Connect with us

Sukob u Ukrajini

Foreign Affairs: Ukrajina je samo početak, ovo je svijet koji Putin želi stvoriti

Published

on

Američki list Foreign Affairs objavio je, u svom izdanju za rujan, veliku analizu ciljeva, planova i ideja koje vode ruskog predsjednika Vladimira Putina u njegovoj agresiji na Ukrajinu, koja traje već pola godine.

Autorice teksta su Fiona Hill, viša suradnica u Centru za SAD i Europu u Programu za vanjsku politiku na Institutu Brookings, koja je od 2017. do 2019. bila viša direktorica za Europu i Rusiju u Vijeću za nacionalnu sigurnost SAD-a, te Angela Stent, izvanredna viša suradnica na Institutu Brookings i profesorica na Sveučilištu Georgetown.

Hill je u široj javnosti ponajviše zapamćena po svom svjedočenju pred američkim Kongresom na prvom postupku za opoziv tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa 2019., no ova stručnjakinja za međunarodne odnose desetljećima proučava Vladimira Putina i njegov režim u Moskvi. U intervjuu u ožujku konstatirala je da smo “već usred trećeg svjetskog rata, bez obzira na to jesmo li ga u potpunosti prihvatili ili ne”. Stent je pak autorica knjige Putin’s World: Russia Against the West and With the Rest.

Vladimir Putin je, započinju Hill i Stent, odlučan oblikovati budućnost tako da izgleda kao njegova verzija prošlosti. Ruski predsjednik napao je Ukrajinu ne zato što se osjećao ugroženim zbog širenja NATO-a ili zapadnih “provokacija”. Naredio je svoju “specijalnu vojnu operaciju” jer vjeruje da je božansko pravo Rusije da vlada Ukrajinom, da izbriše nacionalni identitet te zemlje i da integrira njezin narod u “Veliku Rusiju”.

Putin je, podsjećaju, detaljno izložio ovu misiju u traktatu od 5000 riječi objavljenom u srpnju 2021. pod naslovom O povijesnom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca, čija je glavna teza ta da su Bjelorusi, Rusi i Ukrajinci svi potomci Rusa, drevnog naroda koji je naselio zemlje između Crnog i Baltičkog mora. Osim što ih veže zajednički teritorij i jezik te pravoslavna vjera, što je manje ili više nesporno, Putin inzistira da Ukrajina nikada nije bila suverena, osim nekoliko povijesnih interludija kada je neuspješno pokušala postati neovisna država.

Lenjin je Rusiji “ukrao” njen povijesni dio i “stvorio” Ukrajinu

Po njegovom viđenju povijesti, Rusiji je “ukraden” njen središnji teritorij kada su boljševici stvorili Sovjetski Savez 1922. godine i osnovali Ukrajinsku Sovjetsku Socijalističku Republiku. Zapad je nakon raspada SSSR-a koristio Ukrajinu kao platformu za prijetnje Rusiji i podupirao uspon tamošnjih “neonacista”. Putinov esej, koji je navodno dobio svaki ruski vojnik poslan u Ukrajinu, završava tvrdnjom da Ukrajina može biti suverena samo u partnerstvu s Rusijom, jer “mi smo jedan narod”.

Kad se tome pridodaju slične Putinove izjave, pogotovo govori koje je održao uoči invazije u veljači, postaje jasno da u njegovoj viziji svijeta Rusija predvodi novu istočnoslavensku uniju s Bjelorusijom i Ukrajinom, a možda i većinski ruskim dijelom Kazahstana i drugih susjednih zemalja.

Ostatak bivšeg SSSR-a priznaje vrhovnu vlast Moskve, a Zapad i globalni Jug (ono što smo dugo zvali Treći svijet) prihvaćaju njenu dominantnu ulogu u Euroaziji – regiji koja se prostire od Lisabona do Vladivostoka, kako je to sročio bivši ruski premijer Dmitrij Medvedev.

Ovo je više od sfere utjecaja, naglašavaju Hill i Stent – to je sfera kontrole, s mješavinom izravne teritorijalne reintegracije nekih teritorija i zemalja i dominacije u sigurnosnim, političkim i ekonomskim sferama nad drugima. Putin je krenuo u postepeno ostvarenje tog plana još 2014., kada su ruske snage u borbenim odorama bez oznaka (zbog čega su ih prozvali Mali zeleni), preuzele kontrolu nad Krimom.

Uslijedile su tajne operacije izazivanja pobune na istoku i jugu Ukrajine, prvenstveno u pograničnoj regiji Donbas. Oružani sukob ukrajinskih vlasti i ruskih separatista koji je uslijedio rezultirao je s ukupno 14.000 mrtvih u sljedećih osam godina – ne samo na ruskoj strani, kako ruski propagandisti često tvrde, već na obje. Rusi su sad otvoreno okupirali dobar dio tog teritorija.

