Connect with us

BiH

Emina Ploskić iz Nevesinja je tokom rata ostala bez 3 sina i petoro unučadi: Nije dočekala pravdu

Published

prije 2 mjeseca

on

Emini Ploskić je tokom rata u Nevesinju ubijeno 11 članova porodice, među kojima tri sina i petero unučadi, ali pravdu nije dočekala jer je preminula prije dvije godine, dok se članovi njene porodice nadaju kako će odgovorni za ove zločine biti kažnjeni.

Njena srodnica Đana Handžo Feriz nam priča da je Emina do rata 1992. živjela u Presjeci kod Nevesinja sa sestrom Mejrom i djeverom Hajrom, te sinovima Huseinom, Hasanom i Mustafom, nevjestama Jasnom i Hajrom, te unučadima Amarom, Ajlom, Amrom, Samrom i Aganom, u dobi od nepune jedne pa do šest godina.

Emina je Đani bila očeva tetka, s kojom je živjela veći dio djetinjstva nakon što je protjerana iz Nevesinja, te joj je usmeno prenosila šta se dešavalo na početku rata, kako je pravila baklavu za Bajram i kako su napustili Presjeku nakon napada u drugoj polovini juna 1992. i kako su noć proveli u šatorima na Kljunskom brdu.

“Ema se nadala da će zajedno sa cjelokupnom porodicom preko planine Velež stići u Mostar. Ona je krenula djeci sipati vodu i ubrzo nakon toga pala je granata u njihovoj blizini, koja ih je razdvojila. Formirale su se dvije grupe i svaka je samostalno za sebe krenula prema Mostaru. Ema je tu posljednji put vidjela članove svoje porodice”, priča Đana ono što je od Eme saznala o sudbini porodice.

Emina se, kako je ispričala svojoj srodnici, zadesila u grupi koja se spasila od mučenja i ubistava srpskih snaga, koje su drugu grupu, u kojoj je bilo i 11 članova njene porodice, na lokalitetu Jasenov do – Teleća lastva presreli i ubijedili da će im pomoći.

“Međutim, vrijeme je pokazalo da je to bila njihova karta u smrt, jer je ta grupa ljudi nakon toga dovedena pred osnovnu školu na Zijemljima, gdje su, između ostalog, i Emini sinovi odvojeni od žena i djece. Emini sinovi su ekshumirani u ljeto 1999. godine”, govori Đana.

Prepričava zatim kako je tada imala osam godina i kako su joj roditelji indirektno sugerisali da ne postavlja “neka neumjesna, radoznala pitanja”, kako to djeca inače u tom dobu znaju, da ne bi probudila rane i sjećanja koja su ležala u Emini Ploskić.

Utvđeni zločini u Nevesinju

Zločini u Nevesinju su utvrđeni u presudama Haškog tribunala u kojima je navedeno da je na tom području u junu 1992. ubijeno na desetine Bošnjaka, da su granatirana sela na području općine, te hotimično oštećivani ili razarani vjerski spomenici, a civlilno stanovništvo zatvarano. U haškim presudama su konstatovana i ubistva staraca u selu Presjeka, mještana sela Gornja Bijenja, Postoljani i Kljuna, kao i ubistva nekoliko djece i žena bošnjačke nacionalnosti zatočenih u podrumu toplane u Kilavcima, koji su zakopani u jamu Lipovača.

U Sudu Bosne i Hercegovine, za zločine počinjene na području Nevesinja vodi se postupak protiv Dragana Đurđića, nekadašnjeg zamjenika komandanta Petog bataljona Nevesinjske brigade Vojske Republike Srpske (VRS) i komandira Interventnog odjeljenja, te Dragana Ivaniševića, Gorana Došle, Milana Trifkovića, Siniše Kandića, Dragoslava Aćimovića i Mladena Kandića, bivših pripadnika Petog bataljona, za ubistva oko 100 žrtava bošnjačke nacionalnosti s područja Nevesinja. S njima je optužen bio Zdravko Kandić, nekadašnji komandant Petog bataljona Nevesinjske brigade VRS-a, koji je u međuvremenu preminuo.

U optužnici se navodi kako su pripadnici Interventnog odjeljenja 26. juna 1992. na Veležu, na lokalitetu Jasenov Do – Teleća Lastva, zarobili grupu od oko 75 civila Bošnjaka muškaraca, žena i djece, koji su zbog napada srpskih vojnih snaga na njihova sela pokušali preko planine Velež preći na teritoriju pod kontrolom Armije BiH. Civili su, prema optužnici, dovedeni pred školu u selu Zijemlje, a muškarci su tu odvojeni od žena i djece, te kaminom prevezeni na lokalitet Breza – Dubravica, gdje je izvršeno strijeljanje više od 30 njih.

Među njima su bili Emini sinovi Husein, Hasan i Mustafa, kao i njen djever Avdo.

Prema optužnici, Kandić je naredio nezakonito lišenje slobode i nezakonito zatvaranje civila, žena i djece bošnjačke nacionalnosti, u prostorije “Kotlovnice” u Nevesinju, gdje su žene i djeca nezakonito zatvoreni u jednu manju prostoriju.

U optužnici se navodi da su žene i djeca bili zatvoreni u “Kotlovnici” u Nevesinju i držani u nehumanim uvjetima, uz konstataciju da im se od tada gubi svaki trag.

Među civlima koji su zatvoreni u “Kotlovnicu” bilo je petero Eminine unučadi i dvije nevjeste, od kojih se jedna uspjela spasiti, ali se za njenom djecom gubi svaki trag, kao i za drugom nevjestom i troje unučadi.

“Najveća želja nas, preostalih članova porodice, jeste da počinioci ovog zločina budu adekvatno kažnjeni. Želja mi je isto tako da Eminini unučad i sinovi, moji rođaci, ne budu zaboravljeni. Svjesna sam da je ova tema teška i bolna, pogotovo za roditelje koji su izgubili djecu, ali ih trebamo pominjati i ne smijemo zaboraviti. Kada pomišljam na tu djecu, pomišljam šta su mogli biti, i na njihove očeve, koji su imali izgrađene živote, bili obrazovani. U jednom danu je to presječeno”, ističe Đana Handžo Feriz.

Priča kako su Eminu članovi porodice uvijek zvali tetkom, a da je za nju i brata Amara bila kao druga nena. Bila je plemenita žena. Iako nije posjedovala formalno obrazovanje, bila je izrazito pametna žena, zagovornik školovanja i obrazovanja, te je nju i brata usmjeravala ka visokim ciljevima.

“Kakva god nevolja i strah u životu naiđu, njen život i njena djela su nama primjer da nema predaje i duhovnog posustajanja. Radovala se svakoj reklami u kojoj bi vidjela dijete, koje bi joj izmamilo osmijeh na licu, pa bi mu se smješkala i tepala kao da je bilo prisutno tu u sobi. Na svaku scenu nasilja, pokrivala bi rukama oči i glavu okretala u stranu, pritom izgovarajući da to ne može gledati. Njen odnos prema životu ipak predstavlja simbol hrabrosti, mentalne snage i ponajviše primjer udahnute vjere u čovjeku”, zaključuje Đana za Detektor.ba.

Povezane teme:
Nastavi čitati

BiH

Ako od oktobra niste putovali u EU, evo šta vas čeka na granici zbog EES sistema

Published

prije 16 minuta

on

10. Aprila 2026.

By

Entry/exit sistem (EES) je sistem Evropske unije za registraciju podataka o ulasku i izlasku državljana trećih zemalja, kao i podataka o odbijenim ulascima na vanjskim granicama država članica.

Evropska unija je odlučila uvesti EES sistem radi poboljšanja upravljanja vanjskim granicama te osiguranja poštivanja propisanog trajanja boravka u državama članicama.

Sistem se od 12. oktobra primjenjuje na svim međunarodnim graničnim prijelazima, kao i na onim pograničnim prijelazima koji su temeljem Sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine privremeno određeni za međunarodni promet. Od danas, 10. aprila, sistem je u punoj primjeni.

Posebne trake na granicama za državljane trećih zemalja

Na graničnim prijelazima postoje posebne ulazno/izlazne EES trake primarno za one putnike trećih zemalja koji podliježu EES sistemu (sistem će bez obzira na to biti operativan na svim ulazno/izlaznim trakama zbog perioda velikih gužvi i vršnih opterećenja kada će biti neophodno za EES potrebe koristiti i druge trake).

EES se primjenjuje na određene državljane trećih zemalja koji ulaze ili izlaze iz schengenskog prostora. Od primjene su izuzeti putnici koji su nositelji boravišne iskaznice, boravišne dozvole ili viza za dugotrajni boravak, kao i nositelji pogranične propusnice te na ostale izuzetke navedene u Uredbi EU.

EES sistem se ne primjenjuje na državljane Evropske unije uključujući i državljane Republike Hrvatske, bez obzira na mjesto prebivališta.

Šta bilježi EES sistem?

EES elektronski bilježi vrijeme, mjesto ulaska i izlaska državljana trećih zemalja koji imaju odobrenje za kratkotrajni boravak u državama članicama EU te izračunava trajanje dopuštenog boravka.

Kako izgleda uzimanje podataka na granici?

Prilikom prvog ulaska nakon uspostave EES sistema, uz podatke o putnim ispravama, prikupljaju se i biometrijski podaci – otisci četiri prsta desne ruke i slika lica (kreira se lični EES dosje, uz pripadajuću bilješku o vremenu i mjestu ulaska/izlaska).

Prilikom ponovnog dolaska, identitet putnika se biometrijski potvrđuje usporedbom uživo snimljene slike lica i prethodno pohranjenih podataka.

Kod izlaska iz schengenskog prostora također će se biometrijski provjeravati identitet državljana trećih zemalja, usporedbom uživo snimljene slike lica, uz provjeru putne isprave.

A kod djece?

Djeca mlađa od 12 godina izuzeta su od uzimanja otisaka prstiju, dok se slika lica uzima bez obzira na starost osobe.

Ako putujete avionom:

Samouslužni EES kiosci nalaze se na šest zračnih luka u Hrvatskoj: Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Zadar i Rijeka.

Kiosci su namijenjeni državljanima trećih zemalja koji prvi put ulaze u schengenski prostor i još nemaju kreiran dosje putnika, koji nisu nositelji boravišnih dozvola, boravišnih iskaznica, viza za dugotrajni boravak te ne pripadaju među druge izuzete kategorije prema Uredbi (EU) 2017/2226.

Kako izgleda proces na kiosku?

Putnik na kiosku prolazi predregistraciju koja uključuje: skeniranje putne isprave, izuzimanje biometrije lica i otisaka četiri prsta desne ruke, kratak upitnik o razlogu dolaska.

Koliko se čuvaju podaci u EES-u

Osobni podaci određenih državljana trećih zemalja (osobni EES dosje s pripadajućim bilješkama o ulasku i izlasku) u pravilu se čuvaju tri godine nakon zadnjeg izlaska iz schengenskog prostora, nakon čega se automatski brišu, dok se osobni podaci određenih državljana trećih zemalja koji nisu izašli iz državnog područja država članica unutar dopuštenog razdoblja boravka čuvaju pet godina.

Gužve na granicama

Za očekivati je da će se povećati trajanje granične kontrole na cestovnim graničnim prijelazima jer će određeni putnici iz trećih zemalja prilikom prvog dolaska nakon uspostave morati izaći iz vozila radi kreiranja osobnog EES dosjea i kasnije radi provjere identiteta.

Očekuje se da će se čekanja smanjiti nakon uhodavanja sustava i stvaranja većeg broja osobnih EES dosjea.

KLix

Nastavi čitati

BiH

EES sistem stupa na snagu: BiH bi mogla ostati bez 20.000 vozača

Published

prije 3 sata

on

10. Aprila 2026.

By

Puna primjena EES sistema počinje danasa gužve na granicama već se očekuju. Ručno pečatiranje pasoša zamijenjeno je biometrijskim skeniranjem, što donosi nove izazove za prevoznike iz Bosne i Hercegovine.

Neizvjesnost oko boravka vozača

Prevoznici će na granice krenuti napeti, nadajući se da će doći do automatskog „brisanja“ ili „resetovanja“ prethodno evidentiranih boravaka, čime bi dobili dodatne dozvoljene dane.

“Nismo tačno informisani da li će biti nulirani dani ili će se računati i dani koji su se već nakupili prilikom prvog skeniranja pri probnom dijelu ESS, nemamo zvanično ništa. Nemamo zvanično da li će biti nulirani dani”, rekao je Sanel Hodžić za N1.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto kaže da bi resetovanje dana trebalo biti omogućeno, ali priznaje da nema zvaničnu potvrdu iz Evropske unije.

“Ne čini mi se da je neka vrsta ignorisanja od Republike Hrvatske. Evo i predsjedavajuća Krišto je direktno razgovarala s njima na tu temu, ja sam u kontaktu sa ministrom Butkovićem. Nama samo treba sistemski pristup, sastanak sa nadležnim tijelima o konkretnim rješenjima o kojima treba da govorimo”, kazao je Forto.

Prijeti odlazak hiljada vozača

Iz Konzorcija Logistika upozoravaju da bi posljedice mogle biti ozbiljne za transportni sektor.

“Otprilike 20 hiljada se može računati da ćemo narednih 18 mjeseci izgubiti i zaposliti ih u zemljama EU. Slovenija, Hrvatska… to će se desiti. Nećemo moći naravno zabraniti odlazak, a naše transportne kompanije će dva-tri mjeseca uspjeti platiti doprinose i biti na prinudnom odmoru, tri hiljade ljudi smo sada imali na prinudnom odmoru zbog ovih zabrana. Znači 33% će biti selidba ili reorganizacija kapaciteta”, rekao je Velibor Peulić.

Pokušaji ublažavanja posljedica

Bh. prevozničke kompanije pokušat će reorganizacijom spriječiti kolaps transportnog sektora, uključujući preusmjeravanje na tržišta izvan Evropske unije.

Ipak, vozači ističu da rade u velikoj neizvjesnosti.

“Zadnjih mjeseci idemo na granicu ne znamo šta nas čeka, ogorčeni smo. Osjećaju vozači da su napušteni. Imaju ljudi obaveze, kredite… ako se bude primjenjivalo… oni za 15 dana u mjesecu ne mogu zaraditi dovoljno, koliko bi mogli za 25”, naveo je Hodžić.

Institucije traže rješenja

Iz Ministarstva komunikacija i prometa poručuju da rade na ublažavanju problema kroz saradnju sa susjednim državama i institucijama.

“Tu je bio ured za veterinarstvo koji nam je jako pomogao u smislu formulacije zaključaka koje treba uraditi sa Hrvatskom. Nije vezano za boravak, nego za usklađivanje radnog vremena inspekcija sa obje strane. Također, UIO moramo se sastati kako bi formulisali zahtjev za izmjene zakona koji bi omogućio ne samo povrat akciza, nego i reciprocitet sa državama gdje je to moguće”, rekao je Forto.

Naredni sastanak Radne grupe očekuje se u narednih 15 dana, dok će prva iskustva vozača nakon uvođenja sistema odrediti daljnje korake.

 

Nastavi čitati

BiH

Forto: Od sutra, kada krene puna primjena EES sistema, prijevoznicima će biti restartovani dani i moći će da “dišu”

Published

prije 19 sati

on

9. Aprila 2026.

By

Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine (BiH) Edin Forto obratio se medijima nakon sastanka Radne grupe za koordinaciju aktivnosti u vezi sa pitanjem boravka prevoznika u šengenskoj zoni.

Kako je rekao, na današnjem sastanku iz internih razloga nisu bili prisutni predstavnici prevoznika.

“Imamo jako jednostavan zaključak – da dobijemo sastanak sa nadležnim tijelima Vlade Hrvatske o temi boravka naših vozača prijevoznika, prelaska granice i ulaska u Šengensku zonu. Nećemo odustati dok ne dobijemo taj sastanak. Očekujemo da će nam predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto uskoro dati neku vrstu novih informacija vezano za sastanke koje je imala s Plenkovićem”, rekao je.

Kako je rekao, kad se aktivira sistem ulaska i izlaska iz Evropske unije EES, velikom broju prevoznika će biti restartovani dani.

“To su informacije koje su nam potvrđene. Dakle, oni sada mogu da dišu. To će trajati nekoliko mjeseci. Svi dani su im svedeni na nulu. Vjerujem da je to Evropska komisija uradila iz dva razloga – jedan je što smo uporno to tražili, a drugi je što slijede sezonski dani kad ima mnogo putovanja”, dodao je.

Ipak, ni ovo ne znači trajno rješavanje problema prevoznika, već blago odgađanje dugogodišnjeg problema. Inače, prijevoznicima iz BiH ograničava se boravak u šengenskom prostoru na 90 dana, nakon čega se suočavaju sa zabranama ulaska, iako posjeduju sve potrebne dozvole i licence za rad iako u EU ne borave, nego su samo u tranzitu.

Podsjetimo, od sutra je puna implementacija EES sistema na svim graničnim prijelazima sa Evropskom unijom.

Od sutra prestaje pečatiranje putnih isprava državljana trećih zemalja, a svi podaci o ulascima i izlascima bilježit će se elektronski u EES sistemu.

Putnicima će se fotografisati lice te uzimati otisci prstiju i lični podaci iz putne isprave.

Sistem automatski evidentira datum i mjesto ulaska i izlaska, trajanje dopuštenog boravka te eventualna odbijanja ulaska. Trajanje dopuštenog boravka precizno se računa putem integriranog automatiziranog kalkulatora.

Klix

Nastavi čitati

BiH

Vojin Mijatović: Radujem se uspjesima komšija, ali životom stojim samo uz BiH i naše sportske reprezentacije

Published

prije 21 sat

on

9. Aprila 2026.

By

Gostovanje zastupnika u NSRS Nebojše Vukanovića u jutarnjem programu BHRT-a, u kojem je između ostalog rekao da da navija za Srbiju i da ne može navijati jednako srčano za BiH jer “ne može voljeti dvije žene istovremene”, izazvalo je niz reakcija.

Urednik BHRT-a Zvonko Komšić je rekao Vukanoviću da onda “ne možete biti ni kandidat za člana Predsjedništva države koju ne volite”. Vukanović je uzvratio da se od njega ne može očekivati da “srčano navija za BiH kao što navija za Srbiju”, a Komšić mu je na to poručio da se onda kandidira u Srbiji za predsjednika.

 

I dok jedan dio javnosti smatra da Vukanović nije mogao reći da navija za BiH, sve i da je tako, jer bi tako izgubio glasače u RS, u manjem bh. entitetu ima onih koji jasno i glasno kažu da navijaju za “Zmajeve”.

Takav je Vojin Mijatović, zamjenik premijera Federacije BiH i zamjenik predsjednika SDP-a, koji je jasno istakao da je fudbalska reprezentacija BiH ponos naše zemlje.

“Na pratim medijske nastupe dotičnog, ali kada je u pitanju reprezentacija BiH, ona je ponos naše zemlje i naš najveći uspjeh protekle decenije. Ja imam samo jednu zemlju i jednu reprezentaciju, a to je moja Bosna i Hercegovina.

Srbija i Hrvatska su naše komšije i radujem se svakom njihovom uspjehu, ali životom stojim samo uz našu zemlju i naše sportske reprezentacije. Živjela naša jedina domovina Bosna i Hercegovina”, rekao je Mijatović za Raport.

Nastavi čitati

BiH

Odluka suda u RS-u: RTRS mora BHRT-u isplatiti 5,4 miliona KM u roku od 30 dana

Published

prije 22 sata

on

9. Aprila 2026.

By

Viši privredni sud u Banjoj Luci donio je drugostepenu presudu u korist BHRT-a protiv RTRS-a. Prema navedenoj presudi, RTRS je dužan isplatiti 5,4 miliona KM.

“BHRT se u ovom predmetu žalio isključivo na troškove postupka, te da je prvostepenom presudom RTRS obavezan da BHRT-u isplati iznos od 5,4 miliona KM i troškove postupka u iznosu višem od 35 hiljada maraka”, saopćili su iz Radio-televizije Bosne i Hercegovine.

Ukoliko u roku od 30 dana RTRS ne ispuni obaveze, pokrenut će se izvršni postupak.

Riječ je o sporu u vezi s raspodjelom sredstava od RTV takse. Ukupan dug RTRS-a prema BHRT-u premašio je 100 miliona konvertibilnih maraka.

Ranije je BHRT tužio RTRS zbog duga u iznosu većem od 10 miliona KM. Vrhovni sud RS-a je prihvatio argumente BHRT-a i potvrdio da BHRT-u pripada 50 posto od ukupno prikupljene RTV takse.

Klix

Nastavi čitati

BiH

Crnadak napao novinara Komšića zbog Vukanovića: “Kao da je ‘92., uvrijedio je sve nas u RS-u”

Published

prije 23 sata

on

9. Aprila 2026.

By

Zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak (PDP) oglasio se nakon gostovanja Nebojše Vukanovića (Lista za pravdu i red) u jutarnjem programu BHRT-a.

Crnadak je zauzeo stranu Nebojše Vukanovića, a za novinara Zvonka Komšića je poručio da je postupio “neprihvatljivo”.

“Nastup Zvonka Komšića jutros na BHRT-u zvučao je kao da je ‘92. Neprihvatljiv je, ne samo novinarski, nego i ljudski. Prošla su vremena kada su se Srbi tjerali u Srbiju, BiH neće nikada biti unitarna. Komšić treba da uputi izvinjenje, jer nas je jutros sve u Republici Srpskoj uvrijedio”, napisao je Crnadak na svom X profilu.

Podsjećamo, u jutarnjem programu BHRT-a došlo je do verbalnog obračuna kada je novinar Zvonko Komšić pitao “za koga će navijati na Svjetskom prvenstvu u nogometu ovog ljeta”. Tom prilikom, Vukanović je poručio kako on navija za Srbiju i Crvenu zvezdu.

“Ja navijam za Srbiju i Crvenu zvezdu. Srbije nema. Nikad se nisam radovao neuspjesima BiH. Ne možete istovremeno voljeti dvije žene”, rekao je.

Potom je Komšić prokomentarisao da onda Vukanović ne može biti kandidat za Predsjedništvo BiH ako ne voli ovu zemlju.

“Ne možete od mene tražiti da srčano navijam za BiH kao za Srbiju”, rekao je Vukanović pa ga je Komšić ponovo prekinuo i rekao da onda treba ići u Srbiju i tamo se kandidovati za Predsjedništvo ako mu je ta zemlja bitnija.

Klix
Nastavi čitati

Najčitanije