BiH
Fikretu nudili informacije o nestalim članovima porodice za 30 hiljada KM: “Da sam imao, dao bih”
Fikret nije imao novac koji je od njega tražen i do danas traga za 29 članova porodice, među kojima su 12-godišnji sin i šestogodišnja kćerka
Više od 15 hiljada eura cijena je koju je trebao platiti Fikret Bačić za informacije o tome gdje se nalaze tijela njegove djece, te ostalih članova porodice, koje su ubili pripadnici Vojske Republike Srpske prije 30 godina u Prijedoru, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
Fikret je u julu 1992. godine ostao bez 31 člana porodice. Među žrtvama su Fikretovih dvoje djece, te supruga i majka koji su strijeljani ispred porodične kuće u prijedorskom selu Zecovi, nakon čega su njihova tijela odvezena u nepoznatom pravcu.
U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) Fikret se prisjeća susreta sa, “informatorom”, odnosno posrednikom koji je tvrdio da mu za “hiljadu maraka po osobi” može pomoći da pronađe lokaciju na kojoj se nalaze tijela.
Hiljadu maraka ‘po glavi’
“Tražio je lično od mene da dam hiljadu maraka ‘po glavi’ za informacije o 31 osobi. On je navodno poslan da mi kaže da postoji osoba koja traži te pare”, kaže on.
Fikret nije imao novac koji je od njega tražen i do danas traga za 29 članova porodice, među kojima su 12-godišnji sin i šestogodišnja kćerka.
Za RSE nije želio otkriti identitet osobe koja je tražila nagradu u zamjenu za njihova tijela, te ističe da je o tom događaju obavijestio Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), Tužilaštvo BiH, te Institut za nestale osobe (INO) BiH.
“Da sam imao taj novac dao bih ga. Informator mi je rekao: ‘Kad se ekshumira, tad ćeš platiti’. No, ni ja ni porodica nismo imali taj iznos, tako da je to ostalo neriješeno. To znaju i nadležne inistucije, ništa nije poduzeto”, ističe on.
U zločinima u Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je 102 djece. Oko 30 hiljada Prijedorčana nesrpske nacionalnosti prošlo je kroz logore Trnopolje, Omarska i Keraterm. Posmrtni ostaci oko 600 ubijenih do danas nisu pronađeni.
Usta zaključana ‘ključem straha’
“Svi u Prijedoru znaju ko ima informacije, a to su oni koji su devedesetih bio u kriznom štabu. Naravno, znaju i pojedine komšije, ali su im usta zaključana ključem straha, jer se boje posljedica ukoliko progovore”, ističe Fikret.
Prema zvaničnim podacima, u BiH je do danas pronađeno i identificirano 24.300 žrtava rata od 1992. do 1995. godine. No, 27 godine od završetka sukoba i dalje se traga za više od 7.620 osoba.
Iz Instituta za nestale osobe BiH godinama upozoravaju da je sve manje relevantnih informacija i mogućnosti za pronalazak grobnica sa tijelima ubijenih.
Otac Amira H. (identitet osobe poznat redakciji RSE) ubijen je u Vlasenici, na istoku zemlje. Njegova porodica je 2012. godine platila tri hijade maraka (oko 1.500 eura) za informaciju o lokaciji sa njegovim posmrtnim ostacima.
“Dugo smo tragali, a onda smo preko tetka uspjeli da stupimo u kontakt s nekim ljudima koji su bili spremni da govore. Htjeli su ostati anonimni i neku nagradu. Mislim da je strah najveći faktor, zašto to ranije nisu otkrili”, kaže Amir za RSE.
Informaciju su, kako kaže, dobili od komšije iz Vlasenici nakon čega su obavijestili Inistitut za nestale osobe BiH i pronašli Amirovog oca na području Šekovića udaljenog od Vlasenice 20-ak kilometara.
“U neku ruku zločinci se tako nagrađuju, ali porodice žele smiraj i treba da se dođe do istine i da se nađu ti ljudi”, ističe on.
Da li je vrijeme za nagrade?
Bosna i Hercegovina trenutno nema propise koji bi omogućili “nagrađivanje” osoba koje dostave informacije o lokacijama sa tijelima nestalih.
No, u Institutu tvrde da novac za ove namjene postoji i da će on biti operativan nakon što bude usvojen odgovarajući pravilnik.
Marko Jurišić, predsjedavajući Kolegija direktora u toj ustanovi, kaže za RSE da na podračunu Instituta ima oko 618 hiljada maraka (oko 310.000 eura) koje mogu biti iskorištene za ove namjene.
Riječ je o novcu koji je prikupljen nakon šest presuda Doma za ljudska prava BiH, koji je ugašen 2003. godine.
Jurišić pojašnjava da su presude donesene nakon apelacija stanovnika iz nekoliko općina u BiH, a bh. entitetima Republika Srpska i Federacija BiH je naređeno da uplate po sto hiljada maraka (oko 50 hiljada eura) s ciljem prikupljanja informacija o mjestima sa tijelima nestalih.
Pet presuda odnosi se na općine Foča, Višegrad, Bratunac, Rogatica i Vlasenica, na području Republike Srpske i jedna za područje Mostara u Federaciji BiH.
“Tim presudama je rečeno da će se plaćanje troškova za informacije prvenstveno odnositi na nestale osobe iz tih općina. No, određeni dio se može iskoristiti i za plaćanje za informacije u drugim općinama”, kazao je Jurišić.
Iako je novac godinama na podračunu Inistituta za nestale osobe BiH, do danas nije isplaćena nijedna “nagrada” za informaciju o tijelima nestalih.
Potreban pravilnik o ‘nagradama’
U Institutu tvrde da će taj novac biti na raspolaganju nakon što, u suradnji sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), sačine pravilnik kojim će biti definirani svi detalji i kriteriji.
“Nakon toga, javno ćemo obznaniti postojanje tog novca u nadi da će se prijaviti određeni broj ljudi koji će nam pružiti informacije o lokacijama grobnica. Ta sredstva će vrlo brzo nakon sporazuma sa SIPA-om biti ponovo operativna”, kazao je on.
Ne precizirajući koji iznos će biti ponuđen osobama koje ponude informacije, kazao je da sličan sistem “nagrađivanja” postoji u zemljama regije.
Ističući da se sa Ministarstvom financija i trezora BiH pregovara o osnivanju fonda, koji bi omogućio da svake godine postoji novac za “nagrade”, kazao je da će on biti dodjeljivan nakon ekshumacije i DNK analize posmrtnih ostataka nestalih.
Institut za nestale osobe već nekoliko godina ima otvorenu telefonsku liniju i dostupnu web aplikaciju, koji omogućavaju anonimno dojavljivanje lokacija na kojima se nalaze tijela žrtava rata.
No, ističu da je prijava veoma malo i da se istina i dalje skriva. Također, iz godine u godinu raste broj lažnih dojava. Tako je primjerice, na lokaciji Rostova u srednjoj BiH, obavljeno nekoliko ekshumacija u potrazi za posmrtnim ostacima 19 osoba koje su, tokom proteklog rata, odvedene iz logora Armije RBiH u Bugojnu. Pretrage terena obavljene su na temelju izjava svjedoka, a većina njih se pokazala kao lažna.
“Imamo jako puno lažnih dojava, ali nažalost još nijedna nije procesuirana, iako je to kazneno djelo. Imamo i vrlo malo anonimnih dojava i do sada nijedna nije rezultirala pronalaskom nestalih. Treba imati na umu i da veoma mali broj ljudi ima informacije o lokacijama grobnica. To su uglavnom naredbodavci i izvršitelji zločina i jasno je da njima nije stalo da se istina sazna, jer računaju da će izbjeći kazneni progon” ističe on.
U Tužilaštvu BiH za RSE navode da do sada nije bilo postupaka ili optužnica za namjerno davanje netačnih lokacija.
“Svako ko eventualno ima saznanja o tome može to prijaviti tužilaštvu i drugim nadležnim institucijama”, navodi se u odgovoru za RSE.
U BiH su u 2021. godini urađene 93 ekshumacije. Pronađeni su posmrtni ostaci 81 žrtve, dok su 82 identificirane.
‘Nagrađivanje zločinaca’
U Foči, na istoku BiH, do danas se traga za 622 osobe ubijene u proteklom ratu. Porodice nestalih u tom gradu tvrde da im je proteklih godina nerijetko tražena nagrada za informacije.
Midheta Kaloper-Oruli pronašla je tijelo majke, ali ne zna gdje se nalaze posmrtni ostaci brata koji je ubijen i nestao 1992. godine.
Prije sedam godina posredno je dobila ponudu da plati ukoliko želi saznati na kojoj lokaciji je ukupan. Kako kaže, na to je bila spremna, ali je “informator” odustao.
“Nažalost bila sam spremna da dam novac. Samo da se završi agonija i da pronađem kosti brata. No, sve je utihnulo, kad smo poručili da ćemo dati novac i ne znam šta se desilo”, ističe ona za RSE.
