Nema drugog kruga ako je u prvom krugu jedanaest delegata predložilo kandidata za (pot)predsjednika Federacije. I još jednom – nema drugog kruga ako je u prvom krugu jedanaest delegata predložilo kandidata za potpredsjednika. Jer nije isto – nije predložen i nije izabran. Ako nije izabran – prvi krug se ponavlja. Ako nije predložen, potrebnih broj potpisa delegata se, u roku od trideset dana,  spušta sa jedanaest na sedam. Dakle, nema drugog kruga (spuštanja na sedam) za onaj klub konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH koji je u prvom krugu sa jedanaest potpisa predložio kandidata za (pot)predsjednika Federacije, piše Istraga.ba.

A znate li zbog čega je to tako napisano u Ustavu Federacije BiH? Pa, napisano je zbog toga što je Christian Schmidt namjeravao osigurati HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a koje zagarantirano imaju 13 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. A kada one imaju trinaest, niko drugi nema jedanaest. Što znači da samo one mogu predložiti (pot)predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda. Tim odredbama Christian Schmidt je osigurao HDZ. No, Marfijev zakon će reći da ako nešto može poći naopako, poći će naopako. I pošlo je. Učvršćujući HDZ BiH u vlasti, Schmidt je, nesvjesno, učvrstio i SDA. Stranka demokratske akcije je suvišna u koalicijskim projekcijama međunarodne zajednice. Međutim, favorizirana osmorka nema dovoljno ruku. Onih deset u Klubu Bošnjaka je nedovoljno za izbor (pot)predsjednika, a bez potpredsjednika nema ni imenovanja Vlade Federacije. Zato sada lideri osmorke prizivaju reakciju OHR-a. Visoki predstavnik je u realnim problemima. Evo šta može uraditi u i koje su posljedice tog nametanja.

Prvo, da bi promijenio postojeće odredbe, Christian Schmidt mora donijeti novu odluku i izmjenama Ustava Federacije BiH. Mora, dakle, nametnuti nove odredbe Ustava FBiH. Ako želi da se riješi “blokade” SDA, Christian Schmidt bi morao promijeniti vlastiti Amandman CXX,odnosno tačku dva i tri u kojoj se drugi krug, smanjenjem broja potrebnih potpisa, aktivira samo u slučaju ako u prvom krugu kandidat NIJE PREDLOŽEN s jedanaest potpisa. Visoki predstavnik bi, tako, morao navesti da se drugi krug aktivira u slučaju da u prvom krugu Predstavnički dom ili Dom naroda FBiH nisu izabrali kandidata koji ima jedanaest potpisa. Nametne li ove izmjene, OHR će se kratkoročno riješiti SDA, ali će dugoročno HDZ BiH nestati s političke scene. U slučaju takvih izmjena, recimo, bilo bi dovoljno da prosta većina u oba doma Parlamenta Federacije BiH obara HDZ-ovog kandidata za (pot)predsjednika Federacije BiH sve dok broj potrebnih potpisa ne bude spušten na četiri. A stranke sa sjedištem u Sarajevu uvijek će imati četiri Hrvata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. I to bi bilo sve što je potrebno. Jer HDZ BiH, s obzirom na izborne jedinice i “bošnjački demografski oportunizam”, u Predstavničkom domu FBiH, u najboljem slučaju može imati 20 od ukupno 98 zastupnika. Prosta većina je 50. HDZ BiH i stranke HNS-a više nikada ne bi bile nezaobilazne i uloga Doma naroda FBiH bi, prilikom formiranja Vlade FBiH, bila svedena na minimum. Dakle, ako OHR odluči da se drugi krug aktivira ako u prvom krugu ne izabere kandidat za (pot)predsjednika, onda je to potpuno razvlašćivanje Doma naroda FBiH, što bi, u konačnici, donijelo građanski uređenu Federaciju.

Druga varijanta za djelovanje Christiana Schmidta bi bilo to da ostavi na snazi odredbe Ustava FBiH koje se odnose na kandidiranje i izbor (pot)predsjednika FBiH, ali da nametne odluku prema kojoj je su imenovanje Vlade FBiH dovoljni potpisi predsjednika FBiH i jednog potpredsjednika. I to bi, kratkoročno, riješilo “blokadu” SDA, ali bi dugoročno najviše moglo koštati HDZ  BiH. Evo i kako. Prvo svaki klub konstitutivnih naroda predlaže kandidata za (pot)predsjednika. O toj trojici kandidata, potom, odlučuju oba doma Parlamenta Federacije, s tim da je dovoljno da dobiju podršku samo u Domu naroda FBiH. Kada se završi taj proces, formira se takozvano Predsjedništvo FBiH, kojeg čine po jedan Srbin, Bošnjak i Hrvat koji su prethodno izabrani za (pot)predsjednike. Njih trojica međusobno odlučuju ko će biti predsjednik Federacije BiH. Tako se, recimo, Bošnjak i Srbin iz građanskih partija mogu  dogovoriti da predsjednik Federacije bude – Srbin. U tom slučaju Hrvat ostaje potpredsjednik. Ako bi Schmidt nametnuo odredbe prema kojem bi bio dovoljan potpis predsjednika i jednog potpredsjednika, Vlada FBiH bi mogla biti imenovana bez potpredsjednika iz reda hrvatskog naroda.

Postoji, realno, i treća mogućnost. Ona bi podrazumijevala da Christian Schmidt donese “ad hoc” odluku kojom bi on, umjesto mogućeg SDA-ovog (pot)predsjednika imenovao Vladu Federacije BiH bez SDA. No, to bi, u konačnici bila poruka da trinaest Bošnjaka u Domu naroda FBiH ne vrijedi onoliko koliko vrijedi trinaest Hrvata.