Slično tome, Putin je u Bjelorusiji iskoristio velike prosvjede 2020. i 2021. i pomoć u njihovom slamanju kako bi čvršće vezao bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka uza sebe. Ta je zemlja zauzvrat bila jedan od poligona za “specijalnu vojnu operaciju” protiv Ukrajine.

Putin je nakon prvih zapadnih sankcija, donesenih 2014. zbog aneksije Krima i oružane eskalacije u Donbasu, poduzeo korake za zaštitu ruskog gospodarstva smanjenjem njegove izloženosti SAD-u i Europi, jačajući domaću proizvodnju kritičnih dobara. U isto vrijeme pojačao je i unutrašnju represiju zatvaranjem i likvidacijom političkih protivnika. Na Zapadu su ruske službe provodile dezinformacijske operacije i podmićivale Moskvi sklone političare.

Reakcija Zapada na njegovu invaziju Ukrajine je bila ujedinjenija i snažnija nego što se nadao. Ali Zapad mora shvatiti da ima posla s vođom koji pokušava promijeniti povijest – ne samo od kraja Hladnog rata, nego posljednjih stotinu godina, ističu autorice.

Tko kontrolira prošlost…

Povijest, odnosno povijesni narativ je za Putina moćno političko oružje koji podupire njegov legitimitet. Njegov glasnogovornik još je 2010. rekao publici Međunarodnog debatnog kluba Valdaj da Putin čita knjige o ruskoj povijesti “cijelo vrijeme”. Njegova opsesija ruskom imperijalnom prošlošću i namjera da ispravi ono što vidi kao povijesnu nepravdu – odvajanje Ukrajine od Rusije – također nije od jučer.

U svojim odajama u Kremlju strateški je smjestio kipove ruskih monarha Petra Velikog i Katarine Velike, koji su u ratovima sa Švedskim i Osmanskim Carstvom osvojili današnje ukrajinske teritorije. A 2016. je neposredno ispred vrata Kremlja podigao kip Vladimira Velikog, velikog kneza Kijevske Kneževine iz desetog stoljeća.

U Putinovoj verziji povijesti, knez Vladimir se obratio na kršćanstvo u ime cijele drevne Rusije 988. No tadašnja Kijevska Rus obuhvaćala je samo mali dio današnje Rusije, a prvi spomen Moskve kao važnog mjesta zabilježeno je tek 1147. godine.

U govoru uoči invazije, Putin je u boljševičkom vođi Vladimiru Lenjinu našao krivca za uništenje Ruskog Carstva pokretanjem Oktobarske revolucije, nakon čega je “odvojio, odcijepio ono što je povijesno ruska zemlja”.

“Boljševička, komunistička Rusija” stvorila je “zemlju koja nikada prije nije postojala” spajanjem ruskih teritorija kao što je regija Donbas, središte teške industrije, u novu ukrajinsku socijalističku republiku, objasnio nam je Putin. Istina je da su Lenjin i boljševici obnovili Rusko Carstvo i samo su ga nazvali drugačije, kažu Hill i Stent.

Uspostavili su zasebne sovjetske socijalističke republike kako bi se predstavili kao suprotnost carevima koji su vladali ujedinjenom, rusificiranom državom i ugnjetavali etničke manjine. Ali za Putina je odluka boljševika bila nelegitimna i potaknula je “gorljive nacionaliste” u Ukrajini koji su potom razvili opasne ideje neovisnosti. Putin tvrdi da poništava te stoljetne “strateške pogreške”.

“Vraćanje povijesno ruskih teritorija”

Narativ o NATO-u kao oruđu američkog imperijalizma i dominacije Europom također ima bitnu ulogu u Putinovoj verziji povijesti. Po njemu, NATO je prisilio zemlje istočne Europe, koje pripadaju povijesnoj ruskoj sferi utjecaja, da se pridruže tom savezu. U stvarnosti, te su zemlje, još uvijek u strahu nakon desetljeća sovjetske dominacije, same tražile ulazak u NATO.

Rusija, prema Putinu, nije imala “drugog izbora” nego da se brani od vojne ugroze NATO-a. Morala je napasti Ukrajinu kako bi spriječila njen ulazak u NATO, iako njen ulazak nije uopće bio u planu. Putin je ruskom parlamentu 7. srpnja rekao da je rat u Ukrajini pokrenuo “kolektivni Zapad”, koji pokušava obuzdati Rusiju i “nametnuti svoj novi svjetski poredak ostatku svijeta”.

Još 2008. je rekao američkom predsjedniku Georgeu Bushu na summitu NATO-a u Bukureštu, kada je dogovoreno da će Ukrajina i Rumunjska ući u NATO u nekom nedefiniranom trenutku u budućnosti, da “Ukrajina nije prava država.” Ironično je da je sam za to vrijeme veličao imperijalnu povijest Rusije. U lipnju je na gospodarskoj konferenciji u Moskvi poručio da je Ukrajina zapadna “kolonija”, a ne suverena država, dok ju istovremeno sam pokušava pokoriti.

Usporedio se s Petrom Velikim koji je 21 godinu vodio “Veliki sjeverni rat” protiv Švedske, tvrdeći da Rusija i danas “vraća i jača” kontrolu nad povijesno ruskim teritorijem, baš kao što je taj car činio. Mnoge zemlje bile su tuđe kolonije ili provincije – SAD je bio britanska, kao i Australija, Kanada, Indija ili Irska. Možemo slobodno dodati da su i razni dijelovi Hrvatske stoljećima bili pod austrijskom, mađarskom, osmanlijskom ili mletačkom vlašću.

To, naravno, ne daje ni Britancima ni Mađarima ili Talijanima opravdanje da traže svoje “povijesne” teritorije natrag. I dok Britancima ili Španjolcima ne bi palo na pamet tražiti natrag suverenitet nad zemljama u kojima se govori engleski ili španjolski, Putin inzistira na tome da su svi oni koji govore ruski u Ukrajini i drugdje dio “ruskog svijeta”, s posebnim vezama s Moskvom.

Prizivanje nacista

Međutim, njegovo inzistiranje da su Ukrajinci koji govore ruski ustvari Rusi samo je pomoglo u jačanju ukrajinskog nacionalnog identiteta i širem korištenju ukrajinskog jezika. Ljudi koji žive na današnjem ukrajinskom teritoriju svakako imaju fluidne i složene identitete zbog iste takve povijesti, napominju autorice.

No Ukrajina je neovisna država od 1991., a Putin je istinski ogorčen što Ukrajinci inzistiraju na vlastitoj državnosti i identitetu. Trenutnu invaziju prikazuje kao nasljednicu “Velikog domovinskog rata”, odnosno pobjede protiv njemačkih nacista, tako što i ovaj rat predstavlja kao oslobađanje Ukrajine od nacista. Ali Ukrajinci nisu nacisti zato što slijede ideale Adolfa Hitlera, navode Hill i Stent, nego zato što su “gorljivi nacionalisti”, jer odbijaju priznati da su Rusi.

Putinova retorika o ukrajinskim nacistima najbolje prolazi u samoj Rusiji, no ona o NATO-u i posredničkom ratu sa SAD-om i Zapadom “do posljednjeg Ukrajinca” mnogo bolje prolazi na Zapadu. Zapadni političari i analitičari nastavljaju raspravljati o tome je li NATO kriv za rat. Čak je i papa Franjo rekao da je rat u Ukrajini “možda nekako isprovociran”.

Nema veze što je aneksija Krima 2014. došla kao odgovor na želju Ukrajine da se pridruži EU, a ne NATO-u. I što je Putin, nakon što su Finska i Švedska podnijele zahtjev za pridruživanje savezu u lipnju, izjavio da Rusija “nema problema sa Švedskom i Finskom kao s Ukrajinom.” Dakle, problem nije NATO, nego to što se Ukrajina želi povezati s bilo kojim entitetom ili zemljom osim Rusije.

Ipak, Putin zna da će teško ispregovarati dogovor u Ukrajini na temelju svoje verzije povijesti i pomiriti bitno različite priče iz prošlosti. Većina modernih europskih država nastala je na ruševinama imperija i većih multietničkih država, a ovaj rat mogao bi dovesti do još većeg uplitanja Rusije i potpirivanja sukoba u slabim državama poput Bosne i Hercegovine.

Pod svaku cijenu

Iz odmazde za to što SAD i europske zemlje vojno podupiru Ukrajinu, Putin je pokrenuo ekonomski i informacijski rat protiv Zapada, koristeći energiju, žito i drugu robu kao oružje. Rusija optužuje Ukrajinu da je počinila iste one zločine koje je sama izvršila, a zapadne sankcije krivi za glad u Africi, iako je sama blokirala ukrajinski izvoz žita preko Crnog mora (dok nije pristala na sporazum o deblokadi krajem srpnja). Rusija u mnogim dijelovima svijeta pobjeđuje u informacijskom ratu.

Što se potpore Zapada Ukrajini tiče, oružje je značajno uvećalo njenu sposobnost da uzvrati udarce, ali ​​arsenali zemalja donatora već su se počeli prazniti. Energetske i financijske sankcije i sankcije izvoza su opsežne i utječu na rusko gospodarstvo, ali ne mogu promijeniti Putinov pogled na povijest ili njegovu odlučnost da pokori Ukrajinu, tako da nisu promijenile njegovu računicu.

Pravi udar zapadnih kontrola izvoza osjetit će se 2023. kad će Rusiji ponestati poluvodiča i rezervnih dijelova za proizvodni sektor, a njezina industrijska postrojenja će se zatvoriti. Naftna industrija zemlje posebno će se mučiti jer gubi prijeko potrebnu tehnologiju i softver međunarodne naftne industrije.

EU se obvezala na postupno ukidanje uvoza nafte iz Rusije do kraja godine, ali ograničavanje uvoza plina mnogo je izazovnije jer niz zemalja, uključujući Njemačku, ima malo alternativa za kratkoročnu zamjenu. Računica koja je vrijedila 50 godina – Europa treba plin, a Moskva prihode od plina – više ne vrijedi jer zemlje koje još uvijek kupuju rusku naftu i plin plaćaju više cijene za to.

Čak i ako Rusija na kraju izgubi prihode od energenata, čini se da je Putin spreman platiti tu cijenu za podrivanje europske potpore Ukrajini. Pritom koristi još jednu povijesnu rusku vojnu taktiku – zaustavljanje protivničkih snaga i čekanje zime.

Baš kao što je Napoleonova vojska ostala zarobljena u snijegu u blizini Moskve, a njemački vojnici se smrznuli na smrt kod Staljingrada, Putin planira natjerati Francuze i Nijemce da se tresu od zime u svojim domovima. U govoru na Sanktpeterburškom gospodarskom forumu u lipnju predvidio je da će, dok se Europljani suočavaju s hladnom zimom i trpe ekonomske posljedice sankcija, na vlast doći populističke stranke.

Razlog za samouvjerenost mu daje i snažna potpora ratu unutar Rusije, barem prema anketama neovisnog Levada centra koje pokazuju da je Putinov rejting porastao od veljače. Ali postoji dobar razlog za skepsu oko aktivne podrške, primjećuju Hill i Stent. Stotine tisuća ljudi koji se protive ratu napustilo je zemlju, a Rusi koji su ostali i javno kritizirali rat maltretirani su ili zatvarani. Drugi su ravnodušni ili pasivno podržavaju rat.

Život većine ljudi u Moskvi i drugim velikim ruskim gradovima odvija se normalnim tokom, jer vojnici koji ginu u Ukrajini uglavnom nisu njihova djeca. Oni su iz siromašnih, ruralnih područja, a mnogi od njih nisu etnički Rusi. Glasine da plaćenička skupina Wagner vrbuje zatvorenike za borbu upućuju na akutni nedostatak ljudstva. Ipak, dobrovoljci su potaknuti propagandom koja dehumanizira Ukrajince.

Podijeli pa vladaj

Unatoč sve glasnijim pozivima na dogovoreno rješenje koje bi uključivalo ukrajinske teritorijalne ustupke, čini se da Putin nije zainteresiran za kompromis koji bi ostavio Ukrajinu kao suverenu, neovisnu državu, bez obzira na njezine granice.

Hill i Stent pišu da im je nekoliko bivših visokih američkih dužnosnika reklo kako se činilo da su se u travnju ruski i ukrajinski pregovarači okvirno dogovorili o obliku privremenog rješenja: Rusija će se povući na svoje položaje od 23. veljače, kada je kontrolirala dio Donbasa i Krim, a u zamjenu će Ukrajina obećati da neće tražiti članstvo u NATO-u i umjesto toga dobiti sigurnosna jamstva od niza zemalja.

Ali kao što je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio u srpnju, kompromis više nije opcija, pa čak ni davanje Rusiji cijelog Donbasa nije dovoljno: “Sada je geografija drugačija. Tu su također regije Herson i Zaporižja te niz drugih teritorija”. Ali cilj očito nisu pregovori, već ukrajinska kapitulacija.

Pregovori bi, ako ih ne bude pratila postojana vojna podrška Ukrajini, mogli samo olakšali operativnu stanku Rusiji. Nakon nekog vremena krenula bi dalje, vjerojatno na Odesu i druge crnomorske luke, s ciljem da Ukrajinu ostavi bez izlaza na more. Uspije li u tome, Putin bi ponovno krenuo i na Kijev, s ciljem svrgavanja Volodimira Zelenskog i postavljanja marionetske proruske vlade. Putinov rat u Ukrajini vjerojatno će trajati još dugo.

Veliki broj država na globalnom Jugu smatra ovaj rat lokalnim europskim sukobom koji ih se ne tiče. Kina je čak retorički podržala Rusiju, odbila uvesti sankcije i podržala je u UN-u. Indijski ministar vanjskih poslova Subrahmanyam Jaishankar sažeo je stav mnogih zemalja u razvoju kada je rekao da je Rusija “vrlo važan partner u nizu područja”.

Njih prije svega brinu gorivo, hranu, gnojivo, a također i oružje, a ne to što je Rusija agresijom na susjednu zemlju prekršila Povelju UN-a i međunarodno pravo.Putin se od 2014. marljivo udvarao tim zemljama i trud se očito isplatio.

Rusija je 2015. poslala svoju vojsku u Siriju u pomoć predsjedniku Bašaru al-Asadu u ratu, a s vremenom je postala jedna od rijetkih velikih sila koja može razgovarati sa svim stranama uključenima u taj rat. U Africi ruske paravojne skupine pružaju potporu brojnim vođama. A u Latinskoj Americi ruski utjecaj je porastao dolaskom više ljevičarskih vlada na vlast.

Na Rusiju se tamo još uvijek gleda kao na borca ​​potlačenih protiv američkog imperijalizma. Te zemlje tvrde da se ono što Rusija radi u Ukrajini ne razlikuje od onoga što je SAD učinio u Iraku ili Vijetnamu, a za rusku invaziju krive prijetnju NATO-a. To je djelomično uspjelo zahvaljujući propagandi Kremlja koja je pojačala Putinove narative o NATO-u i posredničkim ratovima te podlim akcijama Zapada.

Zablude o veličini

U svakom slučaju, Putinove manipulacije poviješću sugeriraju da ima ciljeve dalje od Ukrajine – diljem Euroazije. Baltičke države mogle bi biti na njegovom kolonijalnom popisu, kao i Poljska kojom je Rusija djelomično vladala od 1772. do 1918. Velik dio današnje Moldavije bio je dio Ruskog Carstva, kao i Finska, između 1809. i 1918. Putin možda neće moći osvojiti te zemlje koje su uglavnom članice NATO-a, ali želi ih zastrašiti i izbaciti iz ravnoteže.

U svom idealnom svijetu, Putin će prijetnjama steći utjecaj i kontrolu nad unutarnjom i vanjskom politikom susjednih zemlja. Globalni Jug će ostati neutralan u sukobu Rusije sa Zapadom, a možda je i podržati. S organizacijom BRICS – Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, koju se namjerava proširiti na Argentinu, Iran, a možda i Egipat, Saudijsku Arabiju i Tursku, Rusija želi postati lider svijeta u razvoju, po uzoru na Sovjetski Savez.

Stoga je imperativ Zapada da ostane ujedinjen u podršci Ukrajini i suprotstavljanju Rusiji, zaključuju Hill i Stent. Kratkoročno, to znači zajednički rad na suzbijanju ruskih dezinformacija o ratu i lažnih povijesnih narativa, kao i zastrašivanja Europe nuklearnim oružjem i isključenjem energije.

Na srednji i dugi rok, SAD i njegovi saveznici i partneri trebaju vidjeti kako restrukturirati međunarodnu sigurnosnu arhitekturu kako bi spriječili Rusiju da ugrožava susjede. Ali za sada je NATO jedina institucija koja može jamčiti sigurnost Europe.

Nakon skoro četvrt stoljeća na vlasti, Putin nastoji obnoviti svoju verziju Ruskog Carstva. On “okuplja sve (ruske) zemlje” kao što su to činili veliki ruski carevi i preokreće naslijeđe Lenjina, boljševika i posthladnoratovskog dogovora. Na taj način Putin želi da Rusija bude jedina iznimka u neumoljivom usponu i padu imperijalnih država.

Ironično je to što na taj način poništava jedno od najvećih postignuća svog navodnog najvećeg heroja, Petra Velikog, koji je otvorio prozor prema Zapadu putujući Europom, pozivajući europske obrtnike i druge da dođu u Rusiju i pomognu u razvoju njezina gospodarstva. Putin je pak svojom agresijom zatvorio taj prozor. Petar Veliki je odveo Rusiju u budućnost. Putin je gura u prošlost.

Index.hr

Sukob u Ukrajini

VIDEO Bukte sukobi među srbijanskim plaćenicima na ukrajinskom ratištu, u fokusu komandant Četničkog pokreta

Published

on

By

Sukobi među srpskim plaćenicima koji se bore na strani Rusije protiv Ukrajine postaju sve učestaliji. O ovim tenzijama u svom novom videosnimku govori Dejan Berić, poznat po posredovanju u dolasku srbijanskih dobrovoljaca na ukrajinsko ratište.

Berića je, prema njegovim riječima iznesenim u snimku objavljenom na njegovom YouTube kanalu, tužio Bratislav Živković, komandant takozvanog Četničkog pokreta – srpske paravojne formacije.

Živković, koji je ranije bio povezan s ekstremno desničarskom organizacijom Unité Continentale, učestvovao je 2014. i 2015. godine u sukobima na strani proruskih separatista u ukrajinskim pokrajinama Donjeck i Lugansk, prenosi Blic.

Optužbe i prijetnje

Dejan Berić, srpski plaćenik koji ratuje za Rusiju protiv Ukrajine, optužuje Bratislava Živkovića za kontinuirane provokacije i prijetnje. Berić, koji se od prezaduženog zanatlije transformirao u snajperistu, a zatim u “ratnog reportera” i osnivača firme u Rusiji, tvrdi da ga Živković provocira s ciljem da ga isprovocira na fizički obračun.

“Bratislav Živković me tuži za uvredu časti i dostojanstva. Kada je krenuo na sud, snimio je video ispred suda i rekao da će me inteligentno ‘razvaliti’. On konstantno provocira, pokušava da me isprovocira da ga udarim, ali mu to naravno ne uspijeva. Nakon što je sudija izašla, obećao je da će me ubiti, samo čeka da sudski proces završi. Ko to može da uradi? To može samo čovjek koji je siguran da će, iako ga ovdje ne žele, u Srbiji biti siguran”, izjavio je Berić u videosnimku koji je podijelio prije nekoliko dana.

Također je dodao da nije vidio nikoga ko je uspio da “očisti svoju historiju” na internetu poput Bratislava Živkovića.

“Za tako nešto nije potrebna pamet, već mnogo novca. Treba platiti za takve stvari. I kad se to završi, pa čak i ako dobije na sudu, ja ću ga i dalje zezati koliko god mogu, jer ljudi poput njega to zaslužuju”, najavio je Berić.

Ko je Bratislav Živković?

Bratislav Živković poznat je kao kontroverzna ličnost koja se bavi ilegalnim aktivnostima učešća u stranim sukobima, čime krši zakone Srbije. Godine 2018. uhapšen je zbog sumnje da je organizirao učešće Srba u oružanim sukobima u Ukrajini, nudeći im mjesečnu naknadu od 200 eura. Ipak, tužilaštvo je 2019. obustavilo istragu protiv njega.

Živković, koji navodno posjeduje srpsko i rusko državljanstvo, tvrdio je da sredstva za angažman “srbijanskih dobrovoljaca” nisu dolazila iz Rusije, već iz budžeta samoproglašene Luganske Narodne Republike.

Živković sa četnicima na Krimu

Prema pisanju medija iz 2017. godine, Bratislavu Živkoviću je zbog špijunaže i prijetnji po nacionalnu sigurnost zabranjen ulazak u Rumuniju, a potom i u druge NATO zemlje na period od 15 godina. Nakon toga, preselio se u Bugarsku, a zatim u Rusiju.

Živković je također pod istragom Generalnog tužilaštva Ukrajine zbog svoje uloge u napadima na ukrajinske snage u Donjecku i Lugansku. Prema dostupnim podacima, Ukrajina istražuje učešće šest državljana Srbije u sukobima na strani proruskih snaga.

Dejan Berić, koji se 2014. godine priključio proruskih separatistima u istočnoj Ukrajini, danas sebe predstavlja kao ratnog reportera. Na svom YouTube kanalu objavljuje sadržaje koje opisuje kao izvještaje s ratišta, a koji su u velikoj mjeri proruska propaganda.

“Juče sam gledao Skota Ritera, bivšeg američkog obavještajca, koji je najavio veliki miting u Americi. Cilj mitinga je da pokaže kako obični Amerikanci nisu spremni za nuklearni rat s Rusijom”, izjavio je Berić.

Dejan Berić

Dodao je: “Narodna diplomatija je i ovo što ja radim. Rat će se završiti, a pamtiće se šta je koja država uradila – dobro ili loše. Naš je zadatak da radimo za buduću Srbiju i njene odnose”.

Ko je Dejan Berić?

Dejan Berić je od zanatlije iz malog sela Putinci u Srbiji postao snajperista na ratištu u Ukrajini, a kasnije “ratni reporter”. Prema podacima, dvije zanatske radnje u njegovom i vlasništvu njegove porodice ugašene su zbog finansijskih problema, piše Klix.

Godine 2018. osnovao je firmu u Rusiji, pod nazivom “Deki orka”, koja se bavi internet trgovinom, ali posluje s gubicima.

Berić je na frontu u Ukrajini od 2014. do 2017. djelovao kao snajperista. Nakon više povreda, povukao se s prve linije, ali je ostao aktivan u posredovanju dolaska srbijanskih dobrovoljaca na ukrajinsko ratište. Na svom Telegram nalogu objavljuje snimke s fronta, čiju autentičnost nije moguće potvrditi.

On je sedam puta nagrađivan od strane Ruske Federacije za svoje aktivnosti u istočnoj Ukrajini. Ruski mediji su ga prikazivali kao “srbijanskog snajperistu koji pomaže djeci Donbasa”.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Lavrov o Orešniku: Spremni smo na sve, kriva je pretpostavka da Rusija nema crvenih linija

Published

on

By

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da se upotrebom balističkog hipsersoničnog projektila Orešnik u ratu u Ukrajini nastojalo natjerati Zapad da shvati da je Moskva spremna upotrijebiti sva sredstva kako bi se osigurala od nanošenja “strateškog poraza”.

U intervjuu Tuckeru Carlsonu, voditelju bliskom Donaldu Trumpu, emitiranom sinoć na X-u, Lavrov je rekao: “Poruka je da vi, mislim na SAD i saveznike SAD, koji također isporučuju ovo oružje dugog dometa režimu u Kijevu — oni moraju shvatiti da ćemo biti spremni upotrijebiti sva sredstva da im ne dopustimo uspjeh u onome što nazivaju strateškim porazom Rusije”.

 

Lavrov je također rekao da je “vrlo ozbiljna greška” za bilo koga na Zapadu pretpostaviti da Rusija nema crvenih linija ili da se one “stalno pomiču”.

Podsjetimo, prije dvije sedmice Rusija je ispalila svoju novu hipersoničnu raketu Orešnik na ukrajinski grad Dnjepar u velikoj eskalaciji rata koji traje gotovo tri godine. Ruski predsjednik Vladimir Putin od tada prijeti da će upotrijebiti oružje protiv Kijeva kao odgovor na ukrajinske udare na teritoriju Rusije.

“Nadamo se da je signal poslan Orešnikom shvaćen ozbiljno”

“Šaljemo signale i nadamo se da je posljednji, prije nekoliko sedmica, signal s novim sistemom naoružanja koji se zove Orešnik… shvaćen ozbiljno”, rekao je Lavrov.

Iako je inzistirao da Rusija ne želi eskalirati situaciju i želi “izbjeći svaki nesporazum” s Washingtonom i njegovim partnerima, Lavrov je upozorio da ćemo “poslati dodatne poruke ako ne donesu potrebne zaključke”.

Putin je rekao da projektil Orešnik leti 10 puta brže od zvuka i da ga protuzračna odbrana ne može presresti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nazvao je napad “posljednjim napadom ruskog ludila” i apelirao na slanje sistema protuzračne odbrane kako bi se odgovorilo na novu prijetnju.

Carlson intervjuirao Putina, nije ga pritisnuo o važnim temama

Carlson, jedan od medijski eksponiranijih pristaša novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa, intervjuirao je ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvi u februaru. Bio je to prvi Putinov intervju s nekim američkim novinarom ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Komentatori američkih medija uvelike su kritizirali Carlsonovo postupanje s Putinovim intervjuom, rekavši da je Carlson dopustio čelniku Kremlja da kontrolira razgovor i nije ga uspio pritisnuti u vezi s važnim temama kao što su optužbe za ratne zločine u Ukrajini.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Ruski patrijarh Kiril o nuklearnom oružju: Kršćani se ne boje smaka svijeta

Published

on

By

PATRIJARH Ruske pravoslavne crkve Kiril rekao je da nema potrebe raspirivati ​​strah oko nuklearnog oružja jer se kršćani ne boje smaka svijeta.

Na plenarnoj sjednici 26. Svjetskog ruskog narodnog sabora patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril I. komentirao je potencijalnu upotrebu nuklearnog oružja.

“Raspirivanje straha oko mogućih apokaliptičnih scenarija, pretjerani alarmizam i špekulacije o nuklearnom pitanju nisu korisni s duhovne točke gledišta. Neprijatelj čovječanstva pokušava posijati tjeskobu u srca ljudi jer lakše je manipulirati osobom lišenom duhovnog svijeta… Ne treba se igrati sa svim tim jer kršćani se ne boje takozvanog kraja svijeta. Čekamo Isusa, koji će doći u velikoj slavi, uništiti zlo i suditi svim narodima”, poručio je Kiril.

No, dodao je da to ne znači da trebamo sjediti skrštenih ruku.

Zahvalio ruskim znanstvenicima na razvoju oružja

“Naprotiv, naša zemaljska misija je da budemo vojnici Gospodnji, da se odupremo zlu i branimo visoke moralne ideale. To je cilj u Rusiji”, rekao je.

Kiril je zahvalio ruskim znanstvenicima na razvoju, kako ga je nazvao, “nevjerojatnog oružja”. Iako je vrhovni vjerski poglavar, moskovski patrijarh često komentira političke procese u zemlji uz podršku politike Vladimira Putina.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Lavrov direktno zaprijetio Zapadu: Napadnete li Rusiju nećete se sakriti ni preko Atlantika

Published

on

By

Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, upozorio je NATO da će Rusija odgovoriti na svaku agresivnu akciju Alijanse odgovarajućim mjerama.

“Naši protivnici ne bi trebali biti u zabludi. U slučaju agresivnih postupaka NATO-a ili njegovih članica protiv naše zemlje, poduzet ćemo adekvatne mjere u skladu sa suverenim pravom Rusije na samoodbranu, koristeći sve dostupne mjere za osiguranje naše sigurnosti, kao što je predviđeno Poveljem UN-a. Nikome neće biti omogućeno da se sakrije preko Atlantskog okeana ili Lamanša,” izjavio je Lavrov u intervjuu za Sputnjik.

Lavrov je istakao da Moskva ne može ignorisati činjenicu da NATO otvoreno pokazuje neprijateljski stav prema Rusiji. Podsjetio je da Alijansa Rusiju označava kao “najznačajniju i najdirektniju prijetnju sigurnosti”, dok njeni lideri neprestano izjavljuju da bi Rusija mogla napasti neku od članica NATO-a u narednim godinama.

