BiH
Dok se zvecka oružjem: Koliko su “bogate” vojske u regionu (FOTO)
Dok BiH i Srbiju pritišće povećanje plata vojnicima, Crna Gora traži kredite za protivoklopne rakete i samohodne minobacače, a Hrvatska balansira između Francuza i Amerikanaca
Problem koji muči odbrambene sisteme na Balkanu zajednički je: budžeti koje imaju ministarstva odbrane BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore daleko su od potreba koje diktiraju i aktuelna situacija u svijetu i realno stanje u kasarnama.
Dovoljno je samo spomenuti crnogorsku potragu za kreditima kojim će finansirati nabavku protivoklopnih sistema, pa shvatiti razmjere problema. Vojska Crne Gore trenutno svoju protivoklopnu odbranu temelji na sovjetskim maljutkama, ako uspije dobiti tri kredita za modernizaciju, jedan će biti potrošen za nabavku izraelskih raketa Spike. U toj priči hrvatska nabavka francuskih lovaca Rafale, zbog koje su morali prihvatiti i “donaciju” američkih borbenih oklopnih gusjeničara Bradley M2A2 ODS koja će na koncu iz odbrambenog budžeta odnijeti oko 200 miliona eura, djeluje gotovo nestvarno.
Odbrambeni budžet BiH 2022. godine je 306.675.000 KM i 68,56 posto ga je otišlo na plate, a tek 0,83 posto na kapitalne izdatke. I, da, da se zna, bh. vojnici nemaju ni približno pristojne plate. Nemaju ih ni pripadnici Vojske Srbije, koje od Nove godine očekuje povećanje od 25 odsto. Budžet Ministarstva odbrane Srbije najveći je, inače, u regionu. Za iduću godinu iznosi oko 1,4 milijarde eura i za 300 do 400 miliona eura veći je od hrvatskog koji bi u naredne tri godine, prema projekcijama, trebao iznositi između jedne i 1,1 milijarde eura.
SARAJEVO: MODERNIZUJTE SE, PARA NEMA
Ministarstvo odbrane BiH u posljednjih nekoliko godina suočava se sa problemom nedostatka finansijskih sredstava u državnom budžetu, što se u konačnici odražava na izvršavanje zacrtanih planova i niza aktivnosti.
Analizirajući budžete usvojene od 2017. do 2020. godine, vidljivo je da budžet MOBiH nikada nije prelazio iznos od 290 miliona KM (oko 145 miliona eura), uprkos zahtjevima Ministarstva da im se osiguraju značajnija sredstva.
Situaciju su usložnjavale političke blokade koje su za rezultat imale to da su institucije BiH cijelu 2021. i pola tekuće godine funkcionirale na odlukama o privremenom finansiranju, čime je omogućeno jedino finansiranje osnovnih budžetskih isplata i vanjskog duga, ali ne i realizacija važnih projekata.
– Finansijska situacija u okolnostima privremenog finansiranja je izrazito nepovoljna s obzirom na to da su Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH složena i dinamična institucija s vrlo promjenljivim ulaznim parametrima, tako da nivo finansiranja iz prethodnog perioda nije adekvatan za tekuće poslovanje. Dodatna otežavajuća okolnost je veliki rast cijena robe i usluga, preciziraju iz Ministarstva odbrane BiH.
Zakon o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. usvojen je 30. juna 2022. Ministarstvu odbrane i OSBiH za ovu godinu odobreno je 306.675.000 KM. Ipak, u Ministarstvu kažu da je struktura budžeta i dalje nepovoljna.
– Na plate zaposlenih otpada 68,56 posto, naknade zaposlenih 20,51 posto, na operativne troškove samo 10,05 posto, kapitalne izdatke 0,83, te na kapitalne grantove i transfere 0,07 posto. Nakon usvajanja budžeta za 2022, počela je primjena Odluke o visini osnovice za obračun plate zaposlenim u institucijama BiH za 2022. od jula. Ovom odlukom utvrđena je osnovica za obračun plate od 535 KM umjesto dosadašnjih 475,69 KM. Povećanje osnovice uzrokovalo je povećanje personalnih troškova, što prema procjenama za šest mjeseci iznosi uvećanje za oko 12,3 miliona KM, navode u MOBiH.
Fiskalni okvir za 2023. još nije usvojen. Ministarstvo finansija i trezora BiH dostavilo je finansijska ograničenja na bazi postojećih projekcija, pa je za MOBiH dodijeljeno finansijsko ograničenje od 313.600.000 KM, što je daleko ispod jedan posto GDP-a.
– Dodijeljeni finansijski okvir nije dovoljan za finansiranje osnovnih planskih aktivnosti u narednoj godini, posebno imajući u vidu da je došlo do izmjene propisa za plaće i naknade na nivou institucija BiH, čiji efekti nisu obuhvaćeni finansijskim ograničenjem, jer je budžetski proces pokrenut ranije. MOBiH je uputio u proceduru zahtjev kojim tražimo povećanje okvira za 2023. za dodatnih 45.789.000 KM, od čega je 8.648.000 KM za implementaciju izmjena Zakona o plaćama i izmjene koeficijenata, te troškova toplog obroka i prevoza za pripadnike MO i OSBiH, a preostalih 37.141.000 KM za realizaciju planskih aktivnosti. Kroz aneks zahtjeva tražili smo da se osigura dodatnih oko 12.750.000 KM za kapitalne troškove za opremanje u skladu sa usvojenim Planom modernizacije i potrebnim ulaganjima u infrastrukturu, s obzirom na to da materijalno stanje u OSBiH nije zadovoljavajuće zbog dugogodišnjeg nedovoljnog nivoa finansiranja, kaže za Oslobođenje Uma Sinanović, šefica Ureda za odnose s javnošću Ministarstva odbrane BiH.
Ona napominje da je Ministarstvo pokrenulo višegodišnje kapitalne projekte (nabavka i remont helikoptera i nabavka specijaliziranih motornih vozila), ali dodatna sredstva za to nisu osigurana, pa su finansirani kroz uštede i prestrukturiranja iz odobrenog budžeta, te uz podršku partnerskih zemalja.
– I pored problema uzrokovanih nedovoljnim finansijskim sredstvima, MO i OSBiH su uspijevali da realiziraju osnovne misije i zadatke i pruže značajan doprinos i u međunarodnim aktivnostima, rekla je Sinanović.
PODGORICA: PRVO KREDITI, PA ONDA ORUŽJE
Crna Gora će naredne godine za odbranu izdvojiti ukupno 67.362.950 eura – podaci su iz prijedloga Zakona o budžetu za 2023. koji je pripremila Vlada premijera Dritana Abazovića (URA). Imajući u vidu najnovije podatke Uprave za statistiku – Monstata, da u Crnoj Gori živi 619.211 stanovnika, to znači da će Crnogorci dogodine za odbranu po stanovniku izdvojiti nepunih 109 eura.
U odnosu na državni budžet za 2023. koji iznosi 2.852.648.045 eura, izdaci za odbranu, uključujući troškove Vojske Crne Gore, Ministarstva odbrane i Direkcije za zaštitu tajnih podataka, čine tek 2,36 odsto ukupne državne potrošnje.
Najveći dio budžetskih izdvajanja za sistem odbrane u narednoj godini odnosi se na funkcionisanje Vojske Crne Gore, za što će biti utrošeno 37.085.140 eura. Za opremanje Vojske Crne Gore 2023. planirano je 9.895.826 eura, dok će za opremanje samog Ministarstva odbrane biti utrošeno još 652.850 eura.
Učešće VCG u međunarodnim vojnim operacijama poreske obveznike će dogodine koštati 2.329.250 eura, od čega najveći dio novca ide za participaciju u NATO operacijama, koje će koštati 2.015.584 eura. Za učešće u misijama koje predvodi EU, VCG će potrošiti skoro deset puta manje novca – 288.722 eura, dok će za misije pod vođstvom Ujedinjenih nacija taj izdatak iznositi tek simbolična 24.944 eura. Za međunarodnu vojnu saradnju VCG će utrošiti 1.156.843 eura, dok će izdatak za obuke i vježbe vojnog sastava biti 1.332.949 eura.
Kada je opremanje vojske u pitanju, od ukupne predviđene sume od 9,89 miliona eura, za unapređenje infrastrukture namijenjeno je 2,59 miliona, izdaci za građevinske objekte i investiciono održavanje iznosiće 1,81 milion, dok će za opremanje novim naoružanjem i vojnom opremom biti utrošena 7,3 miliona eura.
U prijedlogu Zakona o budžetu Crne Gore nisu pobliže specificirane stavke vezane za nabavku novog naoružanja i vojne opreme, ali je već sad izvjesno da ni dogodine neće biti ništa od ranije najavljivane značajnije modernizacije kapaciteta Mornarice VCG koji su do kraja izraubovani i dovedeni do toga da Crna Gora sada gotovo da nema nijedan potpuno ispravan ratni ili pomoćni brod.
Kapitalna ulaganja u odbranu u protekle četiri godine iznosila su, inače, više od 100 miliona eura i obezbijeđena su kreditima inostranih banaka koje na taj način podržavaju plasman proizvoda fabrika namjenske industrije iz SAD-a, Kanade i Izraela, odakle su kupovani naoružanje i oprema. Tim ulaganjima Crna Gora je kupila tri višenamjenska srednja helikoptera tipa Bell- 412EP/EPI, dva laka helikoptera za obuku i vezu tipa Bell-505, 67 lakooklopnih patrolnih vozila tipa Oshkosh JLTV, kao i daljinski upravljane borbene stanice izraelskog proizvođača Elbit Systems sa mitraljezima kalibra 12,7 mm za ugradnju na dio tih vozila.
U predlogu budžeta za 2023. navedeno je da će se tokom godine “utvrditi kreditori” koji će omogućiti dalju nabavku naoružanja i vojne opreme za potrebe VCG. Visina tih kredita se ne navodi, ali se može naslutiti za što će dva od tri predviđena potencijalna nova kreditna aranžmana biti iskorištena: za nabavku protivoklopnih sredstava, odnosno za nabavku samohodnih minobacača.
Za obje ove stavke, prema nezvaničnim informacijama, na pol-poziciji da budu isporučioci Vojsci Crne Gore su Izraelci – kao najizglednije novo protivoklopno sredstvo, naime, figuriraju protivoklopne rakete Spike, koje izraelska kompanija Rafael Advanced Systems proizvodi u više varijanti različitog dometa. VCG, naime, ima hitnu potrebu da ojača svoje mogućnosti za defanzivnu protivoklopnu borbu, čiji su oslonac trenutno potpuno zastarjele protivtenkovske žično vođene rakete 9K11 maljutka sovjetske proizvodnje. Za njihovu zamjenu idealan kandidat je porodica modernih izraelskih protivoklopnih raketa Spike koje spadaju u grupu “fire and forget “ (ispali i zaboravi) samonavođenog oružja. Određene vrste raketa Spike mogu se integrisati na lakooklopna vozila Oshkosh, kakve je nabavila VCG, a što je već, naprimjer, uradila Slovenija.
Isto tako, samohodni minobacači kalibra 120 mm tipa Elbit Soltam Spear Mk2 favorit su kada je u pitanju nabavka ove vrste artiljerijskih sistema za blisku vatrenu podršku pješadijskim jedinicama VCG.
BEOGRAD: POLA BUDŽETA MAŠINE I OPREMA
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije će svakog građanina zemlje naredne godine u proseku koštati malo više od 200 evra. Ova brojka proističe iz predloga zakona o budžetu za 2023, koji trenutno u Skupštini čeka na usvajanje. Prema predlogu budžeta, Ministarstvo odbrane će na raspolaganju imati 160,9 milijardi dinara (malo manje od 1,4 milijarde evra).
Tim budžetom predviđena je “povišica” od 15 odsto za Ministarstvo odbrane, koje je sad, sudeći prema nedavno usvojenom rebalansu budžeta, na raspolaganju imalo 139,3 milijarde dinara (malo manje od 1,2 milijarde evra).
Najveći deo novca, oko 700 miliona evra, biće potrošen na funkcionisanje Ministarstva odbrane i Vojske Srbije. Ako se detaljnije pogleda ta stavka, vidi se da će najviše (514 miliona evra) koštati nabavka mašina i opreme, bez preciziranja kojih.
S druge strane, poznato je, deo povećanog budžeta će se preliti i u džepove pripadnika Vojske Srbije i Ministarstva odbrane. Kako je nedavno najavio Miloš Vučević, novopostavljeni ministar odbrane i prvi u redu za mesto narednog predsednika Vlade Srbije, od 1. januara pripadnici Vojske Srbije će dobiti povećanje plata za 25 odsto.
– Ne govorim samo o oficirima, podoficirima i profesionalnim vojnicima. Govorim i o oko 3.700 civila u službi vojske Srbije koji rade u tehničko-operativnim i remontnim sektorima, koji su neophodni za logističku podršku i razvijanje novih sistema u Vojsci Srbije, rekao je Vučević za provladinu televiziju Pink.
Povećanje zarada dolazi nakon sve glasnijih upozorenja stručne javnosti koja godinama ukazuje da je odliv kadra najveći problem Vojske. Vojni sindikat Srbije je ranije ove godine izneo tvrdnju da je problem tolikih razmera da je ugrožena operativna sposobnost vojske, te da u narednih pet godina vojsci preti potpuno gašenje. Zvaničnici, međutim, nikada javno nisu želeli da priznaju da problem postoji, optužujući Sindikat da unosi nemir neistinama o stanju. Zvanične brojeve nije moguće proveriti pošto je Ministarstvo odbrane 2016. sve podatke o ljudskim resursima oglasilo tajnim.
Predsednik Vojnog sindikata Srbije Novica Antić najavljeno povećanje plata vidi kao indirektno priznanje nadležnih da problem postoji.
– Povećanjima zarada vlast pokušava da motiviše ljude da se odluče za vojni poziv, ali i da postojeći kadar motiviše da ga ne napusti, kaže Antić.
I iako zadovoljni zbog povećanja zarada, u Sindikatu napominju da pojedine informacije vezane za povišice pozivaju na zabrinutost. Naime, priča se da će se povišica od 25 odsto odnositi isključivo na pripadnike Vojske Srbije, dok će zaposleni u Ministarstvu odbrane moći da računaju na povećanje zarade od 12,5 odsto. Ovo se, kako napominje Antić, odnosi i na pripadnike Vojske, koji su premešteni na rad u Ministarstvo.
Za razliku od standarda pripadnika Vojske, znatno više prostora u domaćoj i regionalnoj javnosti zauzimale su nabavke naoružanja. Poslednja koja je podigla dosta prašine bila je u aprilu, kada su avionima dostavljeni prvi delovi kineskog protivvazdušnog raketnog sistema FK-3.
Ipak, nabavka kineskog naoružanja nije ni približno uzdrmala međunarodnu poziciju Srbije onoliko koliko je to učinila nabavka ruskog PVO sistema Pancir S1 iz februara 2020. Nekoliko dana nakon što su prvi delovi dostavljeni, iz Evropske unije su smatrali potrebnim da u saopštenju podsete Srbiju na potrebu da uskladi svoju spoljnu politiku sa politikom Unije.
Američki State Department je bio još konkretniji: “Pozivamo sve naše saveznike i partnere da odustanu od transakcija sa Rusijom koje bi mogle da dovedu do uvođenja sankcija pod Zakonom o suprotstavljanju američkim protivnicima kroz sankcije (CAATSA)”. State Department je dodao i da su u razgovorima sa visokim vladinim zvaničnicima više puta izrazili zabrinutost zbog kupovine ruske vojne opreme.
I iako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić i nakon tih opomena javno najavljivao nabavku “drugih važnih većih stvari od strategijskog interesa za Srbiju u budućnosti”, o tome šta su “važne, veće stvari” može se samo nagađati. Delom zbog toga što je dugoročni plan opremanja vojske tajan, a delom zbog toga što je prostor Srbije za balansiranje između Istoka i Zapada daleko manji otkako je prvi ruski tenk ušao u Ukrajinu.
