Sukob u Ukrajini
Finska, najpripremljenija država za ruski napad: ‘Čekamo ih još od Drugog svjetskog rata…‘ (FOTO)
Ako se ostvare najgori strahovi Europe – da se sukob u Ukrajini proširi na ostale ruske susjede – Finska će biti spremna.
Finska, naime, ima zalihe: najmanje šest mjeseci svih važnijih goriva i žitarica stoje u strateškim zalihama, dok su farmaceutske tvrtke dužne su imati zalihe svih uvezenih lijekova za period od 3 do 10 mjeseci.
Ima civilnu obranu. Sve velike zgrade moraju imati vlastita atomska skloništa, a ostatak stanovništva može koristiti podzemna parkirališta, klizališta i bazene koji su spremni za pretvaranje u evakuacijske centre.
I ima borce. Gotovo trećina odrasle populacije ove nordijske zemlje su rezervisti, što znači da Finska može koristiti jednu od najvećih vojski u odnosu na svoju veličinu u Europi.
‘Pripremili smo naše društvo i obučavamo se za ovu situaciju još od Drugog svjetskog rata’, kaže Tytti Tuppurainen, finski ministar EU. Nakon osam desetljeća živeći prvo u sjeni Sovjetskog Saveza, a sada Rusije, opasnost od rata u Europi nije ih iznenadila.
Ali ono što Finska naziva svojom strategijom ‘sveobuhvatne sigurnosti’ primjer je kako sve zemlje mogu stvoriti rigorozne sustave za svoje društvo kako bi se zaštitili prije vremena – ne samo od potencijale invazije, već i od prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada ili pandemija.
Ne radi se samo o vojnoj spremnosti već o sigurnosti da zakoni i pravila funkcioniraju u vrijeme krize.
Finska je stvorila neformalnu mrežu između elita političkog i poslovnog svijeta te nevladinih organizacija kako bi se pripremila za najgore. Kontinuirano promatra koje su njene glavne slabosti i pokušava ih ispraviti kako bi se stvorilo što je moguće više otpornosti u sustavu prije nego što se kriza dogodi.
Finska je sa svojom granicom od 1340 km koju dijeli s Rusijom vrlo izložena napadu i po prvi put u svojoj povijesti većina Finaca podržava prijavu za članstvo u NATO-u.
Ali zemlja s 5,5 milijuna stanovnika također vidi potrebu održavanja i nadogradnje svoje nacionalne strategije.
‘S obzirom na naš geostrateški položaj, veliku kopnenu masu i rijetku populaciju, moramo učiniti sve za obranu zemlje . . . Redovito treniramo na mnogim razinama kako bismo bili sigurni da svi znaju što im je činiti – a krajnji rezultat je da ovo društvo možete pretvoriti u krizni režim ako bude potrebno.’
Naslijeđe Zimskog rata
Velik dio spremnosti Finaca proizlazi iz vlastitog rata s Moskvom – u brutalnom Zimskom ratu 1939-40 uspješno su se odupirali invaziji Sovjetskoj Saveza na njihov teritorij, znatno duže nego što su to Rusi očekivali. 1940. godine je sklopljen Moskovski mirovni sporazum. Finci su morali Rusima prepustiti 9% svojeg teritorija uključujući svoj najkozmopolitskiji grad, Vyborg, i jedno od glavnih područja industrije.
Nakon toga, Finci su se zavjetovali: nikad više.
‘Nismo zaboravili, to je u našem DNK’, govori predsjednik Sauli Niinisto pa ukazuje na ankete koje pokazuju da je oko tri četvrtine Finaca spremno boriti se za svoju zemlju, što je daleko najveća brojka u Europi.
Finska ima ratnu snagu od oko 280.000 ljudi, te 900.000 obučenih rezervista. Čak i nakon završetka hladnog rata nastavili su s regrutacijom svih muškaraca koji su završili školovanje, a Helsinki je zadržao jake izdatke za obranu čak i 1990-ih i 2000-ih kada su drugi smanjivali.
Jarmo Lindberg, bivši načelnik obrane Finske, kaže da je finski glavni grad Helsinki ‘kao švicarski sir’ s desecima kilometara tunela. “Postoje područja kao u filmu o Jamesu Bondu’, dodaje. ‘Svi stožeri oružanih snaga smješteni su ispod ‘30-40 metara granita. Imali smo iskustvo bliske smrti u Drugom svjetskom ratu koje nas je samo ojačalo’, ističe.
Ako bi vojna obavještajna služba otkrila vjerojatni napad, mobilizirale bi se snage i, koliko god je to moguće, civili bi bili evakuirani iz opasnih područja, što je značajna razlika u odnosu na ono što se dogodilo u Ukrajini.
UN je nedavno Finsku proglasio petu godinu zaredom najsretnijom nacijom na svijetu.
‘Trudimo se osigurati da naše društvo bude snažno i da se može nositi s teškim vremenima. Spremnost i pripremljenost duboko su usađene u finske glave’, kaže Niinisto.
‘Osnovna ideja je: ako je pogođena jedna tvrtka ili sektor, kako riješiti problem? Na primjer, kako nahraniti naciju ili imati toaletni papir ako postoji blokada u Baltičkom moru?’ kaže Charly Salonius-Pasternak, stručnjak za sigurnost na Finskom institutu za međunarodne poslove.
‘Nemamo posla, nemamo blagostanje, nemamo rast, ako nam obrana zakaže. To svi dobro razumiju’, kaže Janne Kuusela, šef obrambene politike u Ministarstvu obrane.
Nacionalna agencija za hitnu opskrbu (Nesa) ima bilancu od 2,5 milijardi eura, koja se sastoji od strateških zaliha šestomjesečne opskrbe žitaricama poput pšenice i zobi, te različitim vrstama goriva.
Janne Kankanen, izvršni direktor Nese, kaže da agencija prikuplja male pristojbe od svih kupovina fosilnih goriva i električne energije u Finskoj, dajući joj time ‘prilično puno slobode tako da imamo mogućnost odgovoriti na različite vrste događaja u vrlo kratkom roku’.
Agencija može brzo kupiti kritičan materijal, ali i ispitati stanje po raznim sektorima – na primjer, hoće li finski farmeri proizvesti dovoljno žitarica ove sezone. Od prosinca vrlo intenzivno prati situaciju u Ukrajini kamo je fokus okrenula s pandemije koronavirusa.
Tečajevi nacionalne obrane
Četiri puta godišnje, skupina od nekoliko desetaka političara, poslovnih čelnika i predstavnika crkve, medija i nevladinih organizacija sastaje se na Tečajevima nacionalne obrane, odnosno jednomjesečnom intenzivnom programu koji uključuje predavanja visokih vojnih časnika i državnih dužnosnika, kao i simulaciju krize .
Ukupno je 10.000 ljudi obučeno na takvim tečajevima tijekom proteklih šest desetljeća, a još 60.000 pohađalo je regionalne tečajeve obrane. Salonius-Pasternak dodaje da su tečajevi vjerojatno najlakši element finskog pristupa koji bi druge zemlje lako mogle oponašati.
Finska nije usredotočena samo na prijetnju invazije, već i na druge oblike napada – bilo da su lokalni, kao što je trovanje izvora vode ili onesposobljavanje elektrane, ili nacionalni, poput cyber napada, a sve je veći fokus na takozvane hibridne prijetnje.
‘To što je Rusija započela rat protiv manjeg susjeda može samo ojačati razumijevanje naše ranjivosti. Svijest javnosti o rizicima i prijetnjama je na visokoj razini’, kaže Teija Tiilikainen, direktorica Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji sa sjedištem u Helsinkiju.
Helsinki je oduvijek težio dobrosusjedskim odnosima s Rusijom zbog duge, zajedničke granice, ali je ta nada sada slomljena.
Tijekom Hladnog rata, položaj Finske prisilio ju je da prihvati neutralnost kako bi držao Sovjetski Savez na udaljenosti, ali nakon pridruživanja EU-u 1995. i približavanja NATO-u tijekom posljednjih desetljeća, u Helsinkiju raste osjećaj da članstvo u vojnom savezu učvrstila bi svoj status nezavisne, zapadne zemlje.
Ali postoji i uvjerenje da rat u Ukrajini pokazuje mudrost finskog pristupa svih ovih godina. ‘Jednostavna ideja je da je to zemlja koju vrijedi braniti i stoga imate veću odgovornost, bilo da ste izvršni direktor ili školski učitelj’, kaže Salonius-Pasternak. ‘Ono što nas je Ukrajina naučila, nastavlja, jest da je volja da se nešto učini zaista važna. A ako to kombinirate s mrežnim učincima male zemlje i pripremom, to je stvarno moćno’, dodaje.
‘Sve što znam je da će Rusija uvijek biti tu i znamo da ćemo biti spremni’, zaključuje Lindberg, bivši načelnik obrane.
Jutarnji.hr
Sukob u Ukrajini
VIDEO Bukte sukobi među srbijanskim plaćenicima na ukrajinskom ratištu, u fokusu komandant Četničkog pokreta
Berića je, prema njegovim riječima iznesenim u snimku objavljenom na njegovom YouTube kanalu, tužio Bratislav Živković, komandant takozvanog Četničkog pokreta – srpske paravojne formacije.
Živković, koji je ranije bio povezan s ekstremno desničarskom organizacijom Unité Continentale, učestvovao je 2014. i 2015. godine u sukobima na strani proruskih separatista u ukrajinskim pokrajinama Donjeck i Lugansk, prenosi Blic.
Optužbe i prijetnje
Dejan Berić, srpski plaćenik koji ratuje za Rusiju protiv Ukrajine, optužuje Bratislava Živkovića za kontinuirane provokacije i prijetnje. Berić, koji se od prezaduženog zanatlije transformirao u snajperistu, a zatim u “ratnog reportera” i osnivača firme u Rusiji, tvrdi da ga Živković provocira s ciljem da ga isprovocira na fizički obračun.
“Bratislav Živković me tuži za uvredu časti i dostojanstva. Kada je krenuo na sud, snimio je video ispred suda i rekao da će me inteligentno ‘razvaliti’. On konstantno provocira, pokušava da me isprovocira da ga udarim, ali mu to naravno ne uspijeva. Nakon što je sudija izašla, obećao je da će me ubiti, samo čeka da sudski proces završi. Ko to može da uradi? To može samo čovjek koji je siguran da će, iako ga ovdje ne žele, u Srbiji biti siguran”, izjavio je Berić u videosnimku koji je podijelio prije nekoliko dana.
Također je dodao da nije vidio nikoga ko je uspio da “očisti svoju historiju” na internetu poput Bratislava Živkovića.
“Za tako nešto nije potrebna pamet, već mnogo novca. Treba platiti za takve stvari. I kad se to završi, pa čak i ako dobije na sudu, ja ću ga i dalje zezati koliko god mogu, jer ljudi poput njega to zaslužuju”, najavio je Berić.
Ko je Bratislav Živković?
Bratislav Živković poznat je kao kontroverzna ličnost koja se bavi ilegalnim aktivnostima učešća u stranim sukobima, čime krši zakone Srbije. Godine 2018. uhapšen je zbog sumnje da je organizirao učešće Srba u oružanim sukobima u Ukrajini, nudeći im mjesečnu naknadu od 200 eura. Ipak, tužilaštvo je 2019. obustavilo istragu protiv njega.
Živković, koji navodno posjeduje srpsko i rusko državljanstvo, tvrdio je da sredstva za angažman “srbijanskih dobrovoljaca” nisu dolazila iz Rusije, već iz budžeta samoproglašene Luganske Narodne Republike.
Živković sa četnicima na Krimu
Prema pisanju medija iz 2017. godine, Bratislavu Živkoviću je zbog špijunaže i prijetnji po nacionalnu sigurnost zabranjen ulazak u Rumuniju, a potom i u druge NATO zemlje na period od 15 godina. Nakon toga, preselio se u Bugarsku, a zatim u Rusiju.
Živković je također pod istragom Generalnog tužilaštva Ukrajine zbog svoje uloge u napadima na ukrajinske snage u Donjecku i Lugansku. Prema dostupnim podacima, Ukrajina istražuje učešće šest državljana Srbije u sukobima na strani proruskih snaga.
Dejan Berić, koji se 2014. godine priključio proruskih separatistima u istočnoj Ukrajini, danas sebe predstavlja kao ratnog reportera. Na svom YouTube kanalu objavljuje sadržaje koje opisuje kao izvještaje s ratišta, a koji su u velikoj mjeri proruska propaganda.
“Juče sam gledao Skota Ritera, bivšeg američkog obavještajca, koji je najavio veliki miting u Americi. Cilj mitinga je da pokaže kako obični Amerikanci nisu spremni za nuklearni rat s Rusijom”, izjavio je Berić.
Dejan Berić
Dodao je: “Narodna diplomatija je i ovo što ja radim. Rat će se završiti, a pamtiće se šta je koja država uradila – dobro ili loše. Naš je zadatak da radimo za buduću Srbiju i njene odnose”.
Ko je Dejan Berić?
Dejan Berić je od zanatlije iz malog sela Putinci u Srbiji postao snajperista na ratištu u Ukrajini, a kasnije “ratni reporter”. Prema podacima, dvije zanatske radnje u njegovom i vlasništvu njegove porodice ugašene su zbog finansijskih problema, piše Klix.
Godine 2018. osnovao je firmu u Rusiji, pod nazivom “Deki orka”, koja se bavi internet trgovinom, ali posluje s gubicima.
Berić je na frontu u Ukrajini od 2014. do 2017. djelovao kao snajperista. Nakon više povreda, povukao se s prve linije, ali je ostao aktivan u posredovanju dolaska srbijanskih dobrovoljaca na ukrajinsko ratište. Na svom Telegram nalogu objavljuje snimke s fronta, čiju autentičnost nije moguće potvrditi.
On je sedam puta nagrađivan od strane Ruske Federacije za svoje aktivnosti u istočnoj Ukrajini. Ruski mediji su ga prikazivali kao “srbijanskog snajperistu koji pomaže djeci Donbasa”.
Sukob u Ukrajini
Lavrov o Orešniku: Spremni smo na sve, kriva je pretpostavka da Rusija nema crvenih linija
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da se upotrebom balističkog hipsersoničnog projektila Orešnik u ratu u Ukrajini nastojalo natjerati Zapad da shvati da je Moskva spremna upotrijebiti sva sredstva kako bi se osigurala od nanošenja “strateškog poraza”.
U intervjuu Tuckeru Carlsonu, voditelju bliskom Donaldu Trumpu, emitiranom sinoć na X-u, Lavrov je rekao: “Poruka je da vi, mislim na SAD i saveznike SAD, koji također isporučuju ovo oružje dugog dometa režimu u Kijevu — oni moraju shvatiti da ćemo biti spremni upotrijebiti sva sredstva da im ne dopustimo uspjeh u onome što nazivaju strateškim porazom Rusije”.
Lavrov je također rekao da je “vrlo ozbiljna greška” za bilo koga na Zapadu pretpostaviti da Rusija nema crvenih linija ili da se one “stalno pomiču”.
Podsjetimo, prije dvije sedmice Rusija je ispalila svoju novu hipersoničnu raketu Orešnik na ukrajinski grad Dnjepar u velikoj eskalaciji rata koji traje gotovo tri godine. Ruski predsjednik Vladimir Putin od tada prijeti da će upotrijebiti oružje protiv Kijeva kao odgovor na ukrajinske udare na teritoriju Rusije.
“Nadamo se da je signal poslan Orešnikom shvaćen ozbiljno”
“Šaljemo signale i nadamo se da je posljednji, prije nekoliko sedmica, signal s novim sistemom naoružanja koji se zove Orešnik… shvaćen ozbiljno”, rekao je Lavrov.
Iako je inzistirao da Rusija ne želi eskalirati situaciju i želi “izbjeći svaki nesporazum” s Washingtonom i njegovim partnerima, Lavrov je upozorio da ćemo “poslati dodatne poruke ako ne donesu potrebne zaključke”.
Putin je rekao da projektil Orešnik leti 10 puta brže od zvuka i da ga protuzračna odbrana ne može presresti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nazvao je napad “posljednjim napadom ruskog ludila” i apelirao na slanje sistema protuzračne odbrane kako bi se odgovorilo na novu prijetnju.
Carlson intervjuirao Putina, nije ga pritisnuo o važnim temama
Carlson, jedan od medijski eksponiranijih pristaša novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa, intervjuirao je ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvi u februaru. Bio je to prvi Putinov intervju s nekim američkim novinarom ruske invazije na Ukrajinu 2022.
Komentatori američkih medija uvelike su kritizirali Carlsonovo postupanje s Putinovim intervjuom, rekavši da je Carlson dopustio čelniku Kremlja da kontrolira razgovor i nije ga uspio pritisnuti u vezi s važnim temama kao što su optužbe za ratne zločine u Ukrajini.
PATRIJARH Ruske pravoslavne crkve Kiril rekao je da nema potrebe raspirivati strah oko nuklearnog oružja jer se kršćani ne boje smaka svijeta.
Na plenarnoj sjednici 26. Svjetskog ruskog narodnog sabora patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril I. komentirao je potencijalnu upotrebu nuklearnog oružja.
“Raspirivanje straha oko mogućih apokaliptičnih scenarija, pretjerani alarmizam i špekulacije o nuklearnom pitanju nisu korisni s duhovne točke gledišta. Neprijatelj čovječanstva pokušava posijati tjeskobu u srca ljudi jer lakše je manipulirati osobom lišenom duhovnog svijeta… Ne treba se igrati sa svim tim jer kršćani se ne boje takozvanog kraja svijeta. Čekamo Isusa, koji će doći u velikoj slavi, uništiti zlo i suditi svim narodima”, poručio je Kiril.
No, dodao je da to ne znači da trebamo sjediti skrštenih ruku.
Zahvalio ruskim znanstvenicima na razvoju oružja
“Naprotiv, naša zemaljska misija je da budemo vojnici Gospodnji, da se odupremo zlu i branimo visoke moralne ideale. To je cilj u Rusiji”, rekao je.
Kiril je zahvalio ruskim znanstvenicima na razvoju, kako ga je nazvao, “nevjerojatnog oružja”. Iako je vrhovni vjerski poglavar, moskovski patrijarh često komentira političke procese u zemlji uz podršku politike Vladimira Putina.
Sukob u Ukrajini
Lavrov direktno zaprijetio Zapadu: Napadnete li Rusiju nećete se sakriti ni preko Atlantika
“Naši protivnici ne bi trebali biti u zabludi. U slučaju agresivnih postupaka NATO-a ili njegovih članica protiv naše zemlje, poduzet ćemo adekvatne mjere u skladu sa suverenim pravom Rusije na samoodbranu, koristeći sve dostupne mjere za osiguranje naše sigurnosti, kao što je predviđeno Poveljem UN-a. Nikome neće biti omogućeno da se sakrije preko Atlantskog okeana ili Lamanša,” izjavio je Lavrov u intervjuu za Sputnjik.
Lavrov je istakao da Moskva ne može ignorisati činjenicu da NATO otvoreno pokazuje neprijateljski stav prema Rusiji. Podsjetio je da Alijansa Rusiju označava kao “najznačajniju i najdirektniju prijetnju sigurnosti”, dok njeni lideri neprestano izjavljuju da bi Rusija mogla napasti neku od članica NATO-a u narednim godinama.
Pritom je upozorio da se militarizacija Evrope ubrzava, a NATO snage tokom vježbi uvježbavaju ofanzivne operacije protiv Rusije. “Ukoliko Kijev počne koristiti zapadno oružje dugog dometa za napade na duboko rusku teritoriju, to će značiti da ne samo Ukrajina, već i zemlje NATO-a već otvoreno ratuju protiv Rusije, više ne skrivajući prisustvo ‘plaćenika’, ‘dobrovoljaca’, instruktora i drugih osoba ‘pod lažnim zastavama’,” naglasio je Lavrov.
Lavrov je također naglasio da je antiruska politika SAD-a zasnovana na unutrašnjem konsenzusu. “Antiruska i rusofobna orijentacija američke politike ima dvopartijsku podršku. Ukrajina se smatra ključnim elementom hibridnog rata protiv Rusije,” komentarisao je Lavrov, osvrćući se na budućnost odnosa dviju zemalja u kontekstu američkih predsjedničkih izbora.
Na kraju, Lavrov je izjavio da je Rusija spremna za ravnopravan dijalog sa SAD-om, ali pod jednim uvjetom. “Naš stav, kako ga je formulirao predsjednik Putin, jasan je. Spremni smo na ravnopravan dijalog ukoliko američka strana pokaže ozbiljne namjere da pregovara pošteno, uz priznavanje ruskih nacionalnih interesa i principa reciprociteta,” zaključio je ruski ministar vanjskih poslova, naglasivši važnost diplomatskih kontakata između dvije nuklearne sile.
Klix
Sukob u Ukrajini
Srbin poginuo u Ukrajini: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla!”
STRAHINJA Bjelica (30), Beograđanin koji se u Ukrajini dobrovoljno borio na strani ruskih snaga, poginuo je nedavno na ratištu, piše Blic. Mladić je rodbini često slao fotografije i snimke s ratišta. “Došli smo braniti Kosovo, ali u Ukrajini”, rekao je Strahinja na jednoj od snimki.
“Vidi bande. Idemo, radimo. Ljudi ne žele sjediti kući u miru, oni žele ići u rat”, govori 30-godišnjak u nastavku videa dok snima trojicu muškaraca u vojnoj opremi kako hodaju ispred njega.
Na drugoj snimci Beograđanin govori: “Braćo moja, kakva sam ja beba u kacigi. Kad odem tamo, kad me snajperist nacilja u glavu, napravit ću takvu facu i bit će mu žao pucati. Samo će me ozlijediti u nogu.”
Otac poginulog Srbina: Ponosan sam na tebe, sine, dao si život u borbi protiv sotone
Poslije Strahinjine smrti, njegova obitelj je objavila fotografije koje im je slao te na kojima pozira s ostalim vojnicima. Na društvenim mrežama se oglasio njegov otac Gavrilo.
“Neka ti je laka zemlja ratniče moj, neka te anđeli čuvaju kada nismo znali mi. Voli te tata”, napisao je otac u objavi na Fejsu gdje je podijelio Strahinjinu sliku.
Osim toga, njegov otac je ostavio komentar ispod jedne objave na TikToku: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla. Kao što si mi i rekao da će mi biti ponos što ćeš da se boriš protiv fašista za slobodu i krst časni. Voli te otac!” napisao je.
U Srbiji je kazneno djelo sudjelovanje u ratu u stranoj državi
U Beogradu je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na njoj se govorilo i o sudjelovanju građana Srbije u ratu.
Vlast je tada rekla da će svi građani koji se ne pridržavaju zakona biti sankcionirani, a od 2014. je sudjelovanje u ratu u stranoj državi u Srbiji kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina.
Preko 300 građana Srbije otišlo se boriti na strani Rusa, prema podacima Veleposlanstva Ukrajine iz prosinca 2018.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je neočekivano posjetio većinski muslimansku regiju Čečenije, što je bio njegov prvi posjet tom području u 13 godina.
Posjet je izazvao veliku pažnju, pogotovo nakon što se pojavio video koji prikazuje Putina kako s poštovanjem ljubi poklonjeni Kur'an i drži ga blizu srca.
Prema međunarodnim novinskim agencijama, čečenski čelnik Ramzan Kadirov po dolasku je Putinu poželio toplu dobrodošlicu. Dvojica čelnika razgovarala su o bilateralnim odnosima s naglaskom na jačanju vojnih, trgovinskih i gospodarskih veza.
Ovaj je Putinov prvi posjet Čečeniji od 2011. Odnosi između dviju regija izuzetno su jaki, a Kadirov često spominje Putina kao bliskog prijatelja u medijskim interakcijama.
Tijekom posjeta, Putin je u pratnji Kadirova i velikog muftije Čečenije boravio u džamiji Isa Proroka u glavnom gradu Groznom.
U džamiji je ruskom predsjedniku uručeno rijetko izdanje Kur'ana, koje je poljubio iz poštovanja i držao na prsima.
Veliki muftija Čečenije također je recitirao stih iz sure Al-Anfal i osigurao njegov prijevod na ruski za Putina.
Ukoliko perete automobil na niskim temperaturama – ovo trebate znati
Raste cijena biseru jugoslovenske proizvodnje: Pogledajte koliko Yugo vrijedi na aukcijama u SAD
Reakcija Košarca: Oni su došli da se bore protiv Srpske, a mi se borimo za nju!
Na ahiret preselio Ćoralić (Ramo) Murat – Mujo
Saobraćajna nesreća u cazinskom naselju Kovačevići
Pročitajte pismo sa novogodišnjim željama dječaka iz Jablanice koje je dao volonterima Pomozi.ba
Vlada FBiH donijela odluku o podjeli 200 miliona KM kantonima: Evo koliko će dobiti USK
Amerika uvela sankcije Staši Košarcu i još tri osobe iz RS-a
Cvijanović: “Na samitu u Bruxellesu iznosim stavove Republike Srpske!” (VIDEO)
GFC Sarajevo pjesmom Dine Merlina “bocnuo” svog igrača nakon prelaska u redove Bubamare
Zbog naplate duga od oko 58.000 KM, prodaje se imovina Agrokomerca u Cazinu vrijedna 1,3 miliona KM
Arapski mediji izvještavaju da su izraelski tenkovi došli na 20 kilometara od Damaska
Lana Pudar i Džanan Musa najbolji sportisti Bosne i Hercegovine i u 2024. godini
Oglasio se Dodik nakon operacije, iz bolničkog kreveta digao tri prsta
USK – Vozač Passata zbog alkohola kažnjen sa 400 KM i ostao bez vozačke!
Detalji novog života porodice Asad: U Moskvi imaju čak 20 stanova
Krajišnik Selim tvrdi: Pčele su spasile moj život, sada zajedno spašavamo živote drugih
VIDEO Bukte sukobi među srbijanskim plaćenicima na ukrajinskom ratištu, u fokusu komandant Četničkog pokreta
Počeli isključivati struju neplatišama: “Bili smo primorani, dug se značajno akumulirao”
Vučić: Nisam Asad i neću nigdje bježati, nikada Srbiju pobijedite nećete!
-
BiHprije 1 danSkandalozna Zovko: “A to se događa u BiH s kršćanima, a kamoli u Siriji. Zato ne budimo naivni!”
-
Smrtovniceprije 5 danaNa ahiret preselila Avdić (rođ. Kadić) Meleća
-
Cazinprije 3 danaTuga u Cazinu, iznanada preminuo Anel Lojić
-
Svijet / Zanimljivostiprije 3 danaSnažne eksplozije u Siriji, Izraelci napali: “Najteži udar od 2012.”
-
Sportprije 6 danaDžanan Musa se obrisao s Instagrama: “Prolazi najteže trenutke od dolaska u Real”
-
Smrtovniceprije 3 danaNa ahiret preselio Lojić (Nijaz) Anel
You must be logged in to post a comment Login