U posljednje vrijeme dešava se sve više krađa goriva iz kamiona. Lopovi su već toliko odvažni da kradu gorivo ne samo na parkiralištima, već i iza rampi, gdje kamioni čekaju na utovar.

Kako to izgleda? Pokraj kamiona parkira se kamion-tegljač bez poluprikolice. Lopov na silu otvara čep za punjenje i pomoću crijeva i pumpe izlijeva gorivo iz rezervoara žrtve u njegovo vozilo.

Posljednje krađe ove vrste dogodile su se u Nizozemskoj. Plava Scania i bijeli Renault su prošli iza utovarne rampe i parkirali u redu s ostalim kamionima. Iz daljine je izgledalo kao da čekaju u redu, međutim vozač jednog od kamidona je tokom zaustavljanja ispumpao gorivo iz drugih kamiona.

Autor objave (vjerojatno vlasnik prijevozničke firme čiji su kamioni opljačkani) objavio je fotografije s monitoringa. Uspio je i uslikati tablice lopova, no kako se kasnije pokazalo, nizozemskoj policiji to nije bilo dovoljno. Ogorčen, požalio se na svom društvenom profilu da je patrola pozvana na lice mjesta zabilježila samo osobne podatke lopova, slikala registarske tablice i pustila lopove na slobodu. Oštećenom je ostalo samo upozorenje, kao i upozorenje ostalim vozačima i postavljanje slika kradljivca goriva s registarskim oznakama.

Francuska policija radi puno učinkovitije

Slične krađe već su se dogodile u Francuskoj. Lokalna policija uspjela je uhvatiti lopova na licu mjesta, kada je u 2 sata ujutro na jednom od parkirališta pretakao gorivo iz drugog kamiona u svoj.

38-godišnji Rumunj ipak nije mogao računati na popustljivost francuskog pravosuđa. Nakon što je priznao krivicu za sedam takvih krađa, osuđen je na 12 mjeseci zatvora uslovna i dvije godine apsolutne zabrane vožnje u Francuskoj.

Hrvatska policija je objavila detalje saobraćajne nesreće koja se sinoć oko 20 sati dogodila u mjestu Petrinjci na području Sunje, nedaleko od Siska. U nesreći je jedna osoba poginula.

Do nesreće je došlo kada je 22-godišnji bosanskohercegovački državljanin upravljao automobilom slovenskih nacionalnih oznaka, dok su se kao putnici u vozilu nalazili 47-godišnjak i 21-godišnjak, također državljani Bosne i Hercegovine.

Vozač je uslijed pretjecanja kolone prešao u suprotnu traku i udario u automobil sisačkih registracija kojim je iz suprotnog smjera upravljala 27-godišnjakinja, objavila je policija. Od siline udarca oba vozila su odbačena u odvodni kanal.

U ovoj saobraćajnoj nesreći 22-godišnjak je smrtno stradao, a njegovo tijelo je prevezeno u sisačku Opću bolnicu, gdje će se obaviti obdukcija.

Putnici iz vozila i vozačica su prevezeni u sisačku opću bolnicu, gdje su 47-godišnjaku okvalificirane teže tjelesne povrede, a 21-godišnjaku i 27-godišnjoj vozačici lakše tjelesne povrede.

Na mjestu događaja obavljen je uviđaj, a policija će nadležnom državnom odvjetništvu u Sisku u vezi ove nesreće dostaviti izvještaj.

Iako naučnici imaju alate i metode da izmjere uticaj klimatskih promjena – kako se to može učiniti pa da pojedinac, u okviru vlastitog života, ima neku vrijednost kojom bi izmjerio kako se, pod uticajem klimatskih promjena, mijenja i njegov život?

Nije lako zamisliti šta je tačno “prosječno globalno zagrijavanje od 1,5 °C ili 2 °C” i na koji će nam način izmijeniti svakodnevni život.

Time su se pozabavili istraživači s Massachusetts Institute of Technology (MIT); razvili su novi način mjerenja utjecaja globalnog zatopljenja u stvarnom životu i predviđanja dugoročnih učinaka. Ispostavilo se da će značajnu promjenu osjetiti i ljudi na Balkanu.

Mjera naučnika MIT-a, kreirana uz korištenje podataka 50 različitih klimatskih modela, određena je prema tome koliko će u raznim destinacijama širom svijeta do 2100. godine rasti ili padati broj “dana na otvorenom”, odnosno razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo da rade ili da provode slobodno vrijeme.

To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što su naučnici smjestili u temperaturni raspon otprilike između 10 °C i 25 °C, bez ekstremnih vremenskih nepogoda.

Najveće promjene

Internetski alat koji su razvili istraživači s MIT-a također omogućava ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što im samima predstavlja ugodno vrijeme.

Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u broju dana na otvorenom. Najveći udar pretrpjet će Dominikanska Republika, koja će do kraja stoljeća izgubiti čak 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Egipat izgubit će pola takvih dana.

Istaknuta je i podjela između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više unatoč tome što je emitirao manje stakleničkih plinova.

A šta je s Europom, ko će izgubiti najviše “dana na otvorenom” do 2100.?

U Europi također postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. S obzirom na klimatsko zatopljavanje, na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer će zime postati toplije, ali na jugu će ekstremne vrućine tokom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom.

Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerovatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Europi. Albanija će tako izgubiti 30 dana, Srbija 26, Sjeverna Makedonija 21, Bugarska 17, Kosovo 19, a Rumunjska 12 dana. Južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između svibnja i rujna, navodi studija MI, javlja Slobodna Dalmacija.