Osvrćući se na najavu da će sistem nagrađivanja biti inistucionaliziran, ona kaže da je to neophodno, iako suštinski predstavlja “nagrađivanje ratnih zločinaca”.
“Iako nam je teško da neki ponovo budu nagrađeni učesnici zločina, spremni smo na taj kompromis. Neka mu se plati đavo ga odnio, samo dajte da konačno ovo završi nakon 30 godina. Biološki sat otkucava, porodice umiru, a da nisu pronašle najmilije”, naglašava ona.
Nema političke volje
I članovi Udruženja nestalih osoba srpske nacionalnosti iz Sarajevsko-romanijske regije ističu da decenijama bezuspješno tragaju za posmrtnim ostacima 250 žrtava.
Milan Mandić, predsjednik Udruženja, nije optimističan da će njihova tijela ikada biti pronađene, unatoč najavljenim nagradama. Mandić do danas ne zna gdje se nalaze kosti njegovog oca, koji je nestao 1992. godine iz porodične kuće u sarajevskom naselju Nedžarići.
“Znam da oca nikad neću pronaći. Ljudi su upali u neku vrstu apatije. Što je nađeno, nađeno je. Gotovo je to, jer niko neće da se bavi time. Jedino mi, ali mi dobijemo na desetine lažnih informacija. Druga stvar, po gradu Sarajevu pravljeni su i objekti na pojedinačnim i masovnim grobnicama. Pronalazak tih ljudi prvenstveno nije u interesu politike”, ističe za RSE.
Najavljene “nagrade” za infomacije o nestalima u ratu u BiH, za Branka Todorovića, iz Helsinškog odbora za ljudska prava, predstavljaju “veoma osjetljivo moralno, pravno i humanitarno pitanje”.
Todorović za RSE ocjenjuje da je BiH poražena zatrašujućom činjenicom da 27 godina od završetka rata nisu poznata mjesta koja i dalje kriju više od sedam hiljada ljudi.
On tvrdi da nadležne inistitucije nisu uradile dovoljno da sve grobnice budu otkrivene, a razlozi su, kako kaže, političke prirode.
Trgovina ljudskim životima se nastavlja
“Očigledno da vlasti na svim nivoima nisu bile spremne da se otkriju konkretni dokazi ratnih zločina. Ne samo iz političkih razloga, nego i zbog toga da ne bi bili pozvani na odgovornost oni koji su bili uključeni u zločine, a sad su u institucijama vlasti”, ističe on.
Todorović naglašava da se i danas “nastavlja trgovina ljudskim životima koja je počela s ratom u BiH 1992. godine”.
“Kad je rat počeo, počelo se trgovati i ljudima – i živima i mrtvima. Oni koji su bili spremni da plate, dobijali su informacije i uspjevali doći do razmjene. Zastrašujuća monstruoznost rata bila je uvećana i time što se na izvjestan način trgovalo životima ljudi. Taj trend je nastavljen i nakon rata, kada porodice dobivaju lažne informacije o nestalima koje su motivirane materijalnom korišću”, ističe Todorović.
Prema izvještaju Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) iz 2014. godine, procjenjuje se da je u sukobima nakon raspada bivše Jugoslavije ubijeno 140 hiljada osoba. Od toga broja 100 hiljada ubijenih je u Bosni i Hercegovini, dok je 31 hiljada osoba nestala.
BiH
Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM
Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.
“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.
Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.
Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.
Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.
Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.
Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza
Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.
– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.
Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka samog poreznog nadzora.
Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka, što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.
Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH, koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.
– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.
Osvrnuo se i na dopune Zakona porezna na dohodak, kojim s omogućava izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati kroz dio bez porezne presije.
– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.
“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”
Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.
Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.
– I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.
Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.
– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.
BiH
Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje
U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.
U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.
Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.
BHmeteo: od vikenda toplije
Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.
U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.
Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.
Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.
Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.
Prognoza FHMZ-a za naredne dane
U četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.
BiH
Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa
Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.
U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.
Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.
Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.
To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.
Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.
-
Cazinprije 3 dana
Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 dana
Zabavni načini da djeci odagnate dosadu
-
Religijaprije 5 dana
Ljubav prema majci je ibadet, a ljubav prema ženi je sreća
-
Cazinprije 4 dana
Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 dana
5 navika za zdraviji um i život
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 dana
O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike
-
Religijaprije 6 sati
Bol i patnja nas uče da budemo zahvalni kad smo dobro
You must be logged in to post a comment Login