ZAGREB: U IDUĆE TRI GODINE VOJNI PRORAČUN HRVATSKE IZNOSI OD 1 DO 1,1 MILIJARDU EURA GODIŠNJE
Sve do prije dvije godine vojni proračun Hrvatske vojske kretao se od 500 do najviše 650 milijuna eura godišnje. Neambiciozno kao donedavno, uostalom u većini europskih država. Osim Francuske, Poljske i skandinavskih država koje nisu gubile tempo. Od kraja prošle godine, pa kako vidimo u planu vojnog proračuna za naredne tri godine, vojni budžet je narastao od jedne do 1,1 milijardu eura godišnje.
Nije se do toga došlo preko noći, a sve se promijenilo kada se krenulo u nabavku eskadrile borbenih aviona.
Nabavke su do tada bile rijetke, uglavnom se radilo o donacijama SAD-a, istina dosta vrijednim, poput isporuke 16 helikoptera Kiowa Warrior OH-58 i tristotinjak oklopnih, minski zaštićenih vozila, a kupovina vrijedna spomena je ona petnaestak samovoznih haubica njemačkih Panzerhaubitze PzH 2000 kalibra 155 mm.
Dugogodišnja je, međutim, želja vojske bila nabavka novih ili rabljenih borbenih aviona koji će zamijeniti eskadrilu MiG-ova 21. Bilo je nekoliko pokušaja, poput odluke o nabavci 12 rabljenih, 30 do 35 godina starih izraelskih F-16 Baraka, no kada je još samo trebalo staviti potpis na ugovor, SAD, zapravo Lockheed Martin, de facto su blokirale taj ugovor jer za njega tu nije bilo nikakve zarade, koja je išla Izraelu. Pored toga, još do početka ovog milenija, Amerikanci su uporno objašnjavali Hrvatskoj da im nisu potrebni borbeni avioni, nego da se razvijaju u helikopterskom segmentu.
Vlada Andreja Plenkovića nije reagirala svađalački, nego je u tišini dogovoren posao s Francuskom i nakon više od godine javnost je obaviještena da Hrvatska nabavlja 12 rabljenih Rafalea F3-R, starih oko 10 godina. Odmah nakon potpisivanja ugovora, krajem 2021, RH je uplatila prvu ratu od pet nejednakog iznosa. Zadnja se plaća 2025, a cijeli aranžman stoji 1,2 milijarde eura. Obuka tehničara u Francuskoj je počela, piloti kreću na obuku odmah iz Nove godine 2023.
Zanimljivo, premda su mnogi očekivali da će se Amerikanci naljutiti jer nisu nabavljeni njihovi avioni, to se nije dogodilo. Istina, Hrvatska je nakon toga konačno potpisala i ugovor kojim prima američku “donaciju” više od 80 borbenih oklopnih gusjeničara Bradley M2A2 ODS iz doba Pustinjske oluje, što se djelu vojnog vrha nije dopalo jer su zastarjeli, ali kada su Amerikanci dodali dio novca za remont i osigurali dostavu nekoliko stotina protuoklopnih raketa TOW 2, raspoloženje se popravilo.
Bradleyji će biti remontirani u “Đuri Đakoviću” i svi će biti operativni do početka 2026. Ta “donacija” u naredne tri godine stajat će još oko 120 milijuna eura. Sve zajedno, oko 200 milijuna.
Ovdje treba reći da je RH promijenila strategiju u kupovini naoružanja. Oružje je sada isuviše skupo da bi se trošilo na nedovoljno kvalitetno, zastarjelo, bez mogućnosti međusobnog digitalnog umrežavanja. Nema svaštarenja.
Rafalei stižu top naoružani ne samo s MICA raketama srednjeg dometa, uz satelitski navođene bombe, nego i s krstarećim projektilima velikog dometa. Logika međusobnog povezivanja bila je odlučujuća i kada se pojavila potreba za prioritetnom nabavkom PZO raketa nakon pada tajanstvenog drona od šest tona na Zagreb početkom rata u Ukrajini. Objavljeno je da su partneri u tom poslu – Francuzi i da nabavke uključuju rakete Mistral 3 kratkog, te MICA (varijante za vertikalno ispaljivanje) srednjeg dometa. Koliko to stoji, nije objavljeno, ali u proračunima od 2023. do 2025. stoji da će za “materijalno-tehnička sredstva” ići ukupno 261 milijun eura. Većina tog novca ide na PZO.
Nakon što su Amerikanci donirali dva nova Black Hawka (Sikorsky) UH-60, te platili obuku u SAD-u za prvu ekipu pilota, ti su helikopteri raspoređeni u Zapovjedništvo specijalnih snaga. Svaki stoji oko 40 milijuna dolara. Istodobno, RH je naručila i kupila još dva nova Crna jastreba, ovoga puta s naoružanjem, koji stižu u RH za par tjedana.
Donacija Hrvatske Ukrajini 14 starih transportnih helikoptera Mi-8 ubrzava i dodatnu nabavku novih Black Hawkova. Razgovori s Amerikancima traju, a računa se da će RH dokupiti barem još šest novih aparata. Očekuje se tu, naravno i kompenzacija za donaciju Ukrajini.
Hrvatska ratna mornarica morat će još malo pričekati, kako završetak preostala četiri obalna ophodna broda koji su zapeli u Brodosplitu, ali je objavljeno i da se s norveškim Kongsbergom ugovara gradnja dvije lake korvete (projekt Vanguard) za ukupno 300 milijuna eura. Gradile bi se licencno, u dva brodogradilišta, vjerojatno riječkom 3. maju i Iskri u Šibeniku.
BiH
Dodik: “Srpska će od srijede da živi svoj miran život…Zato meni sude tri sudije muslimana, tužilac je musliman…”
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da očuvanje i jačanje Ustava BiH daje šansu BiH da živi.
Dodik je naveo da će Srpska do srijede, 26. februara za kada mu je u Sudu BiH zakazano izricanje presude, i od srijede živjeti svoj miran život, a da će se politički procesi odvijati u institucijama i kroz javni narativ.
On je naveo da će jedina tačka na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske iduće sedmice biti da se očuva i ojača Ustav BiH kao pažljivo balansirani i strukturisani dokument koji daje šansu BiH da živi.
Dodik je naglasio da je svaka presuda protiv njega problematična sa stanovišta da je stranac nametnuo odluku, da je riječ o čovjeku koji nije legalno izabran, te naglasio da ne može niko da mijenja zakone odlukama i da je jedino zakonodavno tijelo u BiH je Parlamentarna skupština.
Predsjednik Srpske ističe da njemu sude za krivično djelo koje ne postoji u zakonu i da je jasno da se protiv njega vodi politički proces.
„Tvrditi da odlukama pojedinca možete da mijenjate zakone Parlamentarne skupštine BiH više je udarac na BiH nego na Milorada Dodika“, rekao je Dodik za TV “Blic”.
Dodik je napomenuo da nigdje u svijetu ne postoji da stranac svojom odlukom mijenja zakon, dodajući da to čak ne može da uradi ni parlament dok se ne prođe određena procedura.
„Suština je da je Šmit donio odluku da će njegova odluka biti sastaviti dio zakonodavstva, što su muslimani prihvatili. Zato meni sude tri sudije muslimana, tužilac je musliman, jer oni to prihvataju, podanički mentalitet o tome govori“, naveo je Dodik.
Predsjednik Srpske je istakao da Bošnjaci žele unitarnu državu i da je ovaj proces protiv njega počeo od američkog ambasadora Majkla Marfija i ostalih iz stare američke administracije kojih više nema.
On je napomenuo da je Republika Srpska strana u Dejtonskom sporazumu, uz Federaciju BiH i da je za dva entiteta ostavljeno pravo da dogovaraju dopune tog sporazuma, a da se sada želi poništiti pravo Srpske da je strana, jer Bošnjaci žele unitarnu BiH.
Pozvaću opoziciju da razgovaramo
“Pozvaću opoziciju da razgovaramo, ako žele neka dođu, ako ne žele neću im zamjeriti”, istakao je za RTRS Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
„Za razliku od njih ja nikoga ne mrzim. Jedini relevantan momenat u kome gubite ili prikupljate snage su izbori. Mi smo pokazali na nedavnim lokalnim izborima da imamo snagu i podršku naroda. To ima i opozicija, i oni se i zovu opozicija zato što nemaju većinu. U tome pogledu postoji razlika između nas. Pokušavam da ostanem u službi dugoročnog nacionalnog interesa“, istakao je Dodik.
Podvukao je da i bez opozicije ima potpunu većinu, javnost, kao i prijatelje sa kojima se konsultuje oko mnogih pitanja.
„Imamo i potpuno drugačiju poziciju kada je u pitanju odnos SAD prema nama sa novom administracijom. Pozivam ih da dođu, ali poslije 12 časova u ponedjeljak taj razgovor više neće imati smisla, jer dolazi nam u posjetu bivši gradonačelnik Njujorka Rudolf Đulijani i još mnogo toga, ali otom -potom“, dodao je Dodik.
Dodik je podvukao da lično ne očekuje da ća ga opozicija podržati, ali da je spreman za dijalog.
„Lično ne očekujem da me podrže, jer oni nisu podržali ni svog predsjednika Radovana Karadžića. Kada sam išao na svjedočenje u Hag, Karadžić je bukvalno zaplakao kako su ga izdali svi njegovi najbliži saradnici i niko iz SDS-a nije ni išao tamo, svi su pobjegli od njega. Čak ga je tadašnja garnitura izbacila iz stranke. Zašto bi ja onda očekivao da stanu uz mene“, naglasio je Dodik.
Dodik je poručio da razumijem metode opozicije Srpske u kojima mimo političkih kriterijum osuđuju njega i njegovu porodicu.
„Međutim danas vidim da su kretanja daleko opasnija za Srbe ovdje. Za mene je primarno da se borim za srpski nacionalni identitet i njegovo biće. Ali ja nisam čovjek koji bi ugrozio i jednog Bošnjaka ili Hrvata koji žive ovdje. Odnos Banjaluka – Sarajevo nije u pitanju moj lični odnos prema Bošnjacima. To je politički odnos, oni imaju svoje, mi svoje stavove“, rekao je Dodik.
Dodik je podvukao da je Dejtonski sporazum potpuno urušen.
„Ostalo je još samo da se sruši pitanje pariteta u odlučivanju i sve je gotovo. Nametnuta je vojska, dat im je Sud i Tužilaštvo koje nisu imali, fiskalne nadležnosti putem Uprave za indirektne poreze. BiH propisuje stope PDV i nameće nam ih ovdje. SIPA, OBA, Granična služba nisu predviđene Dejtonskim sporazumom. Sve su te stvari koje su nam otete iz naše nadležnosti. Mi smo prvih godina to veoma uspješno radili. Pedi Ešdaun je nametnuo zakon u kome kaže da BiH donosi ustav tako što se prvo iz indirektnih poreza izuzima dio sredstava, a ono što ostane dijeli se entitetima vjerujući da će napraviti ekspanziju u rastu tog budžeta i razvlastiti entitete. Naravno to se nije desilo, potpuno pogrešan koncept“, istakao je Dodik.
Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS i SNSD-a u velikom je strahu od presude Suda BiH najavljene za narednu sedmicu, a nakon okončanog sudskog procesa koji se protiv njega godinu dana vodio zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Zbog procesa koji je vođen isključivo protiv njega kao pojedinca i odgovorne osobe koja je potpisivala ukaze o proglašenju zakona koje je visoki predstavnik prije toga poništio i koji su se odnosili na neobjavljivanje presuda Ustavnog suda BiH u RS i neobjavljivanje odluka visokog predstavnika u RS, sada suočen s eventualnim posljedicama isključivo njegovog čina, Dodik je spreman uvući čitav entitet, ali i državu u krizu i haos samo kako bi spasio sebe, svoju poziciju i sačuvao moć.
Iz „arsenala“ brojnih prijetnji Dodik je povukao i onu da će Narodna skupština RS sve zaključke od 2010. godine naovamo pretočiti u zakone.
Otvorene prijetnje
Brojne od tih zaključaka je Ustavni sud BiH ranije već proglasio neustavnim i stavio van snage, a one donesene krajem 2024. godine poništio je visoki predstavnik Christian Schmidt.
Dodik sada ponovo najavljuje da će NSRS preispitati svoju odluku o učešću u reformi Oružanih snaga BiH, odnosno najavljuje organizovanje vojske RS, te prijeti da će zabraniti rad Suda i Tužilaštva BiH na prostoru Republike Srpske.
Zaključci, koje je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa manjim koalicionim partnerima usvajao u NSRS uglavnom bez glasova većih opozicionih stranaka i to Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP) odnosili su se na izlazak zvaničnika iz tog entiteta iz državnog pravosuđa, indirektnih poreza, sigurnosti i odbrane, te su predviđali formiranje entitetskih agencija.
Narodna skupština RS usvojila je u decembru 2021. godine niz zaključaka kojima je bilo predviđeno donošenje zakona o uspostavljanju vojske RS, visokog sudskog i tužilačkog vijeća RS, kao i entitetske uprave za indirektno oporezivanje.
Sudeći prema Dodikovoj najavi NSRS bi trebala „oživjeti“ i neustavni zaključak o graničnoj liniji između dva entiteta u BiH i pretočiti ga u zakon.
Nema sumnje da će vladajuća većina u NSRS, kao i dosada „slijepo“ slijediti Dodikove upute i da će slučaju osuđujuće presude njihovom šefu, pokušati ga spasiti radikalnim potezima i štiteći i sebe i njega kriti se iza kolektivne odgovornosti.
Ugrožavanje mira
Dodikove najave su veoma opasne i evidentno je da on do naredne srijede želi što više „zapaliti“ atmosferu i huškačkom retorikom dizati tenzije do usijanja.
U zemlji u kojoj se skoro 30 godina nakon rata priča o ratu i u kojem je mir „na staklenim nogama“ Dodikovi potezi su velika prijetnja i miru i sigurnosti i stabilnosti.
Posebno se to odnosi na eventualni poziv koji bi kadrovima SNSD-a u oružanim snagama BiH, ili policijskim agencijama poput SIPA-e, Granične policije, Obavještajno-sigurnosne agencije, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela uputio Dodik.
Jer, od čovjeka koji prijeti i državi i njenim institucijama, a i građanima svašta se može očekivati, pa i da izda naredbe svojim kadrovima u Oružanim snagama i policijskim agencijama štetne i opasne po državu i njene građane i u konačnici po mir.
Sve podsjeća na devedesete
Dodik je već unio pometnju i nemir svojim prijetnjama, a sada je pitanje da li su njegovi kadrovi na pozicijama na državnom nivou, naročito oni u sigurnosnom sektoru spremni da se odupru njegovim opasnim pozivima ili već čekaju da spremno izvrše ili možda već izvršavaju neku njegovu naredbu koja ne može biti na dobrobit većine građana ove zemlje, naročito onih u FBiH?
U ovom trenutku građani, naročito oni s iskustvom žrtve agresije s početka devedesetih godina prošlog stoljeća, s pravom se pitaju jesu li institucije spremne da ih zaštite i od potencijalnih agresivnijih napada u režiji Milorada Dodika i njegovih sljedbenika i pristalica, piše Raport.
Jer, ko god je doživio i preživio rane devedesete i početak agresije na BiH, ne može se oteti utisku da ovi februarski dani podsjećaju na one u februaru 1992. godine, nakon kojih znamo šta je uslijedilo.
U odgovoru na upit Klix.ba su najprije naveli da podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine te su napomenuli da je sigurnost Bosne i Hercegovine važna za region, Evropu i NATO. Uvjeravaju da neće dozvoliti ugrožavanje mira.
“Nećemo dozvoliti da nastane sigurnosni vakuum ili da se ugrozi teško stečeni mir. NATO ostaje posvećen partnerstvu s Bosnom i Hercegovinom. Podržavamo misiju Althea koju Evropska unija provodi u okviru aranžmana Berlin Plus. Produbljujemo naš politički dijalog i praktičnu saradnju sa zemljom, i kroz NATO-ovo sjedište u Sarajevu i nedavno uspostavljenu ćeliju za podršku političkom djelovanju. Podržavamo reformske napore, uključujući Paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta”, poručili su.
U NATO-u očekuju od političara u Bosni i Hercegovini da rade svoj dio posla.
“Prijetnje secesijom, unutrašnji politički sukobi, retrogradne i nacionalističke ideje narušavaju teško stečenu stabilnost ove države. One su destabilizirajuće i opasne. Od vitalnog značaja je da svi politički lideri u Bosni i Hercegovini ulože istinski napor u provođenju reformi, na dobrobit svih građana, i doprinosu pomirenju, trajnom miru i dobrosusjedskim odnosima. Ovo je ključno za sigurnost Bosne i Hercegovine i regionalnu stabilnost”, dodaju.
Podsjećamo, prvostepena presuda Dodiku i v. d. direktora Službenog glasnika RS-a Milošu Lukiću bit će izrečena 26. februara u 13 sati. Dodik je najavio dvodnevni miting u Banjoj Luci te mogućnost ponovnog formiranja vojske RS-a ako bude proglašen krivim.
“Sve je u skladu sa Ustavom BiH i Dejtonskim sporazumom”, rekao je Kovačević i dodao da se čeka trenutak za usvajanje novog Ustava.
On je pozvao sve građane Republike Srpske da dođu na narodni miting u utorak, 25. februara, sa kojeg će biti poručeno, kako navodi, “da niko ne može suditi Republici Srpskoj, koja će da odbrani svoja prava i sve vrati u okvire ustavnog poretka”.
“RS će imati jasan odgovor koji će biti radikalan. Ranije smo rekli da postoji opcija A i B, a ova druga je radikalna. Ovdje je riječ o tome da se sudi predsjedniku RS jer je izvršavao obaveze na koje Ustav obavezuje. On po Ustavu RS izražava državno jedinstvo RS. Kada sudite nekome ko izražava državno jedinstvo, samo zbog toga što je radio nešto na šta ga Ustav obavezuje, onda je jasno da sudite svim građanima”, tvrdi Kovačević u izjavi za RTRS.
On također smatra, iako po struci nije pravnik, da se na taj način sudi pravu građana RS-a da biraju i da je to jasan signal da je ovo prvi korak ka tome da RS u potpunosti nestane.
“Građani treba da shvate da ovdje nije riječ ni o kakvim strankama, pojedincima, već o našem pravu da postojimo i sami donosimo odluke o svojoj sudbini i odluke na koje na osnovu Ustava imamo pravo”, rekao je Kovačević, koji je delegat iz reda srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
On je naglasio da građani RS jasno, jedinstveno i nedvosmisleno stoje uz rukovodstvo RS-a, no to nije tačno, s obzirom da postoje mnogi koji se protive okupljanju i ne planiraju doći na isto.
“Državu čini teritorija, narod i narodna vlast koja ima legitimitet. Republika Srpska sve to ima, zato se toliko snažno bore protiv RS i svih prava koja su joj zagarantovana. Pitaju nas ovih dana šta će to da bude odgovor Republike Srpske, a naš odgovor je jednostavan – Ustav BiH, Ustav Republike Srpske i Dejtonski sporazum”, poručio je Kovačević.
BiH
Izetbegović: ‘Ne bih rekao da će Milorada Dodika iko poslati u zatvor, ali očekujem onu drugu kaznu, važniju…’
I Srbima je dosta ratova i belaja, i da djecu šalju u neke ratove… Tražili bi time, da tako kažem, hljeba na pogaču… Oni žele da dovrše ratne ciljeve, oni nemaju narod spreman da ide u tom smjeru – smatra lider SDA Bakir Izetbegović
Nakon presude Miloradu Dodiku mogu da donesu ove odluke o povratku na izvorni Dejton, mogu da se povuku iz institucija, državnih, mogu da naprave referendum o odcjepljenju, mogu da zarate sa nama, sa Bosnom i Hercegovinom uz pomoć Srbije – izjavio je ovo za BHRT Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA).
Međutim, kazao je kako do ovoga zadnjeg doći neće, jer narodu i Srbima je dosta ratova i belaja, i da djecu šalju u neke ratove.
– Dakle, tražili bi time, da tako kažem, hljeba na pogaču, jer dobili su pogaču u Dejtonskom sporazumu, 49% teritorije je dobila strana koja je napravila etnička čišćenja, genocid izvršila u Bosni i Hercegovini. I umjesto da budu zadovoljni s time, dakle imaju jedan aparthejd u kojima se Bošnjaci i Hrvati ništa ne pitaju. Oni žele da dovrše ratne ciljeve, oni nemaju narod spreman da ide u tom smjeru.
Također je istakao da ako se povuku iz državnih institucija, postoji i opozicija koja je spremna preuzeti.
– Ako se povuku iz institucija, ući će sve odlučnija alternativa iz RS-a, dakle, SDS, PDP i tako popuniće to. Ovaj put je narodu u RS-u dosta belaja, niskih plaća i niskih penzija, tenzija i odlaska djece iz RS-a, dok se neke porodice, neki kumovi, znate, bogate tamo, progledali su.
Komentarišući moguću presudu za entitetskog predsjednika Izetbegović se vratio i na slučaj presude bivšem premijeru FBiH Fadilu Novaliću i izdvojenom mišljenju jednog sudije.
– Imate hrabrije sudije, imate one koji su manje hrabri, ovaj put, kad je u pitanju Sena Uzunović, ja mislim da imamo posla s jednom osobom koja ima integritet, sudijski, profesionalni, ljudski, da donese presudu.
Izetbegović je rekao kako ne očekuje zatvorsku kaznu za Dodika, ali očekuje onu drugu.
– Ne bih rekao da će Milorada Dodika iko da pošalje u zatvor, ne mislim da će to uraditi, naći će način možda da to bude neka presuda uslovna ili na godinu dana, to se da otkupiti, da ne bi od njega napravili heroja, ali mislim da je onaj bitniji dio presude zabrana političkog djelovanja, i da će tu biti vjerovatno nekih osam godina, deset godina, pretpostavljam da će takvu stvar uraditi, ali nikad sev ne zna – zaključio je Izetbegović.
Cijeli razgovor pogledajte u video prilogu:
BiH
Načelnik Istočne Ilidže poručio Dodiku: “Ne ucjenjujte ljude mitinzima, opet će ljudi na posao u Sarajevo”
“Kao stanovnik Grada Istočno Sarajevo, grada koji graniči sa federalnim opštinama, kao zastupnik Srpske demokratske stranke, Stranke Ustava sa kojom je formirana Republika Srpska i pod čijim vodstvom su preduzeti neki od ključnih koraka ka njenom stvaranju, ja sam obavezni upozoriti predstavnike SNSD-a na opasnost od predstojećih aktivnosti. Ne tjerajte ove napaćene ljude u još jedan sukob”, napisao je Božović.
Božović je pozvao rukovodstvo SNSD-a da ne ucjenjuje birače dolaskom na skupove ističući da isti ljudi koje pozivaju na skupove, moraju na posao u Sarajevo.
“Ne ucjenjujte ih dolaskom na neke mitinge. Ne ponižavajte njihovo dostojanstvo. I vi i ja znamo da se RS ne brani tako. Hiljade građana Istočnog Sarajeva će opet na posao u Sarajevo. To je njihova egzistencija, jer je to opstanak njihove porodice. Vi imate moć, novac, ljude, mogućnosti. Ovi ljudi to nemaju”, naveo je.
Na kraju, rekao je kako ne treba voditi RS na sud.
“Bitišemo jedni do drugih, srpske i federalne općine Istočnog Sarajeva i Sarajeva. Banja Luka je daleko a vi niste svjesni našeg položaja. Dali smo ponudu – Gospodine predsjedniče, odstupite. Ne vodite RS na sud, odgovarajte kao Milorad Dodik, bar jednom u životu, bez skrivanja iza RS-a. Budi joj bar jednom štit, odvoji se od institucije. Spremni smo dopustiti da budete jedini kandidat na tim mogućim prijevremenim izborima ili neko koga predložite. Svaki Srbin koji bude na tom mjestu branit će Ustavni položaj RS-a. Radikalizacija koju predlažete i širite od strane svog glasnogovornika nije rješenje, već mudra i dugotrajna diplomatska borba i ustrajnost na tom putu. Naš cilj nije fotelja, već mir i stabilnost u Republici Srpskoj”, rekao je Božović
Samo kašika ove žitarice dnevno dovoljna je za dobru probavu, jak imunitet i vitku liniju
Dodik: “Srpska će od srijede da živi svoj miran život…Zato meni sude tri sudije muslimana, tužilac je musliman…”
Dodikove prijetnje nisu nimalo bezazlene, sve podsjeća na 1992. godinu
Na ahiret preselio Pajalić (Mehmeda) Bećir
Razgovori o projektima i održivom povratku: Premijer USK ugostio predstavnike Bošnjaka iz RS
Na ahiret preselio Beganović (Bajre) Zlatko
Na ahiret preselio Mehić (Arif) Rasim
Na ahiret preselio Ćoralić (Alage) Mahmut – Car
NATO o Dodikovim “radikalnim odlukama” ako bude osuđen: Nećemo dozvoliti ugrožavanje mira
Kovačević: “Državu čini teritorija, narod i narodna vlast. RS sve to ima”
Teška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
Cazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
Stevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
U subotu dženaza ubijenoj Ineli Selimović i njenom sinu, u Kalesiji proglašen dan žalosti
VIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
Vance šokirao izjavom: Ako Putin ne bude pregovorao, možemo vojsku poslati
Dodik iz Sremske Mitrovice: Ne podnosim pravo da drugačije misle, ako ne vole Srbiju, a žive ovdje
Tuzla City se oprostio od ubijenog dječaka (13) iz Kalesije: Bio je njihov golman
Bišćanka Jasmina Bešlagić kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda BiH
“Pao” diler u Bihaću: Pronađena veća količina droge
-
Cazinprije 6 danaTeška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
-
Cazinprije 6 danaCazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
-
BiHprije 6 danaStevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 danaVIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
-
BiHprije 6 danaUhapšen monstrum Emir Selimović koji je u Kalesiji ubio suprugu i sina
-
BiHprije 6 danaUbica iz Kalesije navodio na sumnju da je počinio suicid pa se krio u napuštenoj kući
You must be logged in to post a comment Login