Connect with us

USK

Dok oboljeli jedva plaćaju sedmičnu terapiju, “uhljebi” u komisiji dobijaju 16.000 KM

Published

on

Federalno ministarstvo zdravstva dobilo je od revizije ocjenu mišljenje sa rezervom za 2023. godinu. Detektovani su krupni propusti koji se uglavnom odnose na nabavku lijekova, transfere za sanaciju zdravstvenih ustanova, i u konačnici štete pacijentima.

Ali prije toga jedan, u finansijskom smislu, „manji“ propust i pronevjera sredstava, i to u vrijeme dok sa svih strana pristižu informacije da oboljeli ne mogu platiti čak ni sedmične terapije, piše Žurnal.

Slučaj Nediljka Rimca

Najmanje 862 KM pronevjerio je ministar ovog ministarstva Nediljko Rimac (HDZ 1990), tako što je ovaj iznos korišten za njegov smještaj u Sarajevu, uz konzumaciju jela i pića, iako ministar Rimac ima osiguran smještaj u mjestu rada na osnovu kojeg ostvaruje pravo na naknadu troškova smještaja u iznosu od 299 KM mjesečno. S obzirom da je revizija ovu kontrolu vršila na osnovu odabranih uzoraka, a ne svih troškova, nije isključeno da se ovakav slučaj ponovio. Za reprezentaciju je potrošeno 3.818 KM:

-Računi ne sadrže kratke bilješke iz kojih se može utvrditi svrha korištenja sredstava reprezentacije – navedeno je u izvještaju.

Prema CIN-ovoj bazi podataka, ministar Rimac posjeduje stan, kuću, zemljište u Livnu i osnivač je jedne privatne kompanije koja se bavi proizvodnjom rezane građe. Ostvario je i dodatni prihod, tzv bijeli hljeb u iznosu od 24 hiljade KM. Bio je zastupnik u nekoliko vlada i skupština.

Revizija je kao sporno navela i angažovanje pojedinih zaposlenika u velikom broju komisija. U njima su uglavnom imenovani rukovodeći kadrovi – savjetnici i pomoćnici ministra, šefovi odsjeka i sekretar.

Rad komisija izvan radnog vremena

Pojedinim zaposlenicima je tokom 2023. za rad u različitim komisijama – čak pet do devet komisija – isplaćena naknada u iznosu od 12 do 16 hiljada KM!

To je moguće jer Ministarstvo nije donijelo interni akt kojim bi se ograničio broj komisija u kojima mogu učestvovati zaposlenici, kao ni maksimalan iznos naknade koji mogu dobiti na godišnjem nivou:

-Prema prezentovanim izvještajima rad komisija se odvijao izvan radnog vremena. Međutim, za pojedine članove komisije ne možemo potvrditi da su zadatke obavljali van radnog vremena… Iako je određeni broj komisija formiran na osnovu posebnih propisa, ističemo da se radi o poslovima i zadacima koji su u nadležnosti Ministarstva, u okviru redovnih radnih zadataka utvrđenih Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

Mišljenje sa rezervom Ministarstvo je dobilo i zbog toga što nije pregovaralo sa proizvođačima lijekova s ciljem postizanja nižih cijena lijekova sa Liste lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja FBiH:

-Što za posljedicu ima da zbog nedostatka sredstava nijedan kanton nema u potpunosti usklađenu pozitivnu listu s federalnom.

Lijekovi po posebnim programima Fonda solidarnosti osiguravaju se dodatnim finansijskim sredstvima Fondu, što u prošloj godini kroz budžet nije učinjeno. Revizijom je utvrđeno i to da za većinu lijekova sa Liste lijekova Fonda solidarnosti nisu sačinjena stručno-medicinska uputstva ministra, a da lista lijekova Fonda nije sačinjena u skladu sa Zakonom o lijekovima:

-Uvršteni lijekovi nisu dostupni svim osiguranicima u FBiH u odobrenoj indikaciji u skladu sa stručno-medicinskim uputstvima.

11 potkomisija

Iako je još 2021. formirano 11 potkomisija koje su trebale napraviti ova uputstva, samo su dvije obavile zadati posao. To direktno utiče na prava osiguranika na lijekove sa Liste Fonda solidarnosti.

Problem sa izdvajanjem sredstava za Fond solidarnosti o kojem smo pisali više puta do sada nastavio se i u 2023. Federalni zavod tražio je osiguranje sredstava u iznosu od 84,8 miliona KM zbog velikog broja pacijenata na listi čekanja. I taj traženi iznos značajno je niži od onog koji po zakonu pripada Fondu, jer bi se trebala osigurati sredstva u visini koja se izdvajaju za zdravstveno osiguranje iz obaveznih doprinosa. Prvo je odobren iznos od 33,5 miliona KM, a kasnije je izmjenama i dopunama budžeta i preraspodjelom sredstava taj iznos porastao na 51,6 miliona KM, ali je on i dalje daleko ispod traženog i potrebnog.

Revizija je problematizirala i raspodjelu sredstava za sanaciju zdravstvenih ustanova u FBiH – Županijskoj bolnici Dr fra Mihovil Sučić Livno (dva miliona) i Domu zdravlja Travnik (200 hiljada KM), jer je izvršena „bez kriterija i neptransparentno“. Radilo se o dodatna 2,2 miliona za ove namjene, ali javni poziv zdravstvenim ustanovama da apliciraju nije bio objavljen, niti su druge ustanove uopšte imale informaciju da mogu aplicirati.

Klinička bolnica Mostar je na kraju 2021. imala poreski dug od skoro 70 miliona KM. Iako je putem transfera dobila 40 miliona KM, na dan 31. decembar 2023. dug je iznosio čak 103,5 miliona KM.

USK

Koliki je stvarni Horvatov potencijal? SDA, SDP, NS, DNZ i DF konačno imaju zajedničkog kandidata za načelnika Velike Kladuše

Published

on

By

Povukavši kandidaturu Amira Purića, Naša stranka je zahvalila SDP-u, DNZ-u, SDA i DF-u na korektnosti i kooperativnosti, a novom kandidatu obećava podršku

SDA, SDP, NS, DNZ i DF konačno su se složili oko zajedničkog kandidata za načelnika Velike Kladuše. To će biti Boris Horvat, poznati kladuški privrednik, osnivač Kladuške stranke privrednog prosperiteta i vlasnik hala Miral u kojima je bio migrantski kamp u Velikoj Kladuši do zatvaranja 2022. godine.

NEKOREKTAN ODNOS

Podsjećamo, ove stranke u Velikoj Kladuši već druge lokalne izbore pokušavaju zajedničkim kandidatom pobijediti Fikreta Abdića i laburiste, a čak i nakon što je visoki predstavnik nametnuo izmjene koje se odnose na kandidature ratnih zločinaca, u Kladuši još nemaju zvaničnu potvrdu hoće li laburisti moći ponovo kandidirati Abdića.

Pet stranaka prvobitno se složilo da zajednički kandidat bude Amir Purić iz Naše stranke, a onda su centrale DF-a i SDA uskratile podršku, tako da se Purić ipak povukao kako bi se došlo do zajedničkog kandidata koji bi imao objektivne šanse protiv kandidata laburista, piše Oslobodjenje

– Nisam spreman da zbog sujete ili inata dovedem u pitanje mogućnost promjene vlasti u Velikoj Kladuši nakon 12 godina tapkanja u mraku. Novom kandidatu se stavljam na raspolaganje, ima punu podršku Naše stranke, kazao je Purić.

Osim što kritikuje NES, SDA navodi da u Velikoj Kladuši neće dopustiti uplitanja sa strane, ma od koga dolazila

Koliki je stvarni Horvatov potencijal?

Nekorektan je bio odnos pojedinih stranaka koje su u ovaj proces ušle sa figom u džepu, sve vrijeme lažno pokazivale interes, a na kraju se povukle iz procesa i istakle svoga kandidata, čime su dosadašnjoj korumpiranoj i destruktivnoj lokalnoj vlasti pojačale šanse i mogućnost ostanka na vlasti, objasnili su iz SDA.

S druge strane, kandidat Boris Horvat ima značajnu podršku privrednika pa su DNZ, SDA i SDP čvrsto stali iza njega.

POTENCIJAL ZA POBJEDU

– Iskustvo nas uči da Boris Horvat, sa svojim poduzetničkim i ljudskim referencama, uz političku podršku stranaka koalicije, kladuških poduzetnika i dobronamjernih građana Velike Kladuše, ima izborni potencijal za pobjedu u nadmetanju za načelnika Velike Kladuše na predstojećim lokalnim izborima i da tako prekorači prvu stepenicu za promjenu vlasti u Velikoj Kladuši, kazao je predsjednik DNZ-a Rifat Dolić.

Rukovodstvo SDP-a BiH Velika Kladuša pozvalo je i druge političke subjekte da stanu iza ovog kandidata.

– Podrška gospodinu Horvatu predstavlja značajan korak ka daljem razvoju i prosperitetu Općine Velika Kladuša. Vjerujemo da će se zajedničkim snagama doći do pobjede, ističu u SDP-u.

Nastavi čitati

USK

Zatvoren objekt pošte u Ripču, mještani negoduju: ‘Ko nema auta, može čekati da isključe struju i vodu’

Published

on

By

Građani bihaćke prigradske mjesne zajednice Ripač početkom mjeseca ostali su uskraćeni za svakodnevne poštanske usluge u svom mjestu pa tako za plaćanje računa, podizanje novca ili slanje paketa sada moraju do gradske Pošte udaljene desetak kilometara.

– Iz Generalne direkcije JP „BH POŠTA“ Sarajevo stigla nam je zvanična informacija kako je ova poštanska jedinica privremeno zatvorena od juna do septembra zbog tehnološke organizacije rada. Privremenim zatvaranjem pošte mještani naselja Ripač nisu uskraćeni za usluge koje pruža BH Pošta jer sve poštanske, novčane i ostale usluge mogu obaviti u četrnaest ostalih poštanskih jedinica na području grada Bihaća, kao i kod poštara koji poštanske pošiljke redovno dostavlja – stoji u informaciji.

Mještani su nezadovoljni.

„Šta da rade penzioneri ovdje? Recimo, penzioneri. Trebamo plaćati autobus da bismo išli platiti račune u grad. A sad je raspust što znači da će i autobus ići rijetko. S čime do grada ? Ko nema auta, može čekati da isključe i struju i vodu i smeće“, kaže odgovara Hasiba Čirić.

Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Ripač Adil Mušeta kaže kako je u subotu saznao da se Pošta zatvara u ponedjeljak, bez ikakvog obavještenja od nadležnih u BH Pošti. Pokušao je kontaktirati direktora Centra pošta  Bihać ali on, navodno, nije odgovarao na njegove pozive.

„Iz nekih izvora saznajemo kao nije rentabilna. Međutim, mi mještani znamo sigurno da je rentabilna jer se ovdje plaćaju računi, Pritoka, Golubić, Ripač… Dosta penzionera. Samo Ripač ima 300 penzionera koji svi plaćaju ovdje račune. Onda iz drugih izvora čujemo da nemaju osoblja“, kaže nam Mušeta.

Odgovor na pitanje zašto je zatvorena Pošta u Riču, iz Generalne direkcije JP BH POŠTA iz  Sarajeva odgovaraju:

„Zbog tehnološke organizacije rada poštanska jedinica 77215 Ripač privremeno zatvorena u periodu od 01.06. do 01.09.2024. godine. Privremenim zatvaranjem pošte mještani naselja Ripač nisu uskraćeni za usluge koje pruža BH Pošta, jer sve poštanske, novčane i ostale usluge mogu obaviti u četrnaest ostalih poštanskih jedinica na području grada Bihaća kao i kod poštara koji redovno vrši dostavu poštanskih pošiljki. Podjela penzija je organizirana na način da se penzija isplati korisniku na kućnu adresu, te organizovane podjele ispred objekta pošte 77215 Ripač nije bilo“

Ovakvim obrazloženjem građane Ripča, kažu, ne može niko ubijediti kako je zatvaranje poštanske jedinice na tri mjeseca opravdan čin. Oni, kad god im to zatreba, iz sve plićeg džepa, moraju platiti prijevoz do Bihaća kako bi platili sve račune.

Video pogledajte OVDJE

Nastavi čitati

USK

Slučaj u Krajini: Medicinari spasili život muškarcu, kada se probudio – napao ih

Published

on

By

Nesvakidašnja situacija dogodila se u Velikoj Kladuši kada je 45-godišnji muškarac pokušao izvršiti samoubistvo rezanjem vena. Međutim, zahvaljujući brzoj reakciji medicinara hitne službe Doma zdravlja Velika Kladuša, njegov život je spašen.

Prema našim saznanjima, medicinari su pronašli muškarca u besvjesnom stanju i odmah mu pružili potrebnu medicinsku pomoć. Nakon što su mu sanirali rane i kada se probudio, muškarac je počeo verbalno napadati medicinsko osoblje, upućujući im psovke i uvrede.

Ubrzo nakon incidenta, na lice mjesta stigla je policijska patrola, što je dovelo do smirivanja situacije. Muškarac je potom upućen u Kantonalnu bolnicu gdje je nastavljena njegova medicinska obrada.

Naknadno smo saznali da je muškarac bio u teškom alkoholisanom stanju u trenutku incidenta. Ovaj događaj je još jedan podsjetnik na izazove s kojima se suočavaju medicinski radnici, koji, osim što spašavaju živote, često moraju intervenirati u vrlo stresnim i opasnim situacijama.

Nadamo se da će muškarac dobiti odgovarajuću pomoć i podršku kako bi se spriječile slične situacije u budućnosti. Ovaj incident također naglašava važnost mentalnog zdravlja i potrebu za dostupnijim resursima za one koji se bore s psihičkim problemima.

Nastavi čitati

Najčitanije