Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Erdogan zapalio javnost govorom o Palestini: “Nikada nećemo ostati nijemi pred kjafirom Netanyahom”

Published

on

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan poručio je da muslimanski svijet ne može nijemo posmatrati dešavanja u Palestini, ističući da su, kako je rekao, “srca i duše svih muslimana s Gazom i potlačenima širom islamskog svijeta”.

Muslimanski svijet nikada ne može ostati nijemi posmatrač situacije u Palestini, “pred ovom pobunom tiranina, nevjernika koji se zove Netanyahu”, izjavio je u Erdogan.

“Zato je, gdje god da postoji musliman na svijetu, i naše srce, i naš um, i naša duša s njima. Zato sve muslimane doživljavamo kao dijelove jednog tijela, kao zube jednog češlja, kao cigle jedne građevine. Zato smo danas u Palestini. Zato smo danas u Gazi. Zato nikada ne možemo ostati nijemi posmatrači onoga što se događa u Palestini — pred ovom pobunom tiranina, kjafira (nevjernika) koji se zove Netanyahu”, rekao je Erdogan tokom obraćanja na otvaranju manifestacije povodom sedmice Mevluda.

Mevlud, rođenje poslanika Muhammeda, obilježava se dvanaestog dana islamskog mjeseca Rebiu-l-evvela.”Ako je pola našeg srca ovdje, druga polovina je u Gazi, u Palestini, u Jemenu, Sudanu i Afganistanu — krvavim ranama islamskog svijeta. Ako Bog da, u dovama koje večeras uputimo, nećemo zaboraviti potlačene i obespravljene, gdje god da žive. Podignut ćemo ruke ka nebesima i za njih. Pokvasit ćemo naše serdžade suzama i za njih”, naglasio je Erdogan.

Na kraju je poručio kako niko ne treba podleći beznađu.

“Nismo očajni i nećemo pasti u očaj. Nismo pesimistični i nećemo biti. Uprkos nepravdama, tlačenju i okrutnosti u našim zemljama, nikada nećemo podleći beznađu”, dodao je Erdogan.

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Iran objavio snimku tunela: “Uskoro ćemo upotrijebiti moćno oružje”

Published

on

By

IRAN je objavio snimku za koju tvrde da prikazuje njihovu flotu pomorskih dronova s eksplozivom, koje koristi za napade u Hormuškom tjesnacu. Iranski režim zatvorio je taj ključni prolaz, kroz koji se transportira 20 posto svjetske nafte, istovremeno pojačavajući napade na plovila u regiji.

U propagandnim snimkama objavljenim ranije, Islamska Republika pohvalila se podzemnim tunelima ispunjenim pomorskim dronovima, protubrodskim projektilima i morskim minama, prikazujući brojne jurišne čamce koji se koriste za lansiranje dronova na brodove u prolazu.

Prijetnje podizanjem cijene nafte na 200 dolara

Iran je zaprijetio da će upotrijebiti svoje podvodne projektile, za koje tvrdi da ih posjeduju samo Teheran i Rusija, kako bi podigao cijenu nafte na 200 dolara po barelu. Visoki general Islamske revolucionarne garde (IRGC) Fadavi upozorio je: “Posjedujemo projektile koji se ispaljuju pod vodom brzinom od sto metara u sekundi i mogli bismo ih upotrijebiti u danima koji dolaze”.

Predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf izjavio je da će Perzijski zaljev poteći “krvlju osvajača” ako SAD i Izrael nastave s napadima. “Svaka agresija na tlo iranskih otoka slomit će svaku suzdržanost. Odbacit ćemo svaku suzdržanost i učiniti da Perzijskim zaljevom poteče krv osvajača”, rekao je.

Index.hr

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

U požaru u Italiji stradala Azerina Bajrektarević iz BiH, imala je tešku životnu priču

Published

on

By

U požaru koji je jučer poslijepodne izbio u stanu u italijanskom gradu Civitavecchia život je izgubila 43-godišnja Azerina Bajrektarević, porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

 

Prema prvim informacijama iz istrage, pretpostavlja se da je Bajrektarević primijetila požar te prethodno upozorila komšije na opasnost.

Istražitelji navode da se potom, najvjerovatnije, pokušala vratiti u stan – moguće kako bi provjerila situaciju ili spasila lične stvari. Taj potez mogao je biti koban, jer je gust dim u kratkom vremenu ispunio prostor i spriječio joj izlazak.

Azerina je u tom stanu živjela oko godinu dana, u okviru programa zajedničkog stanovanja namijenjenog osobama u osjetljivoj životnoj situaciji. Ovaj program omogućava korisnicima da uz podršku volontera postepeno izgrade veću samostalnost i stabilnost u svakodnevnom životu.

Na vijest o tragediji reagovala je i gradska vijećnica za socijalne službe Antonella Maucioni, koja je godinama volontirala u istoj zajednici. Kako je istakla, Azerinu je poznavala pet do šest godina.

Prema njenim riječima, Bajrektarević je bila izbjeglica iz Bosne i Hercegovine koja je, nakon perioda provedenog u Rimu, stigla u Civitavecchiju, gdje je pronašla sigurnije okruženje i podršku zajednice.

“U zajednici je pronašla svojevrsni predah nakon teških životnih okolnosti”, kazala je Maucioni, dodajući da je Azerina bila povučena, ali osjetljiva osoba koja je uz pomoć volontera i članova zajednice vremenom uspjela uspostaviti određenu životnu ravnotežu.

Također je potvrđeno da je bila uključena u eksperimentalni program zajedničkog stanovanja, gdje su stanari redovno praćeni i uključeni u aktivnosti zajednice, uz medicinski nadzor stručnjaka za mentalno zdravlje u okviru šireg sistema socijalne i zdravstvene podrške.

Tijelo stradale žene preuzeli su pravosudni organi koji provode dodatne preglede kako bi se utvrdio tačan uzrok smrti. Nakon završetka procedura koje je naložilo tužilaštvo, očekuje se da će zajednica Sant’Egidio Community organizovati njen posljednji ispraćaj.

(Vijesti.ba)

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Trump je sinoć proglasio pobjedu, par sati nakon toga Iran je razorio tankere (VIDEO)

Published

on

By

AMERIČKI predsjednik Donald Trump sinoć je objavio da su Sjedinjene Države pobijedile u ratu protiv Irana, samo nekoliko sati prije nego što su iranski napadi zapalili tankere u Iraku.

U prilogu koji je objavila na CNN-u i društvenoj mreži X dopisnica iz Bijele kuće Kaitlan Collins opisala je dramatičan kontrast između Trumpove izjave o pobjedi i događaja koji su uslijedili iste noći.

“Dvanaest dana nakon što je pokrenuo rat s Iranom, predsjednik Trump danas je proglasio pobjedu”, rekla je Collins na početku priloga.

Međutim, dok je predsjednik govorio o pobjedi, na Bliskom istoku odvijali su se novi napadi.

Trump: “Pobijedili smo. U prvom satu je bilo gotovo”

Govoreći ranije tijekom dana, Trump je tvrdio da je rat praktički već odlučen.

“Pobijedili smo. Dopustite mi da kažem – pobijedili smo. Znate, nikad ne želite prerano reći da ste pobijedili. Pobijedili smo. Dobili smo bitku. U prvom satu sve je bilo gotovo. Izveli smo jednu ekspediciju. Znate li što je ekspedicija? Morali smo napraviti mali izlet da se riješimo nekih zlih, vrlo zlih ljudi. Oni su vrlo moćni. Znate, pokušat će preuzeti cijeli Bliski istok”, rekao je Trump.

No dok je predsjednik govorio o pobjedi, na Bliskom istoku odvijali su se novi napadi.

Collins je u prilogu prikazala snimke tankera koji gore nakon napada za koji Iran tvrdi da je izveden podvodnim dronom. Na snimkama se vide golemi plameni stupovi i požari na moru, vjerojatno uzrokovani izlijevanjem nafte iz pogođenih brodova.

Prema informacijama koje je iznijela, najmanje jedan član posade je poginuo, a deseci su spašeni nakon napada u Hormuškom tjesnacu.

Hormuški tjesnac postao nova linija bojišta

Collins je objasnila da je Hormuški tjesnac postao jedno od glavnih žarišta sukoba. Riječ je o ključnom pomorskom prolazu koji povezuje Perzijski zaljev s ostatkom svijeta i kroz koji prolazi oko 20 posto globalne opskrbe naftom.

U samo jednom danu najmanje tri broda našla su se pod napadom.

Prema analitičarima koji prate kretanje tankera i trgovinu naftom, Iran trenutno uspijeva ukrcavati više nafte na tankere nego prije početka rata. Istodobno, veliki broj drugih tankera ostaje blokiran u Perzijskom zaljevu jer se brodovi ne usuđuju ploviti kroz opasno područje.

Trump: “Uništili smo njihovu mornaricu”

Trump je tijekom dana tvrdio da je američka vojska već neutralizirala iranske pomorske snage.

“Uništili smo njihovu mornaricu, recimo to tako. Ali uništili smo i njihove brodove koji polažu mine. Oni ih zovu minopolagači. Postavljaju mine u vodu. Sve će to nestati. Do trenutka kad završim ovaj govor, više ih neće biti”, rekao je Trump.

U međuvremenu je promet kroz Hormuški tjesnac gotovo stao. Collins je prikazala kartu s desecima brodova koji čekaju na obje strane prolaza. U normalnim okolnostima tim pomorskim koridorom dnevno prolazi više od 60 brodova.

Zastoj u prometu već utječe na cijene goriva, upozorila je Collins, jer poremećaji u transportu nafte povećavaju troškove energije diljem svijeta.

Trump najavio otpuštanje rekordnih naftnih rezervi

Kako bi ublažio posljedice rasta cijena nafte, Trump je najavio koordinirano puštanje strateških rezervi.

“Drago mi je izvijestiti da je Međunarodna energetska agencija ranije danas pristala koordinirati puštanje rekordnih 400 milijuna barela nafte iz nacionalnih strateških rezervi širom svijeta, što će znatno sniziti cijene nafte dok uklanjamo ovu prijetnju Americi i svijetu”, rekao je.

Prema Collins, Sjedinjene Države same će iz svojih rezervi pustiti 172 milijuna barela nafte.

Rat već koštao najmanje 11 milijardi dolara

Istodobno, troškovi rata naglo rastu. Prema informacijama koje su izvori iz Pentagona iznijeli na zatvorenom brifingu za američki Kongres, preliminarni trošak rata iznosio je najmanje 11 milijardi dolara u prvih šest dana borbi.

“Jedanaest milijardi dolara u prvih šest dana”, rekla je Collins, dodajući da je rat sada već ušao u dvanaesti dan.

Borbe se u međuvremenu šire i izvan Irana. Izrael je sinoć bombardirao ciljeve u predgrađima Bejruta, tvrdeći da su mete bile baze Hezbolaha. Nedugo nakon toga iz Libanona je ispaljen niz raketa prema sjeveru Izraela.

Iranska Revolucionarna garda objavila je da je zajedno s Hezbolahom izvela koordinirani napad na više od 50 ciljeva u Izraelu.

Trump nakon proglašenja pobjede: “Moramo dobiti ovaj rat”

Iako je ranije proglasio pobjedu, Trump je samo nekoliko minuta kasnije dao drugačiju izjavu. “Ne želimo otići prerano, zar ne? Moramo završiti posao, zar ne?”, rekao je.

Kasnije navečer, otprilike dva i pol sata nakon tog govora, predsjednik je ponovno razgovarao s novinarima.

“Mislim da smo u vrlo dobroj poziciji. Najvažnije je da moramo dobiti ovaj rat – dobiti ga brzo, ali dobiti ga. Gledam sada neke vijesti i većina ljudi kaže da je već dobiven. Pitanje je samo kada ćemo stati. Ne želimo dopustiti da se to ponovno razvije. Idealno bi bilo da ondje vidimo nekoga tko zna što radi, nekoga tko može izgraditi državu”, rekao je Trump.

Njegove izjave dolaze u trenutku dok se sukob na Bliskom istoku dodatno širi i dok Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih energetskih koridora na svijetu, postaje novo središte borbi.

Index.hr

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Rat sve bliže granicama Evrope – može li kontinent zaista mirno spavati?

Published

on

By

Europa, bliža nego ikada radijusu ovog rata, sada se suočava s očitim pitanjem: bi li Iran mogao napasti kontinentalnu Europu? I ako bi pokušao, bi li ga NATO mogao zaustaviti?

Nakon što su američke i izraelske snage pokrenule napade na iranske ciljeve – pri čemu je ubijen ajatolah Ali Hamnei, a iranske vojne i sigurnosne snage teško oslabljene – Teheran je pokrenuo kampanju raketnih i napada dronovima u regiji u dosad neviđenom opsegu.

Iranski projektili pogodili su ciljeve u Izraelu i zemljama Perzijskog zaljeva, a dron iranske proizvodnje ciljao je britansku bazu na Cipru, zbog čega je britanski premijer Keir Starmer otvorio britanske baze za američke obrambene protunapade na iranske raketne položaje.

Nadalje, NATO-ovi sustavi protuzračne obrane presreli su dvije iranske balističke rakete koje su bile usmjerene prema turskom zračnom prostoru – ili su već ulazile u njega, što je prag koji Teheran ranije nije prelazio, piše Euronews.

Europa, bliža nego ikada radijusu ovog rata, sada se suočava s očitim pitanjem: bi li Iran mogao napasti kontinentalnu Europu? I ako bi pokušao, bi li ga NATO mogao zaustaviti?

Što bi Iran zapravo mogao ispaliti prema Europi?

Iransko oružje dugog dometa može se podijeliti u tri kategorije – a njihov potencijalni domet obuhvaća zabrinjavajuće velik dio europske karte.

Najrazornija je balistička raketa Khorramshahr, sposobna nositi bojevu glavu tešku do 1.800 kilograma.

Ako se lansira iz utvrđenih podzemnih baza na sjeverozapadu Irana, u planinskim područjima poput Kermanshaha, Tabriza i Isfahana, može dosegnuti domet do 3.000 kilometara kada joj je smanjena težina bojeve glave.

Na toj udaljenosti glavni gradovi južne i istočne Europe poput Atene, Sofije i Bukurešta nalaze se u dometu. Na maksimalnom dometu dosegnuti bi se mogli i Beč, Rim i Berlin.

Zatim dolaze dronovi. Shahed-136, testiran i dodatno usavršen tijekom ruskog rata u Ukrajini, ima domet do 2.500 kilometara.

Njegova bojeva glava, teška između 30 i 50 kilograma, relativno je mala, ali Shahedi se koriste u rojevima. Njihova svrha nije srušiti zgradu, nego preopteretiti protuzračnu obranu i onesposobiti elektroenergetske mreže čitavih regija. Ukrajina je već vidjela kako to izgleda – a dijelovi Europe mogli bi također.

Treći element su krstareće rakete – prije svega Soumar i njegove varijante, s dometom od 2.000 do 3.000 kilometara.

Za razliku od balističkih raketa, krstareće rakete lete nisko i prate teren, što ih čini znatno težima za otkrivanje klasičnim radarima. Njihova preciznost čini ih pogodnima za ciljane napade na infrastrukturu, a ne za široko razaranje.

Zajedno, ova tri sustava daju Iranu slojevitu sposobnost napada dugog dometa koja se sve više preklapa s europskim teritorijem.

Kako bi se Europa branila?

Izrael trenutno pruža najrealniji primjer kako izgleda raketna obrana u stvarnim uvjetima.

Tijekom aktualnog rata Iran je lansirao između 500 i 550 balističkih raketa prema izraelskom teritoriju, a izraelski višeslojni sustav obrane, koji uključuje Arrow 2, Arrow 3 i David’s Sling, spriječio je da sve osim 31 rakete pogode naseljena područja.

Ipak, postoje određene slabosti. Iran je razvio svoje rakete upravo kako bi probio proturaketnu obranu: Khorramshahr-4, primjerice, navodno ponovno ulazi u atmosferu brzinom od oko Mach 8, što obrambenim sustavima ostavlja gotovo nikakvo vrijeme za reakciju.

Osim toga, najnaprednije bojeve glave mogu promijeniti putanju tijekom spuštanja, čime otežavaju radarsko praćenje. Iran također rijetko lansira balističke rakete same – obično ih kombinira s krstarećim raketama i rojevima dronova, upravo kako bi preopteretio protuzračnu obranu.

Ako bi Iran odlučio napasti Europu, analitičari očekuju višeslojni pristup: vjerojatno precizne napade na NATO logistička središta te ekonomske udare napadima na mediteranske luke ili LNG terminale u Italiji, Grčkoj i Rumunjskoj.

Uz to bi mogli uslijediti i psihološki pritisci kroz napade i diverzije čiji je cilj širenje straha među civilnim stanovništvom.

Odgovor NATO-a: “Europljani mogu mirno spavati noću”

Javna poruka NATO-a je čvrsto umirujuća, a prema riječima glasnogovornika Saveza, ona se temelji na sposobnostima koje su nedavno već demonstrirane u praksi.

U razgovoru za Euronews, pukovnik Martin L. O’Donnell, glasnogovornik Vrhovnog zapovjedništva savezničkih snaga u Europi (SHAPE), nije izravno odbacio niti potvrdio mogućnost iranskog napada na Europu, ali je jasno istaknuo povjerenje NATO-a u vlastite obrambene sposobnosti.

“NATO ima sve što je potrebno da obrani teritorij Saveza i naših milijardu stanovnika. Mislim da Europljani – a i ja sam, naravno, stanovnik Europe – mogu mirno spavati znajući da NATO ima sposobnost poraziti svaku takvu prijetnju upućenu Savezu”, rekao je pukovnik O’Donnell.

O’Donnell je kao dokaz naveo nedavna presretanja projektila u turskom zračnom prostoru, koja pokazuju da sustav funkcionira u stvarnosti, a ne samo u teoriji. Cijeli proces – od otkrivanja lansiranja do uništenja cilja – traje manje od deset minuta.

Kako je objasnio, proces počinje u svemiru.

“Prvo je potrebno detektirati lansiranje projektila. Za to koristimo različite sustave, uključujući i satelitske, kako bismo otkrili lansiranje”, rekao je O’Donnell.

“Nakon što se lansiranje otkrije, potrebno je pratiti projektil i njegovu putanju. NATO za to koristi različite kopnene i pomorske sustave, uz one svemirske koje sam već spomenuo”, dodao je.

“Zatim je potrebna sposobnost presretanja i uništenja cilja, a NATO je već dokazao da ima tu sposobnost.”

Što je s europskim državama koje nisu članice NATO-a?

Postavlja se i pitanje država koje nisu članice NATO-a. Cipar, Irska, Austrija, Švicarska i Malta nisu dio Saveza, a NATO-ov sustav balističke proturaketne obrane (BMD) izričito je dizajniran kako bi štitio stanovništvo, teritorij i snage europskih članica NATO-a. U strogo institucionalnom smislu, to znači da države koje nisu članice formalno nisu obuhvaćene tim sustavom.

U praksi je situacija ipak složenija.

Članstvo u Europskoj uniji pruža dodatni sloj obveza: prema članku 42(7) Ugovora o Europskoj uniji, svaki napad na neku državu članicu EU-a obvezuje sve ostale članice da pruže pomoć.

Uz to, inicijativa European Sky Shield, program nabave i integracije sustava protuzračne obrane pod vodstvom Njemačke, kojem su se pridružile i neutralne države poput Austrije i Švicarske, postupno povezuje i zemlje izvan NATO-a u zajedničku europsku mrežu protuzračne obrane.

Nedavni događaji sugeriraju da politička volja može biti važnija od formalnih pravnih okvira. Kada su iranski napadi nedavno pogodili Cipar, Grčka, Italija, Nizozemska i Španjolska brzo su rasporedile fregate i borbene zrakoplove F-16 kako bi branile zračni prostor tog mediteranskog otoka — i to izvan formalne zapovjedne strukture NATO-a.

Irska, koja također nije članica NATO-a, signalizirala je da bi bila spremna pridružiti se toj koaliciji ako bude zatraženo.

Problem s dronovima: Jeftiniji, sporiji — ali teže ih je zaustaviti

Balističke rakete su brze i razorne, ali NATO ima dugo iskustvo u obrani od njih, a njegovi sustavi obrane su snažni. Roj dronova predstavlja drugačiji izazov – i mnogo noviji.

O’Donnell priznaje da dronovi predstavljaju stvarnu poteškoću, ali ističe novi NATO-ov sustav za borbu protiv dronova koji se raspoređuje u Poljskoj i Rumunjskoj: Merops. Sustav koristi male i jeftine presretačke dronove koji se zabijaju u dolazne dronove tipa Shahed ili eksplodiraju u njihovoj blizini.

“To je područje u kojem želimo učiniti više”, rekao je O’Donnell.

“Nedavno smo objavili uvođenje određenih sposobnosti u Poljskoj i Rumunjskoj, sustav Merops, koji je nedavno bio u središtu pozornosti jer Ukrajina sada nudi slične sposobnosti i na Bliskom istoku. To je nešto čemu se moramo stalno prilagođavati i na što moramo reagirati — a NATO će to svakako učiniti.”

U Ukrajini slični sustavi navodno obore do 40% dolaznih dronova tipa Shahed, dok stopa presretanja doseže i do 80% uz pomoć domaće razvijenih tehnologija i drugih metoda – no preostalih 20% ipak prolazi i pogađa ciljeve.

Stoga se postavlja pitanje: mogu li Europljani zaista mirno spavati, čak i ako se Merops rasporedi u istočnoj Europi?

Mogućnost nuklearne eskalacije

Još jedan scenarij eskalacije mogao bi nastati ako Iran obnovi svoj program nuklearnog oružja, čime bi zaprijetio ne samo Izraelu i Bliskom istoku, nego i europskim vojnim bazama ili snagama koje Teheran smatra dijelom sukoba.

Iransko-američki politolog Saeid Golkar upozorio je na taj rizik u tekstu za Euronews.

“Ako se Washington i Izrael usredotoče samo na slabljenje nuklearnih i vojnih sposobnosti, a zatim stanu, najvjerojatniji politički ishod neće biti demokratska tranzicija, nego konsolidacija moći preživjele sigurnosne elite”, napisao je Golkar.

“Djelomično uklanjanje prijetnje je opasno. Nagla pauza može potaknuti brzu odmazdu, ali i ojačati argument unutar režima da samo nuklearno oružje može odvratiti strane napade.”

“To je klasična dinamika ‘ono što ne ubije režim čini ga jačim’ – ali s nuklearnom dimenzijom”, smatra Golkar.

Korak ispod punog nuklearnog oružja je “prljava bomba” — konvencionalni eksploziv pomiješan s radioaktivnim materijalom.

Stručnjaci uglavnom smatraju da Iran ima tehničku sposobnost izraditi takvo oružje, ali da to gotovo sigurno ne bi učinio. Prljavu bombu je relativno lako pratiti, a njezina uporaba – ili davanje takvog oružja posrednicima – izazvala bi odmazdu koja bi mogla ugroziti opstanak režima.

U ovoj fazi Klein ne očekuje masovne napade na civilno stanovništvo u Europi.

“Ako Iran aktivira takve mreže, najveću prijetnju vjerojatno će predstavljati državnim institucijama i političarima”, rekao je.

“Iran ima ograničene resurse, a njegove se sposobnosti svakodnevno smanjuju. Ne vjerujem da želi uvući još europskih država u veliki izravni sukob”, dodao je.

“Vjerojatnije je da će pokušati kazniti europske vlade zbog njihove podrške ratnim operacijama — potičući razdor i napetosti unutar europskih društava.”

Među drugim alatima koje bi Teheran mogao koristiti je i kibernetičko ratovanje – napadi na industrijske sustave upravljanja u sektorima vode, energetike i zdravstva – kao i sabotaže u pomorskom prometu u europskim vodama.

Na pitanje očekuje li NATO takve hibridne prijetnje upravo iz Irana, pukovnik O’Donnell odgovorio je oprezno, ali jasno, piše N1.

“U strateškom konceptu NATO-a dvije glavne prijetnje koje su prepoznale sve 32 članice su Rusija i terorističke skupine”, rekao je.

“No svi smo više puta čuli glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea kako govori da zemlje poput Kine, Sjeverne Koreje i Irana surađuju s Rusijom, primjerice kroz potporu ratu u Ukrajini.”

“Zato moramo uzeti u obzir svijet u kojem živimo i razviti odgovarajuću obranu za suočavanje s takvim prijetnjama”, zaključio je.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Guverner Kalifornije: Trump je bezumni idiot koji bombardira djecu i štiti pedofile

Published

on

By

AMERIČKI predsjednik Donald Trump jučer navečer nazvao je guvernera Kalifornije Gavina Newsoma “rasistom”, nastavljajući tako svoje dugogodišnje neprijateljstvo s vodećim kalifornijskim demokratom.

Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social reagirao na izjavu koju je Newsom dao prošlog mjeseca tijekom promocije svoje knjige, nazvavši je “najsamodestruktivnijim intervjuom koji sam ikad vidio”, piše The Hill.

“Jednim je potezom sam sebe eliminirao iz razmatranja za predsjedničkog kandidata Ludih Demokrata”, napisao je Trump o guverneru, kojeg se smatra jednim od glavnih kandidata za demokratsku predsjedničku nominaciju 2028. godine.

“Newsom i dalje omalovažava crnce”

Tijekom razgovora s gradonačelnikom Atlante Andreom Dickensom, u sklopu promocije svojih memoara, Newsom je publici rekao: “Ne pokušavam vas impresionirati. Samo vam želim naglasiti, ja sam poput vas.”

“Nisam ništa bolji od vas”, nastavio je. “Ja sam tip s 960 bodova na SAT testu. Ne želim nikoga uvrijediti ili se praviti pametan ako ste imali 940. Ali da, doslovno sam tip s 960 bodova. Nikad me niste vidjeli da čitam govor jer ga ne mogu čitati.

Konzervativci su oštro kritizirali guvernera zbog tih izjava, a predsjednica Republikanske stranke Kalifornije optužila je Newsoma da omalovažava crne birače.

“Gavin Newsom i dalje omalovažava crnce, sugerirajući da nismo dovoljno pametni ili sposobni izvaditi osobnu iskaznicu, putovnicu, pa čak ni ostvariti više od tisuću bodova na SAT testu”, izjavila je Corrin Rankin, koja je crnkinja.

Guvernerov odgovor Trumpu

Newsom je prošlog mjeseca pojasnio da njegove izjave nisu bile rasističke, već podsjetnik na njegovu cjeloživotnu borbu s disleksijom, koju je spominjao i u ranijim intervjuima.

Jučer je odgovorio na Trumpovu objavu, ponovivši da je govorio o svojoj disleksiji.

“Znam da je to teško za shvatiti bezumnom idiotu koji bombardira djecu i štiti pedofile”, dodao je Newsom.

Trump mu odgovorio, rekao da je glup

Međutim, Trump je jučer navečer nastavio s napadima na Newsoma.

“U govoru je rekao da je glup, da je imao loše rezultate na testovima, da ne zna čitati, da ima disleksiju i mentalni poremećaj – kognitivni kaos! Povrh svega, crnci su bijesni jer je očito rasist”, napisao je bivši predsjednik.

“Iako svi želimo biti politički korektni, imati mentalni poremećaj nije nešto pozitivno za kampanju”, nastavio je, nazvavši Newsomovu izjavu “činom političkog samoubojstva”.

 

Trump je svoju poruku zaključio tvrdnjom da Newsom “više nije održiv kao predsjednički kandidat!”

Newsom još nije objavio kandidaturu za predsjedničke izbore 2028. godine, a prošlog je mjeseca izjavio da će odluku o tome hoće li se kandidirati donijeti sa svojom obitelji.

Index.hr

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Trump sada tvrdi da će rat završiti “uskoro” jer “praktično više nema ničega za gađati”

Published

on

By

Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je za Axios u kratkom telefonskom intervjuu u srijedu da će rat s Iranom završiti “uskoro” jer “praktično više nema ničega za gađati”.

“Pomalo ovo i ono… Kad god budem htio da se završi, završit će”, rekao je Trump tokom petominutnog razgovora.

Iako Trump javno signalizira da je njegova operacija u velikoj mjeri ostvarila svoje ciljeve, američki i izraelski zvaničnici kažu da unutar sistema nije izdata nikakva interna direktiva o tome kada bi borbe mogle prestati.

Izraelski ministar odbrane Israel Katz rekao je u srijedu da će rat trajati “bez vremenskog ograničenja, onoliko dugo koliko bude potrebno, sve dok ne ostvarimo sve ciljeve i odlučno ne pobijedimo u ovoj kampanji”.

Izraelski i američki zvaničnici kažu da se pripremaju za najmanje još dvije sedmice napada u Iranu.

U utorak su SAD dobile obavještajne podatke koji sugeriraju da je Iran počeo postavljati mine u Hormuškom moreuzu, jednom od najvažnijih svjetskih uskih prolaza za snabdijevanje naftom.

Zvaničnici kažu da nije jasno koliko je mina Iran rasporedio, ali procjena je da je njihov broj veoma mali.

Trump je potvrdio za Axios da su američki napadi u utorak uništili 16 brodova za postavljanje mina i poremetili iranske planove.

Komandant CENTCOM-a, admiral Brad Cooper, rekao je u video-poruci u srijedu da je misija američke vojske eliminirati sposobnost Irana da projicira moć i uznemirava pomorski saobraćaj u moreuzu.

“Američke snage nastavljaju nanositi razornu borbenu moć iranskom režimu. Borbena moć SAD-a raste, dok borbena moć Irana opada”, rekao je Cooper, dodajući da su iranski raketni i napadi dronovima drastično opali.

“Rat ide odlično. Mnogo smo ispred planiranog vremenskog okvira. Nanijeli smo više štete nego što smo mislili da je moguće, čak i u prvobitnom periodu od šest sedmica”, rekao je Trump za Axios.

Dodao je da se neprijateljstvo Irana nije odnosilo samo na Izrael i SAD, nego i na države Zaljeva širom regije.

“Oni su išli i na ostatak Bliskog istoka. Plaćaju cijenu za 47 godina smrti i razaranja koje su prouzrokovali. Ovo je odmazda. Neće se izvući tako lako”, rekao je Trump.

KLix

Nastavi čitati

Najčitanije