Connect with us

BiH

FOTO Deset zakona i otkazivanje sjednica koštali četiri miliona KM: Koliko je svaki parlamentarac naplatio u 2023. godini

Published

on

Zastupnici i delegati u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u prošloj su godini usvojili deset zakona, imali nepunih 40 inicijativa, a njihov rad koštao je oko četiri miliona KM samo za 11 mjeseci 2023. godine.

Prema podacima koje smo dobili iz bh. Parlamenta, za 11 mjeseci (decembar će biti isplaćen u januaru) na primanja državnih parlamentaraca potrošeno je više od 3,7 miliona KM. Radi se o parlamentarcima koji su zasnovali radni odnos u Parlamentu. Njihova primanja kreću se od oko 6.400 KM do oko 7.700 KM mjesečno, a obuhvataju plaću, topli obrok, paušal od 900 KM, naknade za odvojeni život, prijevoz.

Nadalje, tu ulazi i regres za godišnji odmor u iznosu od 450 KM, zatim dio parlamentaraca je dobilo od 1.000 KM do 7.000 KM za nešto što se zove obilazak izborne baze, tri su dobila jednokratnu pomoć u iznosu od 2.994 KM, a dva su ostvarila pravo na otpremnine zbog odlaska u penziju, i to Zlatko Miletić (35.607 KM) iz Za nove generacije, te Ljubica Miljanović iz SNSD-a (36.010 KM) koja se javila za riječ samo na jednoj od 23 održane sjednice Zastupničkog doma Parlamenta BiH u ovoj godini.

Poređenja radi, regres zastupnika i delegata iznosi skoro koliko i minimalna penzija u FBiH, a njihov paušal vrijedi koliko cijela plaća velikog broja radnika u realnom sektoru.

ad

Naravno, ove visoke plaće i naknade dobili su i za april kada su parlamentarci stranaka iz RS-a napustili sjednicu Zastupničkog doma koja je potom morala biti prekinuta. Primanja iz državnog budžeta državni zastupnici iz RS-a nisu odbijali ni kada su u septembru održali sastanak s kojeg su zaprijetili (još jednom) blokadom institucija Bosne i Hercegovine.

Primanja su svi dobili i za oktobar kada je otkazana sjednica Zastupničkog doma zbog “svađe” partnera iz “Trojke” (SDP, Naša stranka i NiP) i SNSD-a, stranaka koje s HDZ-om čine vlast.

Treba napomenuti da parlamentarci od aprila dobijaju veće plaće i paušale nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine povećalo osnovicu za njihov obračun.

Mimo ovih primanja bilo je i drogih troškova parlamentaraca. Na ime dnevnica, upotrebe vlastitog vozila na službenom putu i troškova za dolazak na sjednice dato je skoro 103.000 KM iz budžeta za 11 mjeseci. Najveći iznos dnevnica bio je za Denisa Zvizdića (NiP), koji je član kolegija Zastupničkog doma (oko 4.000 KM), te za zastupnicu HDZ-a Darijanu Filipović (blizu 4.000 KM) koja se na tek dvije sjednice javljala za riječ.

Također, iz budžeta je dato i skoro 188.000 KM za paušale četiri zastupnika koji nisu profesionalizirali svoj status u Parlamentu BiH, te za isplatu razlike plaća firmama u kojima su parlamentarci bili ili još jesu zaposleni.

Svi ovi podaci sabrani su iz tabela koje smo dobili na upit o primanjima svakog od pojedinog zastupnika i delegata od početka godine. U nastavku dajemo pregled primanja za svakog od zastupnika i delegata, za 11 mjeseci zbirno.

Kemal Ademović (NiP) – 64.684 KM
Darko Babalj (SDS) – 72.410 KM
Aida Baručija (Bh. inicijativa-Kasumović Fuad) – 79.507 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Zlatan Begić (DF) – 75.775 KM
Branislav Borenović (PDP) – 71.850 KM
Mladen Bosić (SDS) – 74.565 KM
Ilija Cvitanović (HDZ 1990) – 69.427 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Šefik Džaferović (SDA) – 66.771 KM
Šemsudin Dedić (SDA) – 50.230 KM
Rejhana Dervišević (SDP) – 81.920 KM
Milan Dunović (DF) – 60.392 KM
Darijana Filipović (HDZ) – 76.872 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Vlatko Glavaš (DF) – 75.287 KM
Nenad Grković (Za pravdu i red) – 71.178 KM
Jasmin Imamović (SDP) – 81.377 KM
Mia Karamehić-Abazović (NiP) – 66.597 KM
Safet Kešo (SDA) – 74.551 KM
Predrag Kožul (HDZ) – 84.491 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Milorad Kojić (SNSD) – 66.283 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Predrag Kojović (Naša stranka) – 68.912 KM
Radovan Kovačević (SNSD) – 68.912 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Saša Magazinović (SDP) – 71.042 KM
Nermin Mandra (SDA) – 73.852 KM
Slavko Matić (HDZ) – 76.133 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Amor Mašović (SDA) – 75.918 KM
Šemsudin Mehmedović (Klub SDA) – 81.033 KM
Zlatko Miletić (Za nove generacije) – 109.994 KM u šta je uključena otpremnina
Ljubica Miljanović (SNSD) – 115.998 KM u šta je uključena otpremnina
Albin Muslić (SDP) – 80.305 KM
Želimir Nešković (SDS) – 67.890 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Snježana Novaković-Bursać (SNSD) – 61.174 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Sredoje Nović (SNSD) – 79.683 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Nihad Omerović (NiP) – 78.437 KM
Mira Pekić (PDP) – 77.042 KM
Marina Pendeš (HDZ) – 84.432 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Obren Petrović (SNSD) – 83.057 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Nebojša Radmanović (SNSD) – 80.733 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Edin Ramić (SDA) – 51.787 KM
Ermina Salkičević-Dizdarević (SDP) – 64.499 KM
Džemal Smajić (Stranka za BiH) – 59.191 KM
Safet Softić (SDA) – 64.879 KM
Čedomir Stojanović (Demos) – 79.027 KM
Sanja Vulić (SNSD) – 75.115 KM
Denis Zvizdić (NiP) – 76.557 KM
Šerif Špago (SDA) – 78.001 KM
Nikola Špirić (SNSD) – 84.285 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Dženan Đonlagić (DF) – 63.132 KM
Zdenko Ćosić (HDZ) – 62.834 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Sabina Ćudić (Naša stranka) – 71.831 KM
Midhat Čaušević (SDA) – 74.013 KM
Marinko Čavara (HDZ) – 66.092 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Dragan Čović (HDZ) – 85.910 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze

U nastavku su tabele koje se, mimo ličnih primanja parlamentaraca, odnose na troškove dnevnica, dolaska na sjednice, razlike plaća…

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije