Connect with us

BiH

FOTO Deset zakona i otkazivanje sjednica koštali četiri miliona KM: Koliko je svaki parlamentarac naplatio u 2023. godini

Published

prije 4 mjeseca

on

Zastupnici i delegati u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u prošloj su godini usvojili deset zakona, imali nepunih 40 inicijativa, a njihov rad koštao je oko četiri miliona KM samo za 11 mjeseci 2023. godine.

Prema podacima koje smo dobili iz bh. Parlamenta, za 11 mjeseci (decembar će biti isplaćen u januaru) na primanja državnih parlamentaraca potrošeno je više od 3,7 miliona KM. Radi se o parlamentarcima koji su zasnovali radni odnos u Parlamentu. Njihova primanja kreću se od oko 6.400 KM do oko 7.700 KM mjesečno, a obuhvataju plaću, topli obrok, paušal od 900 KM, naknade za odvojeni život, prijevoz.

Nadalje, tu ulazi i regres za godišnji odmor u iznosu od 450 KM, zatim dio parlamentaraca je dobilo od 1.000 KM do 7.000 KM za nešto što se zove obilazak izborne baze, tri su dobila jednokratnu pomoć u iznosu od 2.994 KM, a dva su ostvarila pravo na otpremnine zbog odlaska u penziju, i to Zlatko Miletić (35.607 KM) iz Za nove generacije, te Ljubica Miljanović iz SNSD-a (36.010 KM) koja se javila za riječ samo na jednoj od 23 održane sjednice Zastupničkog doma Parlamenta BiH u ovoj godini.

Poređenja radi, regres zastupnika i delegata iznosi skoro koliko i minimalna penzija u FBiH, a njihov paušal vrijedi koliko cijela plaća velikog broja radnika u realnom sektoru.

ad

Naravno, ove visoke plaće i naknade dobili su i za april kada su parlamentarci stranaka iz RS-a napustili sjednicu Zastupničkog doma koja je potom morala biti prekinuta. Primanja iz državnog budžeta državni zastupnici iz RS-a nisu odbijali ni kada su u septembru održali sastanak s kojeg su zaprijetili (još jednom) blokadom institucija Bosne i Hercegovine.

Primanja su svi dobili i za oktobar kada je otkazana sjednica Zastupničkog doma zbog “svađe” partnera iz “Trojke” (SDP, Naša stranka i NiP) i SNSD-a, stranaka koje s HDZ-om čine vlast.

Treba napomenuti da parlamentarci od aprila dobijaju veće plaće i paušale nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine povećalo osnovicu za njihov obračun.

Mimo ovih primanja bilo je i drogih troškova parlamentaraca. Na ime dnevnica, upotrebe vlastitog vozila na službenom putu i troškova za dolazak na sjednice dato je skoro 103.000 KM iz budžeta za 11 mjeseci. Najveći iznos dnevnica bio je za Denisa Zvizdića (NiP), koji je član kolegija Zastupničkog doma (oko 4.000 KM), te za zastupnicu HDZ-a Darijanu Filipović (blizu 4.000 KM) koja se na tek dvije sjednice javljala za riječ.

Također, iz budžeta je dato i skoro 188.000 KM za paušale četiri zastupnika koji nisu profesionalizirali svoj status u Parlamentu BiH, te za isplatu razlike plaća firmama u kojima su parlamentarci bili ili još jesu zaposleni.

Svi ovi podaci sabrani su iz tabela koje smo dobili na upit o primanjima svakog od pojedinog zastupnika i delegata od početka godine. U nastavku dajemo pregled primanja za svakog od zastupnika i delegata, za 11 mjeseci zbirno.

Kemal Ademović (NiP) – 64.684 KM
Darko Babalj (SDS) – 72.410 KM
Aida Baručija (Bh. inicijativa-Kasumović Fuad) – 79.507 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Zlatan Begić (DF) – 75.775 KM
Branislav Borenović (PDP) – 71.850 KM
Mladen Bosić (SDS) – 74.565 KM
Ilija Cvitanović (HDZ 1990) – 69.427 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Šefik Džaferović (SDA) – 66.771 KM
Šemsudin Dedić (SDA) – 50.230 KM
Rejhana Dervišević (SDP) – 81.920 KM
Milan Dunović (DF) – 60.392 KM
Darijana Filipović (HDZ) – 76.872 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Vlatko Glavaš (DF) – 75.287 KM
Nenad Grković (Za pravdu i red) – 71.178 KM
Jasmin Imamović (SDP) – 81.377 KM
Mia Karamehić-Abazović (NiP) – 66.597 KM
Safet Kešo (SDA) – 74.551 KM
Predrag Kožul (HDZ) – 84.491 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Milorad Kojić (SNSD) – 66.283 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Predrag Kojović (Naša stranka) – 68.912 KM
Radovan Kovačević (SNSD) – 68.912 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Saša Magazinović (SDP) – 71.042 KM
Nermin Mandra (SDA) – 73.852 KM
Slavko Matić (HDZ) – 76.133 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Amor Mašović (SDA) – 75.918 KM
Šemsudin Mehmedović (Klub SDA) – 81.033 KM
Zlatko Miletić (Za nove generacije) – 109.994 KM u šta je uključena otpremnina
Ljubica Miljanović (SNSD) – 115.998 KM u šta je uključena otpremnina
Albin Muslić (SDP) – 80.305 KM
Želimir Nešković (SDS) – 67.890 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Snježana Novaković-Bursać (SNSD) – 61.174 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Sredoje Nović (SNSD) – 79.683 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Nihad Omerović (NiP) – 78.437 KM
Mira Pekić (PDP) – 77.042 KM
Marina Pendeš (HDZ) – 84.432 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Obren Petrović (SNSD) – 83.057 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Nebojša Radmanović (SNSD) – 80.733 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Edin Ramić (SDA) – 51.787 KM
Ermina Salkičević-Dizdarević (SDP) – 64.499 KM
Džemal Smajić (Stranka za BiH) – 59.191 KM
Safet Softić (SDA) – 64.879 KM
Čedomir Stojanović (Demos) – 79.027 KM
Sanja Vulić (SNSD) – 75.115 KM
Denis Zvizdić (NiP) – 76.557 KM
Šerif Špago (SDA) – 78.001 KM
Nikola Špirić (SNSD) – 84.285 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Dženan Đonlagić (DF) – 63.132 KM
Zdenko Ćosić (HDZ) – 62.834 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Sabina Ćudić (Naša stranka) – 71.831 KM
Midhat Čaušević (SDA) – 74.013 KM
Marinko Čavara (HDZ) – 66.092 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze
Dragan Čović (HDZ) – 85.910 KM uključujući sredstva za obilazak izborne baze

U nastavku su tabele koje se, mimo ličnih primanja parlamentaraca, odnose na troškove dnevnica, dolaska na sjednice, razlike plaća…

Faktor

Povezane teme:

BiH

Ambasador Izraela u Srbiji negirao genocid u Srebrenici: “Taj pojam rezervirati samo za najteže zločine”

Published

prije 4 sata

on

27. Aprila 2024.

By

Ambasador Izraela u Srbiji, Yahel Vilan, izjavio je danas da “Izrael nikada nije prihvatio nazivanje zločina u Srebrenici genocidom”.

Vilan je istakao da je “pogrešno koristiti termin genocid za Srebrenicu”, navodeći da takvo označavanje “stvara iskrivljenu sliku o događajima”.

“Ne tvrdim da je holokaust jedini genocid, bilo je i drugih slučajeva širom svijeta. Ali, nazivajući Srebrenicu genocidom, po mom mišljenju, umanjujemo važnost tog pojma, koji bi se trebao rezervirati samo za najteže zločine”, istao je Vilan u intervjuu za srbijansko izdanje Sputnjika.

Govoreći o predstojećem glasanju o rezoluciji o Srebrenici, ambasador je rekao da Izrael “razumije težinu pitanja”.

“Zemlje koje su više politički motivisane nego privržene historijskoj istini trebale bi razmotriti uticaj svojih odluka na region i stabilnost Bosne i Hercegovine”, naglasilo je.

Ambasador je zaključio da “politizacija ovakvih pitanja nije korisna te da bi ih trebalo rješavati na moralnom i pravnom nivou, bez miješanja politike”.

 

Nastavi čitati

BiH

Sa četničkom kokardom na glavi prijeti Bošnjacima: “Turci”, čekamo 2. maj. Ne bih vam bio u koži

Published

prije 7 sati

on

27. Aprila 2024.

By

Mladić pod imenom Aco, koji je prošle godine na društvenim mrežama vrijeđao i upućavao prijetnje bošnjačkom stanovništvu u Bijeljini, ponovo je isto uradio.

Sa četničkom kokardom na glavi poručio je “Turcima”:

“Čekamo drugi maj, Boga mi, ne bih vam bio u koži. Spremni smo, živjela Srbija”.

Podsjećamo, on je prošle godine provocirao srpskom i ruskom zastavom prolazeći kroz povratnička naselja.

“Evo Ace i u najvećem muslimanskom naselju u Bijeljini. Ne mislim na Janju nego ovaj ovdje dio gdje su sami muslimani. Ja molim da me neko napadne. Ja se okrećem naravno ko me bude napao ja mu napravim javnu dženazu. Samo bih želio da vas upozorim da Aco ima čime da se brani. Uvijek uz njega, uvijek je tu. Živjela Republika Srpska i Srbija”, kazao je tada.

Nastavi čitati

BiH

U sistemu debelo škripi: Policajci drže kafane, rade kao tjelohranitelji, mimo zakona, tako se “zalomio” slučaj Gačanin

Published

prije 10 sati

on

27. Aprila 2024.

By

Iako sve policijske agencije u imaju jedinice za profesionalne standarde koje se bave unutrašnjim funkcioniranjem institucije i provjerama svojih pripadnika, dok sigurnosne provjere rade SIPA i OSA, evidentno je da u cijelom sistemu negdje debelo škripi
Hapšenje 23 osobe u akciji kodnog naziva “Black tie 2”, a potom i puštanje na slobodu većeg broja njih sa ili bez mjera zabrane, a nakon maratonskog ročišta u Sudu Bosne i Hercegovine na kojem se moglo čuti sve i svašta, čini se samo je pokrenulo nova pitanja o funkcioniranju policijskih agencija prvenstveno u Federaciji BiH, piše Faktor.
Među uhapšenima, kao što je poznato, bila su i trojica pripadnika Federalne uprave policije – Adin Ćatić, Senad Kadić i Emir Druškić, komandant Specijalne jedinice FUP-a Mustafa Selmanović, ali i vršilac dužnosti direktora FUP-a Vahidin Munjić.
Njihov “grijeh” ogleda se u tome što su u septembru 2016. godine trojica tadašnjih pripadnika Specijalne policijske jedinice FUP-a osiguravali vođu međunarodnog narkokartela “Tito i Dino” Edina Gačanina dok je boravio u Sarajevu. Za to vrijeme koristili su odsustvo sa posla na osnovu otvorenog bolovanja.
Selmanović im je to, kako smatra Tužilaštvo, kao njihov tada direktni nadređeni, navodno omogućio, dok je Munjić propustio da protiv njih pokrene disciplinski postupak. Nakon što im je vanrednim provjerama ipak utvrđena sigurnosna smetnja i oduzet pristup tajnim podacima, Munjić je promijenio pravilnik o radnim mjestima za koja nije potreban pristup tajnim podacima kako bi i dalje mogli raditi u FUP-u.
Sudska odluka kojom je ovih pet osumnjičenih pušteno da se brani sa slobode pokazuje da tužilac (barem zasad) nije dokazao dovoljan stepen osnovane sumnje da bi im sud odredio pritvor.
Ono što je, međutim, sasvim jasno nakon svega što se moglu čuti i što je i dokumentovano tokom dosadašnjeg toka istrage je da spomenuta trojica policajaca jesu počinila težu povredu službenu dužnosti, prekršivši Zakon o policijskim službenicima FBiH, odnosno odredbe člana 107 istog zakona (Obavljanje djelatnosti koje nisu u skladu s interesima policijskoga organa ili bez prethodnog odobrenja starješine; ponašanje koje narušava ugled policijskoga organa; zloupotreba bolovanja;).
Osim toga, članom 38. Zakona o policijskim službenicima FBiH, propisano je da policijski službenik ne može obavljati nikakvu dodatnu djelatnost uz naknadu, osim uz odobrenje rukovodioca, koje po svemu sudeći nisu imali. Barem ne u pisanoj formi.
Ovim članoma zakona, kako nam je pojašnjeno iz policijskih agencija, podrazumijeva se da policijski službenik ne smije u svom vlasništvu imati, naprimjer, ni ugostiteljski objekat. Po tome je za njih dodatno otežavajuće ako su, a kako se to tvrdi na osnovu operativnih saznanja, navodno novac zarađen za usluge osiguranja narkobosa ulagali u otvaranje ugostiteljskih objekata, koje su, navodno, registrirali na imena drugih osoba.
Na spomenutom ročištu na kojem je raspravljan prijedlog Tužilaštva da im se odredi pritvor, odbrana se svojski trudila da dokaže da “niko u BiH, pa tako ni oni u to vrijeme nisu znali da je Edin Gačanin sigurnosno interesantna osoba”, te da su mislili da se radi o “biznismenu iz Dubaija”. U ovom slučaju to uopće nije ni bitno, jer bi, sudeći prema zakonskim odredbama, povredu dužnosti počinili da su u privatnom aranžmanu osiguravali bilo koga.
Kada je u pitanju ulaganje novca u otvaranje ugostiteljskih objekata, javna je tajna u Sarajevu da u glavnom gradu egzistira veći broj njih čiji su stvarni vlasnici pojedini policijski službenici, iako se formalno-pravno vode na drugim imenima.
Takve tvrdnje bez imalo uvijanja iznio je i državni delegat i nekadašnji direktor Federalne uprave policije Zlatko Miletić, koji je gostujući na N1 kazao kako “najmanje 25 policijskih službenika u Sarajevu drži ugostiteljske objekte u kojima se rasparčava droga”, kao i da to “zna pola Sarajeva”.
Iako prema Miletićevim riječima to “zna pola Sarajeva”, očigledno je da o tome nije obaviješten ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica, koji je danas saopćio kako se radi o “vrlo ozbiljnim tvrdnjama koje moraju biti detaljno provjerene”.
– MUP Kantona Sarajevo, Uprava policije, tim povodom će izvršiti adekvatne provjere ovih navoda – naveo je Katica.
Mi bismo tome dodali i: “Ako nije zastupila zastara”.
Iako sve policijske agencije u državi imaju svoje jedinice za profesionalne standarde koje se bave unutrašnjim funkcioniranjem institucije i provjerama svojih pripadnika, dok sigurnosne provjere rade SIPA i OSA, evidentno je da u cijelom sistemu negdje debelo škripi.
Svjedoci smo da se s provjerama najčešće krene tek nakon što neko od medija “provali” neku aferu ili nezakonitost.
Tako je bilo kod čuvanja Tita, tako je bilo kod izostanka sistematskih ljekarskih pregleda policajaca, tako je i s kafanama koje drže policajci…
Da ne bude zabune, ništa bolja situacija nije ni u entitetu RS, gdje je isto tako javna tajna da brojni pripadnici MUP-a u slobodno vrijeme privatno rade kao osiguranje nekih ugostiteljskih objekata.
Nastavi čitati

Najčitanije

✕