njemu člana Predsjedništva su nepristojna. Ja mislim da bi i muslimanima bilo bolje da imaju svoju teritorijalnu politički kompaktnu jedinicu. Hajmo napraviti dogovor da nema cijepljenja. Ja nijedan razvojni program u Federaciji nisam zaustavio. Ako Bosna i Hercegovina nije ustavna, ona nama takva ne treba. I mi se ne osjećamo u njoj ni zaštićeni ni potrebni. U toj BiH, ala građanskoj i to, mi ne vidimo svoje mjesto. Građanska BiH nije ustavna.”

Dodik navodi da nema ništa protiv da se izbori održe u oktobru.

“Ja se spremam da pobijedim ponovo i pobijedit ću.”

Na pitanje koji je entitet siromašniji kaže: “Što se tiče ekonomije ja nisam spreman da spriječim nijedan razvojni projekat u Federaciji. Došlo je do toga da nemamo stočni fond, da nemamo dovoljno hrane, da nemamo mnogo stvari u čitavoj BiH. Mi ćemo u RS-u svojim kontaktima obezbijediti da imamo dovoljno hrane, da imamo namirnice koje su ovdje neophodne i pokušat ćemo, ako neko zatraži iz Federacije, da to zajedno uradimo. Mi imamo zalihe nafte za tri mjeseca. Mi smo prije šest mjeseci imali prosječnu platu veću nego u Federaciji. Ali ne znači to mnogo. To je bijedna prosječna plata i u Federaciji i u Republici Srpskoj. Bakir Izetbegović često govori o tome kako smo mi siromašniji. Ali dobro, naprosto nas ima duplo manje nego u Federaciji.”

Smatra da bi domaći ljudi, rasterećeni raznih pritisaka, trebali da sjednu i dogovore se šta je ta BiH koja bi u ovom trenutku zadovoljavala i Hrvate i Srbe i Bošnjake.

“I da joj damo život neki narednih 20-30 godina, da se promijeni struktura pa da se vidi da li neka mlada generacija možda misli nešto drukčije. Ovo guranje, nametanje, to će samo dovesti do njene disolucije. Ja sam u funkciji odbrane Dejtonskog sporazuma kako piše, a ne duha Dejtona, i Ustava kako piše. Neko misli da to ne valja, ja mislim da valja. Ne mislim da mijenjam osnove politike i sve dok budem podržan od ovog naroda ja ću biti u politici. Ja sam čovjek koji nikoga ne mrzim, ako nisam pomogao nisam odmogao. Nema Bosne bez zadovoljstva svih, a u ovom trenutku su svi nezadovoljni”, zaključio je Dodik.

federalna.ba

BiH

Rastu plate federalnim državnim službenicima, sudskoj vlasti i zaposlenima u javnim ustanovama

Published

on

By

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić danas je, u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu, s predsjednikom Sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji BiH Samirom Kurtovićem potpisao Sporazum o osnovici i bodu za obračun plaća.

Potpisivanju je prisustvovao federalni dopremijer i ministar finansija Toni Kraljević.

Potpisivanje današnjeg sporazuma rezultat je kontinuiranih pregovora koje je Kolegij Vlade Federacije BiH vodio s predstavnicima Sindikata, a u skladu je sa Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH i Kolektivnim ugovorom za službenike organa uprave i sudske vlasti FBiH, kao i rastom indeksa potrošaških cijena.

Podsjećamo, tokom vođenja pregovora, predstavnici Sindikata su zahtjev za utvrđivanje nove osnovice obrazložili analizom povećanja troškova života, kao i rastom prosječne plate u Federaciji BiH od 2021. do 2024. u odnosu na rast plata zaposlenika u organima uprave FBiH.

Nikšić je ovom prilikom istakao da je donošenjem ove odluke Vlada Federacije BiH, u skladu za zakonom i Kolektivnim ugovorom, doprinijela unapređenju prava radnika u Federaciji BiH. Naglasio je da nakon donošenja Odluke o iznosu najniže plate u FBiH u 2025. godini, utvrđivanjem Prijedloga budžeta Federacije BiH za ovu godinu, te današnjim potpisivanjem Sporazuma, pokazuje opredjeljenje da se kontinuirano poduzimaju aktivnosti na vraćanju dostojanstva i digniteta građana u Federaciji BiH.

Sporazumom se utvrđuje osnovica u iznosu od 480 KM i bod u iznosu od 1,00 za obračun plaća u organima vlasti Federacije BiH u fiskalnoj 2025. godini. Ranija osnovica je iznosila 425 KM.

Treba istaći da će rasti plata i nosioca izvršnih funkcija, od premijera, ministara, zastupnika, delegata i tako dalje. Plate izvršnih funkcionera će rasti u prosjeku od 420 do 550 KM.

Ova osnovica i bod primjenjivat će se na način i od momenta kada to bude uređeno Zakonom o izvršavanju budžeta za 2025. godinu, a u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH.

Kurtović je izrazio zadovoljstvo današnjim potpisivanjem sporazuma kojim su Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo finansija, u skladu s propisima, ispunili zahtjev Sindikata i radnika koje predstavljaju.

Klix

Nastavi čitati

BiH

Košarac ne krije zadovoljstvo Trumpovom odlukom o obustavljanju američke pomoći: ‘Muk u Sarajevu, para više nema’

Published

on

By

Para više nema za “pomoć”, koja služi za “destabilizaciju svjetskog mira promovišući ideje u stranim zemljama koje su direktno suprotne harmoniji i stabilnim odnosima unutar i među zemljama” – napisao je Košarac

 

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, objavom na Instagramu je proslavio odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o zaustavljanju, odnosno suspenziji američke pomoći koja se šalje u države širom svijeta, uključujući i BiH.

 

– Nakon Trampove odluke, muk u Sarajevu. Para više nema za “pomoć”, koja služi za “destabilizaciju svjetskog mira promovišući ideje u stranim zemljama koje su direktno suprotne harmoniji i stabilnim odnosima unutar i među zemljama”.

 

Prema dostupnim informacijama, iz SAD-a je u 2024. godini kroz stranu pomoć u BiH stiglo 39 miliona dolara, a u godini ranije taj iznos bio je 93,7 miliona dolara. Trošilo se u Sarajevu – napisao je Košarac.

 

(DEPO PORTAL/au)

Nastavi čitati

BiH

Marinko Umičević kaže da će Trumpu poslati cipele “ako se popravi” i ukine “nepravedne sankcije” Dodiku i ostalim

Published

on

By

Prije osam godina prvoj dami SAD Melaniji Trump poslao sam štikle za Bijelu kuću. Sada čekam da vidim kako će se Trump pokazati, pa možda i njemu pošaljem cipele.

To je na svom Facebook profilu napisao tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” Marinko Umičević, naglasivši da nove američke administracije očekuje bolji odnos i sagovornike.

Očekujemo razmatranje i ukidanje nepravedno nametnih sankcija i priliku da mi kažemo svoj stav i istinu. Nadamo se da većem razumijevanju i objektivnijem sagledavanju činjenica kada je srpski narod u pitanju – rekao jeUmičević.

Podsjeća da je u jednom od prvih govora nakon izbora, Donald Trump obećao da će okončati vladavinu neuspješne i korumpirane političke administracije u Washingtonu.

– To je, upravo, ono čemu se mi ovdje nadamo. Donald Trump danas polaže zakletvu kao 47. predsjednik SAD. Inauguracija se održava na Sabor svetog Jovana Krstitelja, naš veliki praznik i na današnji dan nadamo se promjenama nabolje. Sve oči su sada uprte u Vašington, cijeli svijet ima velika očekivanja od Donalda Trumpa – poručuje Umičević.

Nastavi čitati

BiH

Košarac o modernizaciji Oružanih snaga BiH: ‘To je za nas potpuno neprihvatljivo’

Published

on

By

Sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, održana danas, 20. januara, završena je bez donošenja ključnih odluka, dok su raspravljana neka važna pitanja koja se odnose na stanje u zemlji.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staša Košarac, obratio se medijima nakon sjednice i istakao da je stav Vijeća ministara bio usklađen sa Zaključcima Narodne skupštine RS (NSRS).

“S tim u vezi, hoću da kažem da je nama važno pitanje implementacija zaključaka NSRS, pogotovo iz aspekta informacija kojima smo raspolagali, a da se prilikom, ili eventualno našeg nedolaska primjenjuje autentično tumačenje izmjenjenog Zakona o Vijeću ministara iz vremena Miroslava Lajčaka – čini mi se, 2007. ili 2008. godina. To bi značilo da bi se po našem nedolasku mogla zakazati sljedeća sjednica Vijeća ministara i odlučivati bez onih koji nisu prisutni. Zato sam i rekao da smo danas postupali tragom zaključaka NSRS”, kazao je na početku, Košarac.

Odbijen prijedlog Tužilaštva: Ljubiši Petroviću nisu određene mjere zabrane

Odbijen prijedlog Tužilaštva: Ljubiši Petroviću nisu određene mjere zabrane

Koašarac je istakao kako na današnjoj sjednici nisu razmatrane “europske teme”, ali i da bi, da ih je i bilo, također postupili u skladu sa Zaključcima NSRS”.

 

No, bilo je nekih tema koje su morali da “odbrane u cilju interesa RS”, dodao je:

“Komentarišući zajedno Amidžić i ja, nemogućnost obezbjeđivanja oko 200 miliona KM za modernizaciju Oružanih snaga BiH, što je za nas potpuno neprihvatljivo iz aspekta vrlo dramatičnih, neutemeljenih, netačnih, zbranjavajućih informacija koje ovih dana u javnost šalje ministar odbrane, vrlo jasno smo iskazali naš stav po tom pitanju – da je to za nas potpuno neprihvatljivo. I dalje cijenimo pitanje da je vrlo važan proces koji treba zajedno da provedemo u BiH jeste demilitarizacija i ukidanje Oružanih snaga”, mišljenja je Košarac.

Drugo pitanje, nastavlja, jeste pitanje kupovine određenih zgrada, tj. smještajnih kapaciteta institucija BiH u Istočnom Sarajevu i Banjoj Luci gdje cijene da je bilo važno da budu prisutni i glasamo za provođenje određenih postupaka jer je to “u značaju RS-a”, kao i činjenicu da je na dnevnom redu bilo formiranje radne grupe koja bi trebala da pripremi izmjene određenih zakona, odnosno zakona koji bi se odnosili najprije na dijasporu i dopunsko obrazovanje djece u tzv. bh iseljeništvu.

“Cijenili smo da globalno trebamo, kada je u pitanju inicijativa za ukidanje PDV-a za lijekove dati podršku poslaničkim inicijativama”, zaključio je, također.

Raspravljano je, dodaje, i o inicijativama za smjenu ministara Nešića i Konakovića. Dodao je da ostaju pri stavu da je Konakovićeva inicijativa o 9. januaru i njegovom proglašenju danom žalosti “vrlo loša poruka” i da vrijeđa pripadnike jednog konstitutivnog naroda.

Radiosarajevo.ba

Nastavi čitati

BiH

Konaković: Zvaničnici iz RS se bez osnove raduju dolasku Trumpa

Published

on

By

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković ocijenio je danas da neće doći do promjene američke politike prema BiH nakon pobjede Donalda Trumpa, koji danas zvanično preuzima dužnost američkog predsjednika.

“Može se desiti da ne budemo u fokusu. To su periodi u kojima neke administracije imaju nekad manji fokus na neku zemlju. Ali sigurno neće doći do promjene politike, jer je Dejtonski sporazum dijelom njihov projekt”, naglasio je Konaković.

Tvrdi da SAD na zapadnom Balkanu nikada neće podržati ruske interese prije svojih.

Podsjetio je da se tokom prošlog Trumpovog mandata ništa drastično nije promijenilo te da se zvaničnici iz entiteta Republika Srpska raduju bez osnove.

“Sankcije nisu hir jednog čovjeka i političari iz RS trebaju istražiti kakav je administrativni proces izricanja ili ukidanja sankcija. Neopravdano gubimo vrijeme na evropskom putu. Nada da će neko dati zeleno svjetlo za secesiju je nerazumna”, istakao je Konaković.

On je to izjavio nakon sjednice Vijeća ministara BiH na kojoj je usvojeno od 45 do 50 tačaka, među kojima se većina odnosila na programe rada institucija. Iako nemaju suglasnost oko kadrovskih rješenja, Konaković smatra da je sjednica bila jako efikasna.

Na pitanje da li politička kriza ide u prilog opozicionim strankama SDA, SDS i PDP, Konaković je kazao da opozicija treba uporediti šta je opozicija učinila tokom prošlog mandata i šta je uradila aktuelna koalicija te da će uvidjeti razliku.

Izrazio nadu da će svi novinari doći na njegovo javno saslušanje pred Komisijom za vanjske poslove te da je on insistirao da se saslušanje održi još u decembru.

FENA

Nastavi čitati

BiH

Čović: Trump se neće baviti BiH, preglasavanjem Hrvata šalje se ružna poruka

Published

on

By

Predsjednik HDZ-a i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine Dragan Čović izjavio je kako će do kraja sedmice sjesti s predstavnicima partnerskih stranaka kako bi se pokušali otkloniti problemi koji su doveli do novih zastoja i blokada na entitetskom i državnom nivou vlasti.
– Jutros sam razgovarao s predsjedavajućom Vijeća ministara, informirala me da imamo problem, ali rekla je kako će nastojati danas održati sjednicu sa skraćenim dnevnim redom, a da mi pokušamo napraviti sastanke s partnerima u vlasti. To ćemo uraditi do kraja sedmice i nadam se da ćemo ih svojom politikom vratiti za sto i pokušati završiti ono što smo započeli prije dvije godine. To primarno znači usvojiti sve zakone, budžete i na državnom i entitetskom nivou kako bi u martu mogli poslati poruku da radimo nešto na tragu evropskog približavanja – izjavio je Čović nakon sjednice predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Čović je komentirao očekivanja od Donalda Trumpa koji danas priseže za predsjednika SAD-a, istaknuvši kako vjeruje da među svojim prioritetima Trump neće imati Bosni i Hercegovinu niti ovu regiju.
– Kako ja vidim, on je u prethodnom mandatu primarno gledao globalne stvari, mir u svijetu, tehnološki i ekonomski progres. Vjerujem da će se oko tog progresa u svijetu lomiti koplja njegove politike, a dobro bi bilo da realizira projekt okončanja ratova – ustvrdio je Čović.
Niko izvana ne treba donositi odluke
Poručio je kako, u tom kontekstu, niko izvana ne treba donositi odluke vezane za Bosnu i Hercegovinu.
– Što se tiče BiH, imamo različitih najava, prije svega u administraciji koja treba doći i što je samo po sebi poruka. Ovo je jubilarna godina, 30 godina od Dejtona i ovo je godina u kojoj će se morati donositi značajne odluke, a značajne odluke nisu preglasavanje Hrvata u federalnom ili bilo kojem domu. Mislim da su takvi potezi promašeni, njima se šalje ružna poruka i usporavaju se naše ambicije na euroatlantskom putu – smatra predsjednik HNS-a BiH.
Nove “trzavice” u bh. politici izazvalo je pitanje ko treba naslijediti Hrvaticu Katu Senjak u Ustavnom sudu Federacije BiH. Nakon rasprave o izboru dvoje nedostajućih sudija Ustavnog suda Federacije BiH Kolegij Doma naroda Parlamenta FBiH u četvrtak navečer odlučio je prekinuti sjednicu tog tijela zakonodavne vlasti.
Delegati su najviše raspravljali o tome treba li umjesto sutkinje Kate Senjak, koja je otišla u penziju, birati sudiju hrvatske nacionalnosti ili ne.
Čović tvrdi kako stranke koje zagovaraju unitarističku BiH pokušavaju promijeniti ustaljenu praksu i sudiju hrvatske nacionalnosti zamijeniti onim druge nacionalnosti.
– Istu raspravu smo imali i kod Ustavnog suda BiH kada je umjesto Mate Tadića trebao doći novi predstavnik, vidjeli ste koliko je bilo rasprava. Ista je sada stvar kada Kata Senjak ide u penziju. Sada smo dali čitavu listu sudija, a na toj listi je ostavljen i neko ko nije Hrvat, iako je trebala biti lista od Hrvata jer se mijenja Hrvat. Neko se očito priprema da “oboji” Ustavni sud (FBiH) dominantno građanskom koncepcijom, odnosno Bošnjacima u Ustavnom sudu – istaknuo je Čović.
BH Gas nije sposoban za realizaciju Južne interkonekcije
Komentirao je i odluku federalnog parlamenta o reorganizaciji firme BH Gas zbog realizacije projekta Južne plinske interkonekcije, istaknuvši kako ta firma jednostavno nije sposobna realizirati taj energetski projekt.
– Nama ta reorganizacija ne daje ništa, mi smo vrlo jasno postavili strateški interes hrvatskog naroda u BiH da plinificiramo ona područja gdje to do sada nismo imali. To je čitava Hercegovina pa poveznica na Srednju Bosnu. To je naš interes i oko toga nema špekulacija. Također, čudno mi je da je nečiji strateški interes da baš jedna firma radi taj posao. Ta firma nije sposobna provesti ovaj projekt ni za sto godina, a ne za osam ili deset – kritičan je bio Čović.
Dodao je kako unatoč tome HDZ neće blokirati rad zakonodavne i izvršne vlasti u FBiH.
– Nikada HDZ ništa nije blokirao, pa ni ovaj put. Ja sam kazao da ćemo mi dalje slijediti ustav i zakone i to je urađeno. U Domu naroda je neko imao pravo da preglasa hrvatski narod, a da li je to dobro iskorišteno pravo, to je sad za analizu. Ja lično mislim da taj projekt treba ubrzano raditi, da se spojimo s Hrvatskom. Tamo se treba završiti 74 kilometra od Dugopolja do granice s BiH, a da ne pričam koliko to treba raditi kod nas. Hercegovina ne služi za prolazak te infrastrukture već da je koristimo. Oni što su mislili da će ona samo proći do neke tačke B mislim da su jako pogriješili u svojim kalkulacijama. Nikakvih blokada neće biti, a mi ćemo koristiti svoje mogućnosti da djelujemo kroz izvršnu i zakonodavnu vlast na nivou entiteta, kantona, općina i gradova s ciljem da ovaj projekt što prije zaživi – zaključio je Čović.

FENA
Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije