Connect with us

BiH

EU rasprava: BiH zaslužuje status kandidata, Milanović nije predsjednik Bosne i Hercegovine

Published

on

Komitet za vanjske poslove Evropskog parlamenta na današnjoj sjednici raspravlja o izvještaju Paula Rangela o stanju u Bosni i Hercegovini.

Izvještaj, koji se odnosi na nefunkcionalnost institucija, proces pomirenja, reforme, vladavinu prava, ljudska prava te vanjsku politiku i sigurnost pripremio je izvjestilac Paulo Rangel.Europarlamentarac Dietmar Koster rekao je u raspravi prije samog usvajanja da je BiH danas u dubokoj krizi.

“Mislim da smo uspjeli uspostaviti dobru saradnju. Ne slažemo se oko svega, ali se slažemo oko glavnog cilja, a to je BiH u EU. Mi želimo da svaki građanin ima jednaka prava, i pravo jedan čovjek jedan glas. Također, trebamo biti kritičniji oko angažmana SAD-a i EU u pregovorima oko izmjene izbornog zakona u BiH. Glavni pregovarači su i dalje etnonacionalni lideri koji koče svaki napredak”, naveo je Koster tokom rasprave.

Europarlamentarac Klemen Grošelj, rekao je da izvještaj predstavlja dobre temelje, jer BiH je na raskrižju.

“BiH mora biti država svojih građana. Jasan mi je donekle pojam konstitutivnih narada, no EU mora tražiti da se provode presude suda za ljudska prava. Što se tiče Izbornog zakona, ako postoji konsenzus za njegovu izmjenu onda u redu, ako ne, izbori se moraju održati po sadašnjem zakonu”, dodao je Klemen.

Dodao je da je provedba reformi ključno pitanje ovdje, ali BiH zaslužuje status kandidata.

“Potrebno je da EU pošalje poruku da BiH neće postati novo žarište krize”, dodao je on.

Iz stranke Zelenih su naglasili da ovim izvještajem treba osuditi i mješanje predsjednika Hrvatske u unutrašnje stvari BiH.

“Predsjednik Milanović nije predsjednik Bosne i Hercegovine. Treba spriječoti Milorada Dodika u njegovim neustavnim aktivnostima, a OHR treba donijeti dodatne određene mjere bude li to potrebno. Također, potrebno je podržati i ojačati misiju ‘Althea'”, navedeno je.

Europarlamentarka Željana Zovko jedina je imala primjedbu, a ona se, prema njenim riječima, odnosi na broj građana koji je u izvještaju BiH naveden kao Ostali.

“Imam jednu činječnu primjedbu. Kada se kaže da 400.000 građana nemaju izborna prava. Prema popisu, 3,7 posto građana BiH se izjasnilo kao ostali. Podržavamo da se budući izbori održe uredno, da se uzme u obzir međunarodni mirovni sporazum”, kazala je Zovko.

U nastavku se obratila kolegi Grošelju zbog njegove opaske o konstitutivnosti.

“Kada govorite o konstitutivnim narodima zadirete u Ustav BiH. Specifičnosti konstitutivnih naroda moraju se poštovati. Tražim od ovog parlamenta da tako i postupi”, navela je Zovko.

Grošelj joj je odgovorio da podržavanje principa konstitutivnih naroda neće riješiti probleme u BiH.

“Rješenje da se podržava princip konstitutivnih naroda neće riješiti probleme u BiH. Treba se temeljiti na građanskim pravima. Treba imati nešto što će funkcionirati za sve građane BiH.

Europarlamentarac iz Holandije Thijs Reuten također je predložio jedan amandman.

“Osim svega što je već spomenuto u ovom izvještaju, mislim da moramo posebno paziti na bilo kakvu naznaku negiranja genocida u BiH. Ne možemo dopustiti da iko može negirati genocid”, dodao je on.

klix

BiH

Dodik: “Sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno je zahvaljujući RS-u!”

Published

on

By

Predsjednik SNSD Milorad Dodik rekao je da će danas poslije dužeg vremena s partnerima iz Federacije BiH razgovarati o funkcioniranju vlasti i međusobnim odnosima, te da će se ponovo dogovarati o dogovorenim, ali nerealizovanim pitanjima zbog straha, nesigurnosti i odsustva želje partnera iz FBiH.

Dodik je pozvao partnere da sprovedu već dogovoreno ako žele da budu od koristi za sva tri naroda i oba entiteta.

“Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo već dogovorili i potpisali kao Principe za formiranje Savjeta ministara. Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo opet dogovorili, prvo na sastanku u Laktašima, a potom na sastanku u Sarajevu”, istakao je Dodik, prenosi portal Srpskainfo.

On je naveo da je čitao najave da treba da dogovore plan rasta, odnosno tri preostale stavke, ali niko ne govori da je Federacija kroz četiri kantona odbila svih 120 tačaka.

“Šta ćemo s tim? Čitam da nam je zbog toga na čekanju 70 miliona evra, ali niko ne govori da nam je zbog opstrukcije Federacije na čekanju i da propada naših 700 miliona KM”, naglasio je Dodik na društvenoj mreži “X”.

On je rekao da je sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno zahvaljujući Republici Srpskoj.

“I nije mi problem da pored toga slušam da, kao, ja nešto blokiram, ali od takvih besmislica niko nema koristi. Ako hoćemo da bude koristi za sva tri naroda i oba entiteta, sprovedimo već dogovoreno. Ili možemo unedogled da se dogovaramo”, rekao je Dodik.

Sastanak predstavnika političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH biće održan danas u Sarajevu. Sastanak je planiran u 15.00 sati u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a konferencija za novinare u 16.30 časova, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

BiH

Helez poziva OHR da reaguje zbog antiustavnog djelovanja NSRS: Slično je i Hitler pripremio spajanje Austrije Njemačkoj

Published

on

By

Ministar odbrane BiH Zukan Helez oglasio se nakon što je Narodna skupština RS danas usvojila dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim se omogućava isticanje simbola stranih država te Zakon o izmjenama zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kojima je iz sintagme “nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine” izbrisana Bosna i Hercegovina.

Zakonom o upotrebi zastave, grba i himne omogućuje se da se grb Nemanjića i himna “Bože pravde” mogu koristiti kao zvanična obilježja RS.

Ističe da je usvajanje oba ova zakona antidejtonski i antiustavni čin te da predstavljaju nastavak napada na suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine.

“Na sličan način je Hitler krajem 30-tih godina prošlog vijeka pripremio spajanje Austrije Njemačkoj. Grb Nemanjića i himna Bože pravde su simboli pod kojima su počinjeni najteži ratni zločini uključujući udruženi zločinački poduhvat i genocid nad Bošnjacima.

Naravno da predstavnici vlasti manjeg bh. entiteta RS djeluju u potpunoj koheziji sa režimom Aleksandra Vučića, a zvanična politika Srbije od 90-tih godina i Slobodana Miloševića pa sve do danas je ista. Srbija na sve načine pokušava da se proširi na zapadnu stranu Drine. Prvo su to pokušali otvorenom agresijom 90-tih godina protiv suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, a sada antiustavnim djelovanjem”, navodi Helez.

Dodaje da je pauza u implementiranju velikosrpske politike bila samo kada su u BiH bili imenovani ‘snažni’ visoki predstavnici koji su koristili Bonska ovlaštenja i kada je iza njih stajala međunarodna zajednica.

“Kako god mnogo je posla za Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji mora poništiti ovaj antidejtonski i anticivilizacijski zakon. Osokoljeni agresijom Rusije na Ukrajinu, predsjednik manjeg bh. entiteta RS Milorad Dodik i vlasti RS su intenzivirali implementaciju velikosrpske politike, odnedavno uobličenu na svesrpskom saboru”, naveo je.

Pozvao je članice NATO-a i EU, naše partnere da posvete više pažnje secesionističkoj politici RS i velikosrpskoj politici režima Aleksandra Vučića.

Građanima manjeg bh. entiteta RS poručuje da se odreknu političara koji provode secesionističku politiku, piše Raport.

“U 30 godina pokušaja mijenjanja granica na Zapadnom Balkanu građani manjeg bh. entiteta RS su samo postali taoci takve promašene politike te najsiromašniji građani u Evropi.

Usvajanjem ovih zakona u Narodnoj skupštini RS vlasti neće konkretno pomoći nijednom građaninu na prostoru ovog entiteta. Ovo je još jedan u nizu promašenih i nepotrebnih poteza vlasti manjeg bh. entiteta RS koji mogu samo narušiti sveukupne odnose u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina je dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom, članicom EU i NATO-a, u kojoj će svi njeni građani ugodno živjeti od svog rada2, zaključio je ministar Helez.

Nastavi čitati

BiH

Iz opticaja se povlače određene novčanice apoena 10, 20, 50 i 100 KM, provjerite imate li ih

Published

on

By

Centralna banka Bosne i Hercegovine najavila je povlačenje iz opticaja novčanica konvertibilne marke u apoenima od 10, 20, 50 i 100 KM iz perioda 1998–2009. godine.

Ovim novčanicama će se moći plaćati do 31. decembra 2024. godine, dok od 1. januara 2025. prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i biće podložne isključivo zamjeni, navedeno je na internet stranici Centralne Banke BiH.

Novčanice ovih apoena koje ostaju u opticaju razlikuju se po zaštitnoj mikrooptičkoj niti “Motion™”, koja nije prisutna na starim izdanjima. Na osnovu ovog zaštitnog obilježja lako je razlikovati novčanice koje ostaju važeće od onih koje se povlače iz opticaja.

Cilj ove promjene je povećanje kvaliteta novčanica u opticaju i jačanje zaštite od krivotvorenja. Zamjena povučenih novčanica u 2025. godini obavljaće se u komercijalnim bankama, dok će nakon isteka roka u komercijalnim bankama zamjenu preuzeti Centralna banka BiH, u periodu od deset godina, počevši od 1. januara 2026. godine.

Novčanice apoena od 200 KM ostaju u opticaju i ne podliježu ovom procesu povlačenja.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije