MEDITERANSKA prehrana već se godinama smatra jednom od najzdravijih, i to s dobrim razlogom. Pomaže u jačanju zdravlja srca, mozga, potiče zdravo mršavljenje i smanjuje rizik od raznih kroničnih bolesti. Ova vrsta prehrane manje je restriktivna od mnogih popularnih dijeta. Fokusira se na uravnotežen izbor raznovrsnih i hranjivih namirnica.

Dijetetičarka Jessica Ball za Eating Well izdvojila je osam vrsta takvih namirnica koje biste češće trebali dodavati prehrani kako biste podržali zdravlje srca.

Maslinovo ulje

Maslinovo se ulje može koristiti u svemu. Bogato je jednostruko nezasićenim masnoćama koje pomažu u snižavanju LDL “lošeg” kolesterola i povećanju HDL “dobrog” kolesterola, što smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Maslinovo ulje obiluje antioksidansima poput polifenola koji pomažu u smanjenju upala, ključnog faktora za zdravlje srca. “Pregled iz 2020. objavljen u časopisu Nutrients otkrio je da redovita konzumacija maslinovog ulja može smanjiti rizik od hipertenzije (visokog krvnog tlaka) za čak 50 posto”, ističe dijetetičarka.

Masna riba

Masne ribe poput lososa, tune i skuše bogate su omega-3 masnim kiselinama, za koje Nacionalni institut za zdravlje navodi da mogu smanjiti upale, sniziti krvni tlak i smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara poboljšavajući lipidni profil krvi. Omega-3 masne kiseline također podržavaju zdravlje krvnih žila i smanjuju rizik od stvaranja krvnih ugrušaka.

Lisnato zeleno povrće

Lisnato povrće, poput špinata, kelja, blitve i raštike, prepuno je vlakana, kalija i vitamina K, koji svi doprinose boljem zdravlju srca. Kalij pomaže u regulaciji krvnog tlaka balansiranjem razine natrija u tijelu, dok su istraživanja pokazala da vlakna mogu smanjiti razinu kolesterola i poboljšati kardiovaskularne funkcije.

“Osim toga, pregled iz 2019. godine zaključio je da antioksidansi iz lisnatog povrća pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa, koji može oštetiti krvne žile i povećati rizik od srčanih bolesti”, tvrdi dijetetičarka.

Cjelovite žitarice

Cjelovite žitarice, poput smeđe riže, kvinoje, ječma i cjelovitog pšeničnog brašna, bogate su vlaknima te hranjivim tvarima poput vitamina B i magnezija. Redovita konzumacija cjelovitih žitarica može poboljšati razinu kolesterola, sniziti krvni tlak i regulirati razinu šećera u krvi, što sve doprinosi boljem zdravlju srca.

Istraživanja pokazuju da cjelovite žitarice imaju niži glikemijski indeks u usporedbi s rafiniranim žitaricama, što pomaže u upravljanju razinom šećera u krvi i smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2, koji je glavni faktor rizika za srčane bolesti.

Rajčice

Od umaka za tjesteninu do salata, rajčice su svestrane i korisne za zdravlje srca. Ball pojašnjava da rajčice “sadrže antioksidans likopen koji štiti arterije od ateroskleroze i drugih oblika kardiovaskularnih bolesti”.

Likopen je, također, povezan s boljom razinom kolesterola. Antioksidansi i kalij u rajčicama zajedno pomažu u snižavanju krvnog tlaka i smanjenju rizika od moždanog udara.

Mahunarke

Mahunarke, poput graha, leće i slanutka, izvrsne su za zdravlje srca jer su bogate biljnim proteinima, vlaknima i esencijalnim mineralima poput magnezija i kalija. Vlakna u mahunarkama pomažu u smanjenju razine kolesterola, dok antioksidansi pomažu u smanjenju upala u tijelu što može poboljšati ukupnu kardiovaskularnu funkciju.

Orašasti plodovi i sjemenke

Orašasti plodovi prepuni su zdravih masnoća, vitamina i minerala. Istraživanja pokazuju da redovita konzumacija orašastih plodova pogoduje zdravlju srca. Osim toga, orašasti plodovi bogati su antioksidansima koji dodatno podržavaju zdravlje srca, prenosi Eating Well.

Bobičasto voće

Bobičasto voće, poput borovnica, jagoda i malina, bogato je kalijem, vitaminom C i vlaknima koji pomažu u održavanju krvnog tlaka i zdravlja arterija. Istraživanja sugeriraju da antioksidansi u bobičastom voću, posebno flavonoidi, mogu smanjiti upale, poboljšati funkciju krvnih žila i smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.

“Prema Nacionalnom vijeću za starenje, redovita konzumacija bobičastog voća povezana je s poboljšanjem razine kolesterola i krvnog tlaka”, zaključuje dijetetičarka.

INDEX.HR

SVAKI automobil podložan je hrđanju. Iako je hrđu u pravilu moguće sanirati, postoje automobili koje je hrđa doslovno “pojela”. Nevjerojatan video objavljen na Instagramu pokazuje koliko hrđa može pojesti automobil.

Riječ je o jednom vlasniku Ford Focusa u SAD-u koji je odlučio odvesti svoj auto u servis, a mehaničari su ostali u tolikom šoku da su morali snimiti video koji su dosad pogledala dva milijuna ljudi.

Vlasnik Forda je rekao da mu je nešto lupalo u vožnji, a zvuk se s većom brzinom dodatno pojačavao. Kada su mehaničari digli auto, imali su što vidjeti. Donja strana je potpuno korodirala.

Karoserije modernih automobila tvornički su dobro zaštićene te uglavnom nisu pretjerano podložne hrđanju, ali za razliku od njih, kritična mjesta poput spojeva, kao i mehanički dijelovi podvozja, poput mosta i vilica, itekako jesu. Ako vidite nekoliko oksidiranih područja, ne paničarite, ali svakako dogovorite termin kod stručnjaka za sanaciju. Kod većih oštećenja pomaže isključivo kvalitetna zamjena (blatobrani, rubnjaci, pragovi), piše Autoklub.

Tako si lijepa. Šta god da kažem o tebi, uvijek je premalo. Samo je jedan od komplimenata koje je Meryem Uzerli primila ovih dana, nakon što je podijelila niz fotografija sa snimanja na Instagramu.

Meryem, poznata po ulozi Hurem u seriji ‘Sulejman Veličanstveni’, osvanula je u elegantnom izdanju, s profinjenom šminkom. Dok mnogi komentiraju njezinu ljepotu, neki obožavatelji ne mogu ne primijetiti koliko bi Meryem briljirala na velikim svjetskim ekranima.

“Volio bih da si Meryem rođena u Americi, da tvoj talent može zasjati u Hollywoodu”, poručio je jedan od pratitelja.

Uloga Hurem donijela joj je svjetsku slavu, ali i brojne probleme. Tokom snimanja Meryem je doživjela nervni slom te je morala napustiti set, a kao razlog spominjala se nesretna veza sa 17 godina starijim biznismenom Canom Atesom, koji je odbio priznati da je otac njene starije kćerke Lare.

Štaviše, navodno je od Meryem tražio da pobaci što je nju toliko pogodilo da je završila na liječenju u Berlinu, a u tom je gradu i nastavila živjeti. U međuvremenu je rodila i drugu kćerku, Lili Koi.

Promijenila je i imidž. Svoju prepoznatljivu bujnu crvenu kosu obojila je u plavo, a uz to je odlučila povećati usne, naglasiti jagodice i podignuti obrve.

Zdenac smrti, koji se na hindskom naziva “Maut Ka Kuan”, atrakcija je koja se sastoji od kosog zida za automobile i motore.

Inspirirani američkim motodromima nazvanim “Wall of Death”, Wells of Death u Indiji smatraju se mnogo opasnijim zbog kosih zidova i nedostatka sigurnosnih mjera, prenosi Bljesak.info.

Izvođači sami grade i rastavljaju svoje gotovo okomite zidove. Sastoje se od drvenih dasaka čija se visina kreće od 6 do 12 metara. Zbog drvenog cilindra u obliku bačve, predstava je u Indiji poznata kao “Zdenac smrti”.

Prvi motodrom debitirao je na Coney Islandu 1911. i proširio se preko mora, postavši popularniji u Britaniji nego u Sjedinjenim Državama.

U prvoj četvrtini 19. stoljeća motodrom se pretvara u silodrom, a Zidovi smrti ostaju popularni tokom 1960-ih. Na kraju je spektakl stigao do Indije i prihvatili su ga karnevalski izvođači.

U početku su izvođači koristili ručne bicikle za vožnju po velodromima 48 sati. Na kraju su ih zamijenili motocikli i automobili. Automobili se smatraju jedinstvenim indijskim dodatkom performansama.

Zdenac smrti popularna je aktivnost na mnogim događajima kao što su Vijayasadhami i Magh Mela, kulturno značajnim festivalima koji se slave u Indiji i Nepalu, prenosi The Mind Circle. Danas ta praksa nije tako poznata kao nekada, ali nekoliko preostalih bunara smrti u Indiji još uvijek privlače ljude. Stotine gledatelja kruže oko jame kako bi svjedočili ludim radnjama koje izvode odvažni vozači u automobilima ili na motorima.

Vozači crtaju krugove oko gotovo okomite jame koristeći snagu centrifugalne sile. Ne nose kacige niti zaštitnu opremu. Kako bi predstava bila opasnija, vozači izvode odvažne skokove i vratolomije. Čak grabe novac iz ispružene ruke gledatelja.

Popularnost događaja je oslabila zbog televizija koje su mogle prenositi isti sport dopuštajući ljudima da ostanu kod kuće. Ali nastavlja se izvoditi budući da neki vozači od nje preživljavaju, a neki je ljudi još uvijek uživaju gledati.

Doživjeti sto ili više godina života poseban je i rijedak uspjeh koji izaziva divljenje i znatiželju. Stogodišnjaci i superstogodišnjaci, osobe starije od 110 godina, često su predmet istraživanja zbog svoje dugovječnosti, zdravlja i životnih navika. Dok neki tajnu dugog života pripisuju genetici, drugi ističu zdravu prehranu, aktivan način života i pozitivan pogled na svijet. Tako je najstarija Španjolka Angelina Torres Vallbona otkrila svoju tajnu dugovječnosti prije 112. rođendan, prenosi Express.

Angelina, koja živi u Barceloni, tvrdi da je tokom života bila dobrog zdravlja i da se nikada nije razboljela. Naslijedila je titulu najstarije osobe u Španiji nakon smrti Marije Branyas koja je bila najstarija, ne samo u Kataloniji, već i na svijetu sa 117 godina prije nego što je umrla prošlog augusta. Osim toga, nakon što je u novembru preminula Piedad Loriente iz Aragona u dobi od 113 godina, Angelina sada drži rekord kao najstarija Španjolka.

Angelina je rekla da nema tajne u njenom impresivnom životnom vijeku. Njena dnevna rutina uključuje jednostavan doručak od čaše vode s nekoliko kapi limuna i kašičicom šećera. Unatoč poznatim zdravstvenim problemima vezanim uz šećer, sok od limuna nudi nekoliko prednosti, budući da je izvrstan izvor vitamina C za koji su studije pokazale da može smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, kao i povećati apsorpciju željeza iz biljne hrane, čime se sprečava anemija.

Angelina svoje duge šetnje i svoj cilj da bude prijateljica sa svima smatra dijelom svog životnog stila. Ljudi oko nje često je nazivaju anđelom, no ona se ne slaže s tim. “Nisam anđeo, samo se volim slagati sa svima”, izjavila je te dodala da često osjeća duboku empatiju prema onima koji su manje sretni od nje. Angelina je rođena u Bellvísu u Kataloniji 18. marta 1913. i bila je peta od sedmero braće i sestara.

Njen je otac umro kad je imala samo tri godine te se porodica preselila u Barcelonu. Angelina je ondje započela karijeru u izradi kravata s Vinilosom y Vidalom prije nego što je postala šegrt u krojačkoj radnji. Sve se to dogodilo prije razornog građanskog rata, perioda tokom kojeg je Angelina priznaje da je “puno patila”. Nakon rata udala se za Josepa Martíja i dobili su kćerku Mercè, dvoje unučadi i troje praunuka.

Superstogodišnjakinja je izrazila zahvalnost što je Božić mogla provesti sa svojom porodicom te je rekla da se dobro provela. Angelina je također podijelila svoju radost što je svjedočila izgradnji bazilike Sagrada Familia te je rekla da je ispala prekrasno. Dodala je da je u životu imala mnogo prijatelja koji su je puno voljeli te da se puno smijala i uživala u svojoj porodici.