Dobar dio drvopređačivača ili zatvara proizvodne pogone i pilane ili će to uraditi u narednim mjesecima, jer nama dovoljno posla da bi proizvodnja opstala i isplatila plate radnicima

Bh. proizvođači građe i drugih, finalnih, proizvoda od drveta mjesecima kubure sa nedostatkom posla i skladište robu, usljed zatvaranja tržišta i otkazivanja ugovora sa kupcima iz inostranstva.

Kako su za portal CAPITAL ispričali, dobar dio drvopređačivača ili zatvara proizvodne pogone i pilane ili će to uraditi u narednim mjesecima, jer nama dovoljno posla da bi proizvodnja opstala i isplatila plate radnicima.

“Tražimo druge kupce za dasku i građu jer smo izgubili one koji su do sada radili sa nama. Čak ni lokalni kupci više ne kupuju, a ovi inostrani, poput Nijemaca i Austrijanaca, potpuno su se zatvorili za nas. Ono malo prizvođača u Srpskoj koji imaju nekog posla, robu počeli su da prodaju robu ispod svake cijene, za 50 odsto ili više, ali ni to ne pomaže. Sirovinu ne kupujemo, jer ne znamo na šta će izaći mjeseci pred nama. Zatvorila se cijela Evropa zbog inflacije i krize sa ratom u Ukrajini. Dok je ljetos cijena za poluproizvode i proizvode išla u oblake, sad je pala toliko nisko da se ne isplati ni raditi, a opet, nema ni narudžbi”, rekao nam je jedan vlasnik pilane.

On tvrdi da će male pilane redom propasti, a da velike ne povlače sirovu robu, a svoju skladište gdje stignu.

Direktor “Drvoprodexa” Darko Partalo kaže da su svi magacini puni, da cijene opadaju i da veliki kupci vjerovatno na to i računaju.

“Prestala je kupovina, svi čekaju da se napune, pa da kupuju uvećane lagere. Očekujemo da će prodaja poluproizvoda, ali i finalnih i dalje da opada. Svi kupuju samo ono što im baš treba, smanjuju lagere i očekuju da će ulazi biti po nižim cijenama, što i jesu”, kaže Partalo.

Objašnjava da ovo košta male pilane koje imaju jednog ili dva kupca i kada oni odustanu i povuku se, lako pucaju pod pritiskom. Pored svega toga, cijene su toliko pale, da se više ne može opravdati nabavka sirovine i uloženi rad.

“Cijene su se sada vratile na nivo iz 2019. godine, a rasle su do oktobra 2022. godine za 70 do 100 posto. Jelova građa je 2019. godine koštala 160-170 eura po kubiku, prošle godine je bila i do 350 eura, a sad je opet 160-170 eura. U ovom trenutku, sirovina se nabavlja po cijeni koja je neznatno niža od te. I po tim cijenama nema potražnje, a ono što se proda, teško da se mogu pokriti troškovi pilane u kojoj su porasli troškovi struje i sirovine i svega ostalog”, kaže Partalo.

Priča da je zatvaranju tržišta Austrije i Njemačke “kumovalo” i to što su krizne mjesece iskoristili da se gotovo potpuno automatizuju i smanje troškove proizvodnje, zbog čega im je naše tržište prestalo biti interesantno.

“Sve je stalo i šta će biti, teško je reći. Mislim da na ovu situaciju utiče kompletna globalna kriza i inflacija, nedostatak investicija”, kaže Partalo.