Pritom je upozorio da se militarizacija Evrope ubrzava, a NATO snage tokom vježbi uvježbavaju ofanzivne operacije protiv Rusije. “Ukoliko Kijev počne koristiti zapadno oružje dugog dometa za napade na duboko rusku teritoriju, to će značiti da ne samo Ukrajina, već i zemlje NATO-a već otvoreno ratuju protiv Rusije, više ne skrivajući prisustvo ‘plaćenika’, ‘dobrovoljaca’, instruktora i drugih osoba ‘pod lažnim zastavama’,” naglasio je Lavrov.

Lavrov je također naglasio da je antiruska politika SAD-a zasnovana na unutrašnjem konsenzusu. “Antiruska i rusofobna orijentacija američke politike ima dvopartijsku podršku. Ukrajina se smatra ključnim elementom hibridnog rata protiv Rusije,” komentarisao je Lavrov, osvrćući se na budućnost odnosa dviju zemalja u kontekstu američkih predsjedničkih izbora.

Na kraju, Lavrov je izjavio da je Rusija spremna za ravnopravan dijalog sa SAD-om, ali pod jednim uvjetom. “Naš stav, kako ga je formulirao predsjednik Putin, jasan je. Spremni smo na ravnopravan dijalog ukoliko američka strana pokaže ozbiljne namjere da pregovara pošteno, uz priznavanje ruskih nacionalnih interesa i principa reciprociteta,” zaključio je ruski ministar vanjskih poslova, naglasivši važnost diplomatskih kontakata između dvije nuklearne sile.

Klix

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Srbin poginuo u Ukrajini: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla!”

Published

on

By

STRAHINJA Bjelica (30), Beograđanin koji se u Ukrajini dobrovoljno borio na strani ruskih snaga, poginuo je nedavno na ratištu, piše Blic. Mladić je rodbini često slao fotografije i snimke s ratišta. “Došli smo braniti Kosovo, ali u Ukrajini”, rekao je Strahinja na jednoj od snimki.

“Vidi bande. Idemo, radimo. Ljudi ne žele sjediti kući u miru, oni žele ići u rat”, govori 30-godišnjak u nastavku videa dok snima trojicu muškaraca u vojnoj opremi kako hodaju ispred njega.

Na drugoj snimci Beograđanin govori: “Braćo moja, kakva sam ja beba u kacigi. Kad odem tamo, kad me snajperist nacilja u glavu, napravit ću takvu facu i bit će mu žao pucati. Samo će me ozlijediti u nogu.”

Otac poginulog Srbina: Ponosan sam na tebe, sine, dao si život u borbi protiv sotone

Poslije Strahinjine smrti, njegova obitelj je objavila fotografije koje im je slao te na kojima pozira s ostalim vojnicima. Na društvenim mrežama se oglasio njegov otac Gavrilo.

“Neka ti je laka zemlja ratniče moj, neka te anđeli čuvaju kada nismo znali mi. Voli te tata”, napisao je otac u objavi na Fejsu gdje je podijelio Strahinjinu sliku.

Osim toga, njegov otac je ostavio komentar ispod jedne objave na TikToku: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla. Kao što si mi i rekao da će mi biti ponos što ćeš da se boriš protiv fašista za slobodu i krst časni. Voli te otac!” napisao je.

U Srbiji je kazneno djelo sudjelovanje u ratu u stranoj državi

U Beogradu je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na njoj se govorilo i o sudjelovanju građana Srbije u ratu.

Vlast je tada rekla da će svi građani koji se ne pridržavaju zakona biti sankcionirani, a od 2014. je sudjelovanje u ratu u stranoj državi u Srbiji kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina.

Preko 300 građana Srbije otišlo se boriti na strani Rusa, prema podacima Veleposlanstva Ukrajine iz prosinca 2018.

 

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

VIDEO Putin na poklon dobio Kur'an, pogledajte šta je s njim napravio

Published

on

By

Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je neočekivano posjetio većinski muslimansku regiju Čečenije, što je bio njegov prvi posjet tom području u 13 godina.

Posjet je izazvao veliku pažnju, pogotovo nakon što se pojavio video koji prikazuje Putina kako s poštovanjem ljubi poklonjeni Kur'an i drži ga blizu srca.

Prema međunarodnim novinskim agencijama, čečenski čelnik Ramzan Kadirov po dolasku je Putinu poželio toplu dobrodošlicu. Dvojica čelnika razgovarala su o bilateralnim odnosima s naglaskom na jačanju vojnih, trgovinskih i gospodarskih veza.

Ovaj je Putinov prvi posjet Čečeniji od 2011. Odnosi između dviju regija izuzetno su jaki, a Kadirov često spominje Putina kao bliskog prijatelja u medijskim interakcijama.

Tijekom posjeta, Putin je u pratnji Kadirova i velikog muftije Čečenije boravio u džamiji Isa Proroka u glavnom gradu Groznom.

U džamiji je ruskom predsjedniku uručeno rijetko izdanje Kur'ana, koje je poljubio iz poštovanja i držao na prsima.

Veliki muftija Čečenije također je recitirao stih iz sure Al-Anfal i osigurao njegov prijevod na ruski za Putina.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije