Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Džabir ibn Hajjan poznat kao otac hemije

Published

on

Džabir Ibn Hajjan (Jabir Ibn Hayyan), alhemičar Geber iz srednjeg vijeka, općenito je poznat kao otac hemije. Ebu Musa Džabir Ibn Hajjan, ponekada oslovljen el-Harrani i es-Sufi, bio je sin apotekara (attar).

Teme/Kultura Precizan datum njegovog rođenja je predmet određenih rasprava, međutim, utvrđeno je da se bavio medicinom i alhemijom u Kufi oko 776. g. n.e. Prenosi se da je učio kod Imama Džafer Sadika i emevijskog princa Halid Ibn Jezida. U svojim ranim danima, bavio se medicinom, a bio je pod patronatom bermekijskog vezira tokom abbasijskog hilafeta Haruna er-Rešida. Imao je određenih posljedica nakon pada bermekija, pa je bio stavljen u kućni pritvor u Kufi, gdje je i umro 803. g. n.e.

Džabirov glavni doprinos je bio u oblasti hemije. Uveo je eksperimentalno istraživanje u alhemiji, koja je brzo promijenila svoj karakter u modernu hemiju. Na ruševinama njegove poznate laboratorije, koja je opstala nakon nekoliko vjekova, njegova slava ipak počiva na preko 100 monumentalnih rasprava, od kojih se 22 odnose na hemiju i alhemiju. Njegov doprinos od fundamentalnog značaja za hemiju uključuje usavršavanje naučnih tehnika kao što su kristalizacija, destilacija, kalcinacija, sublimacija i isparavanje te razvijanje nekoliko instrumenata za njih. Činjenica ranog razvoja hemije kao posebne naučne grane kod Arapa, umjesto ranijih nejasnih predstava, jeste dobro uspostavljena, a sāmo ime hemija potiče od arapske riječi el-Kimja, koju su proučavali i znatno razvili muslimanski naučnici.

Možda je Džabirovo najveće praktično dostignuće bio pronalazak mineralnih i drugih kiselina, koje je prvi put pripremio u svojem alembiku (Anbique).

Osim nekoliko doprinosa bazičnog karaktera za alhemiju, uključujući u velikoj mjeri pripremanje novih spojeva i razvijanje hemijskih metoda, on je također razvio niz primijenjenih hemijskih procesa, postajući tako pionir na polju primijenjene nauke. Njegova dostignuća u ovoj oblasti uključuju pripremanje raznih metala, razvoj čelika, bojenje tkanina i štavljenje kože, lakiranje vodootporne tkanine, upotrebu mangan dioksida u izradi stakla, spriječavanje korozije, ispisivanje u zlatu, identifikovanje boja, mastî, itd. Tokom ovih praktičnih nastojanja razvio je i aqua regia-u (zlatotopku) da bi rastopio zlato. Alembik je njegov veliki izum, koji je proces destilacije učinio lahkim i sistematičnim. Džabir je stavljao veliki naglasak na eksperimentisanje i preciznost u svojemu radu.

Na osnovu njihovih osobina, on je opisao tri različite vrste supstanci. Prva, špiriti, to jeste oni koji isparavaju na vrućini, poput kamfora, arsena i amonij hlorida; druga, metali, naprimjer zlato, srebro, olovo, bakar, i treća – kategorija spojeva koji mogu biti pretvoreni u prah. On je na taj način utro put za ovu kasniju klasifikaciju na metale, nemetale i isparljive supstance.

Mada poznatiji kao alhemičar, izgleda da nije ozbiljno težio pripremanju plemenitih metala kao alhemičar; umjesto toga, on je posvetio svoj napor razvijanju bazičnih hemijskih metoda i proučavanju mehanizama hemijskih reakcija u njima, te je tako potpomogao razvijanje hemije kao nauke, iz legendi o alhemiji. Naglasio je da su, u hemijskim reakcijama, uključene definitivne količine različitih supstanci i, prema tome, može se kazati da je utro put zakonu konstantnih proporcija.

Veliki broj knjiga je obuhvaćen njegovim korpusom. Pored hemije, doprinio je, također, drugim naukama kao što su medicina i astronomija. Njegove knjige o hemiji, uključujući i njegovu Kitab-ul-Kimja i Kitab us-Seb’in, prevedene su na latinski te različite evropske jezike. Ovi prijevodi su bili popularni u Evropi nekoliko stoljeća, pa su utjecali na razvoj moderne hemije. Nekoliko tehničkih pojmova koje je osmislio Džabir, kao što je alkal, nalaze se u različitim evropskim jezicima i postali su dio naučnog vokabulara. Samo je nekoliko njegovih knjiga uređeno i objavljeno, dok je nekoliko drugih sačuvano na arapskom koje tek trebaju biti protumačene i objavljene.

Izražene su sumnje u vezi s tim da li je sav obimni rad uključen u njegov korpus njegov vlastiti doprinos ili ga uključuju kasniji komentari/dopune od strane njegovih sljedbenika.

Prema Sartonu, prava vrijednost njegovog rada bi bila poznata samo da su sve njegove knjige uređene i objavljene. N

jegovi religijski pogledi i filozofski koncepti sadržani u korpusu su kritikovani ali, pored pitanja njihove autentičnosti, treba naglasiti da Džabirov glavni doprinos leži u oblasti hemije, a ne u religiji. Njegova različita otkrića, naprimjer, pripremanje kiselina po prvi put, naročito azotne, hlorovodonične, limunske i vinske kiseline, i naglasak na sistematičnom eksperimentisanju jesu izvanredni te se na osnovu takvog rada s pravom Džabir može smatrati ocem moderne hemije. Prema riječima Max Mayerhaffa, razvoj hemije u Evropi se može pratiti izravno do Džabir Ibn Hajjana.

Preveo: Haris Dubravac (islam.ba)

akos.ba

Svijet / Zanimljivosti

Oblačila se poput žena u zapadnom svijetu: Strpali su je u zatvor na 11 godina

Published

on

By

VLASTI Saudijske Arabije moraju odmah i bezuvjetno osloboditi Manahel Al-Otaibi, 29-godišnju instruktoricu fitnessa i aktivisticu za ženska prava žena, koja je osuđena na 11 godina zatvora zbog vlastitog izbora odjeće i podrške pravima žena, objavili su Amnesty International i organizacija za ljudska prava u Saudijskoj Arabiji ALQST. Odluka je izravno u suprotnosti s narativom vlasti o reformama i osnaživanju položaja žena.

Manahel Al-Otaibi osuđena je na tajnom saslušanju pred zloglasnim sudom za borbu protiv terorizma u zemlji, Specijaliziranim kaznenim sudom, 9. siječnja 2024. godine, no odluka je objavljena tek tjednima kasnije u službenom odgovoru saudijske vlade na zahtjev za informacijama o njenom slučaju koji su uputili posebni izvjestitelji UN-a.

Optužbe protiv Al-Otaibi odnosile su se isključivo na njezin izbor odjeće i izražavanje stavova na internetu, uključujući pozivanje na ukidanje sustava muškog skrbništva u Saudijskoj Arabiji, objavljivanje videozapisa na kojima nosi “nepristojnu odjeću” i “odlaske u trgovine bez “abaye” (tradicionalne nošnje). Njezina sestra Fawzia Al-Otaibi suočava se sa sličnim optužbama, ali je pobjegla iz Saudijske Arabije strahujući od uhićenja nakon što je pozvana na ispitivanje 2022. godine.

“Zlostavljana je”

Prema Stalnoj misiji Saudijske Arabije u Ženevi, Manahel Al-Otaibi proglašena je krivom za apsurdna “teroristička kaznena djela” prema člancima 43. i 44. drakonskog zakona o borbi protiv terorizma, koji kriminaliziraju “svaku osobu koja stvori, pokrene ili koristi internetsku stranicu ili program na računalu ili elektroničkom uređaju za objavljivanje informacija o proizvodnji zapaljivih naprava, eksploziva ili bilo kojih drugih naprava korištenih u terorističkim zločinima“, kao i “svaku osoba koja na bilo koji način emitira ili objavljuje vijesti, izjave, lažne ili zlonamjerne glasine ili slično za počinjenje terorističkog zločina”. Obitelj optužene nije imala pristup njezinim sudskim dokumentima niti dokazima iznesenima protiv nje.

“Osuda i kazna od 11 godina je užasna i okrutna nepravda prema Manahel. Od trenutka kada je uhićena, vlasti Saudijske Arabije podvrgnule su je zlostavljanju, od nezakonitog pritvaranja zbog podupiranja prava žena do prisilnog zatočenja na više od pet mjeseci dok je bila tajno ispitivana, potom suđenju i osudi i višestrukom premlaćivanju od strane drugih osoba u zatvoru. Ovom su osudom saudijske vlasti razotkrile ispraznost svojih toliko hvaljenih reformi ženskih prava posljednjih godina i pokazale svoju predanost ušutkavanju mirnog neslaganja”, rekla je Bissan Fakih, voditeljica kampanje Amnesty Internationala za Saudijsku Arabiju.

“Manahelino samopouzdanje da može slobodno djelovati moglo je biti pozitivna reklama za toliko hvaljeni narativ Mohammeda bin Salmana o reformi prava žena. Umjesto toga, njezinim uhićenjem i izricanjem ove nečuvene kazne, saudijske su vlasti još jednom razotkrile proizvoljnu i kontradiktornu prirodu svojih takozvanih reformi i svoju stalnu odlučnost da kontroliraju žene u Saudijskoj Arabiji”, rekla je Lina Alhathloul iz ALQST-a.

Iako su vlasti uklonile neka ograničenja s kojima se žene suočavaju u sustavu muškog skrbništva, mnoge diskriminatorne odredbe ostale su na snazi. Dugoočekivani Zakon o osobnom statusu iz 2022. godine, koji je trebao biti velika reforma, zapravo služi kodificiranju, a ne ukidanju mnogih restriktivnih elemenata sustava, uključujući pitanja braka, razvoda, skrbništva nad djecom i nasljeđivanja.

Vjerovala je u reforme

Manahel Al-Otaibi je, ironično, isprva vjerovala u obećanja reforme prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana. U televizijskom intervjuu 2019. za njemačku postaju Deutsche Welle opisala je “radikalne promjene” koje se događaju u saudijskom kraljevstvu, uključujući reforme kodeksa odijevanja, te rekla da se osjeća slobodno izraziti svoje stavove i nositi ono što joj se sviđa na temelju novih pravila. Ipak, uhićena je 16. studenog 2022. zbog korištenja upravo ovih sloboda, piše Index.hr.

Nakon uhićenja Manahel Al-Otaibi bila je izložena fizičkom i psihičkom zlostavljanju u zatvoru Malaz u Rijadu te je bila nestala na pet mjeseci od 5. studenog 2023. do travnja 2024. Dana 14. travnja 2024. godine, kada je konačno uspjela kontaktirati svoju obitelj, rekla im je da se nalazi u samici i da zbog zlostavljanja ima slomljenu nogu. Također je rekla da joj je uskraćena zdravstvena skrb.

“Saudijske vlasti moraju odmah i bezuvjetno osloboditi Manahel Al-Otaibi i sve one koji su trenutno zatočeni zbog mirnog ostvarivanja njihovih ljudskih prava. Do puštanja Al-Otaibi na slobodu vlasti moraju osigurati njezinu sigurnost i pristup odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi”, rekla je Lina Alhathloul.

“Vrijeme je da saudijske vlasti izmijene diskriminirajuće odredbe u Zakonu o osobnom statusu i u potpunosti ukinu sustav muškog skrbništva”, rekla je Bissan Fakih.

Prema odgovoru saudijske vlade UN-u od 25. siječnja 2024. godine, presuda Manahel Al-Otaibi bila je podložna žalbi i njezin je slučaj ostao “na razmatranju pred sudovima”.

Mnoge žene su u zatvoru

Presuda Al-Otaibi dolazi usred pojačanog gušenja slobode govora u Saudijskoj Arabiji, uključujući izražavanje na internetu. U posljednje dvije godine saudijski sudovi osudili su i izrekli dugotrajne zatvorske kazne desecima pojedinaca zbog njihovog izražavanja na društvenim mrežama, uključujući mnoge žene, poput Salme Al-Shehab (27), Fatime Al-Shawarbi (30) , Sukaynah Al-Aithan (40) i Nourah Al-Qahtani (45).

U sklopu nastojanja da se zemlja otvori za turizam, vlasti su 2019. najavile ublažavanje pravila odijevanja za strankinje koje posjećuju Saudijsku Arabiju. Međutim, ovaj ustupak nije proširen na građanke ove zemlje, koje se umjesto toga suočavaju s pravnom nesigurnošću zbog slobodnog odijevanja u javnosti. U promotivnom videu koji je objavila državna sigurnosna agencija, vlasti su čak kategorizirale feminizam kao oblik “ekstremističkog” razmišljanja, ali su bile prisiljene odstupiti i nacionalna komisija za ljudska prava morala je pojasniti da feminizam “nije zločin”.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

U stravičnoj saobraćajnoj nesreći u Sloveniji smrtno stradao Dženan Bajrić

Published

on

By

U nedjelju oko 7.30 sati dogodila se saobraćajna nesreća na magistralnom putu, kod Brezovice u Sloveniji, u kojoj je učestvovao vozač kamiona s cisternom, a smrtno je stradao Dženan Bajrić iz Maglaja, piše 24ur.

Kako piše 24ur vozač se zaglavio u vozilu i preminuo je od posljedica nesreće.

 

 

Tužnu vijest objavio je i NK Natron Maglaj na zvaničnom Facebook profilu.

 

– Nažalost, zadesila nas je još jedna stravična informacija. U saobraćajnoj nesreći u Sloveniji, smrtno je stradao naš mladi sugrađanin, Dženan Bajrić, inače bivši igrač našeg kluba te veliki navijač. Da ti Uzvišeni Allah podari Dženetske ljepote, a kolektiv našeg kluba roditeljima, prijateljima te svima onima koji su ga poznavali izražava saučešće i želi sabur u ovim teškim trenucima – napisali su iz NK Natron Maglaj.

24ur je objavio i stravične fotografije s mjesta nesreće.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Objavljeni detalji užasa u Zagrebu: Nasmrt izbo majku, pa otišao u kafić

Published

on

By

28-godišnjak je oštrim predmetnom zadao više ubodnih rana majci, koja je preminula na mjestu, a onda otišao u obližnji ugostiteljski objekat

U Zagrebu se jučer dogodilo ubistvo. Kako smo već objavili, zločin se dogodio oko 10 sati ujutro na zagrebačkom Črnomercu gdje je sin ubio majku, koju je izbo oštrim predmetom..

Policija je jutros objavila detalje tog zločina.

“Jučer, 4. maja u jutarnjim satima na području Črnomerca u kući, prema do sada prikupljenim informacijama, 28-godišnji član obitelji je oštrim predmetnom zadao više ubodnih rana 68-godišnjakinji u namjeri da je liši života, uslijed kojih ozljeda je preminula na mjestu događaja.

Nakon toga, osumnjičeni se udaljio iz kuće otišao do obližnjeg ugostiteljskog objekta. Tu su ga uhapsili policijski službenici i priveli na kriminalističko istraživanje.

Na mjestu događaja obavljen je uviđaj kojim je rukovodila dežurna zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu u suradnji s policijskim službenicima Policijske uprave zagrebačke, Službe za očevide i kriminalističku tehniku.

Nakon obavljenog uviđaja, tijelo je prevezeno na Zavod na sudsku medicinu i kriminalistiku”, objavila je policija.

Nastavi čitati

Najčitanije