Cijene goriva na benzinskim pumpama širom svijeta vrtoglavo rastu iz dana u dan. Ovaj ekonomski val nije zaobišao ni tržište Bosne i Hercegovine i već odavno ogorčene građane.
Poskupljenje goriva implicira i veću cijenu transporta robe, a samim tim i namirnica.
Vlade zemalja pokušavaju uvesti niz mjera kako bi usporile rast cijena, te smanjile pritisak na novčanike građana. Tako su danas delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine raspravljali o prijedlogu izmjene Zakona o akcizama, odnosno, prijedlog za njihovom prvremenom ukidanju, i smanjenju stope PDV-a. Raspravljali, ali građani su se uzaludno nadali. Još će pričekati na ukidanje akciza i nižu stopu PDV-a.
Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider SNSD-a, gostujući sinoć u emisiji Telering na RTRS-u govorio je, između ostalog, i o cijenama goriva. Tom prilikom Dodik je poslao jasnu poruku građanima.
– Slušajte, nisam ja valjda jedini koji ovdje ima oči. Ali ja vidim da je veća gužva, svi su u automobilima, niko nije zaustavio svoj automobil zato što je cijena povećana s 2,30 ili 2,40 na 3,05 ili 3,20 KM. Svi voze automobile i svi se zadnji toga odriču. Ako je to toliki udar, onda se prvo ugasi motor, je li tako? Pa se ne vozi onoliko koliko se vozilo. Danas ne možete da uđete ni u jedan naš grad i izađete i niko nije pokušao da to uradi – rekao je Dodik.
Tim povodom pitali smo građane Istočnog Sarajeva i Sarajeva da li oni štede za gorivo i kako komentarišu poruku koju im je uputio lider SNSD-a.
Mitropolit zvorničko-tuzlanski, Fotije, jučer je u jednoj bijeljinskoj crkvi održao govor na praznik Oci uoči predstojećeg pravoslavnog Božića.
Dotakao se mitropolit u jednom dijelu svog govora i političkih tema pa je, između ostalog, izjavio da je bh. entitet Republika Srpska nastao na “temeljima svetosavlja i pravoslavlja i mora ostati garant jedinstva”.
Govorio je mitropolit Fotije i o “matici Srbiji” iznijevši informacije koje je “čuo ovih dana”, a odnosi se na navodno komadanje ove države.
– Pominje se navodno odvajanje Sandžaka, naše stare Raške oblasti, u neku vrstu autonomije ili pak potpuno odvajanje – samostalnost. Sa druge strane, govori se nažalost i o projektu za Srpsku Vojvodinu, koja bi trebala postati regija u okviru EU i lokomotiva koja će vući ostatak Srbije ka njenom priključenju zajednici EU. Ta ideja je izgleda probudila stare autonomaše, koji postaju sve glasniji, pa po rečima jednog uglednog profesora Beogradskog Univerziteta i oni stoje iza nemira i protesta u Beogradu. Autonomaši zagovaraju obnavljanje NDH u Vojvodini i time njeno otcepljenje od Srbije, rekao je mitropolit Fotije jučer u Bijeljini.
Istakao je da su te informacije značajne i za ljude u Republici Srpskoj.
– Moramo očuvati Republiku Srpsku, našu državu, ili kako je neki zovu, entitet. Kako god da je zvali, ona je nastala na temeljima Svetosavlja i Pravoslavlja, na temeljima Kosovskog – Lazarevog zaveta. Republika Srpska čuva naš narod, i rukovodi ga putem dobrim, putem spasenja – putem Božića. Dakle, pored jedinstva Crkve potrebna nam je i celovitost države, jer je i država garant našeg jedinstva i slobode. Neki narodi neprestano ustaju na nas Srbe i izgleda neće stati dok nas ne vide potpuno raskomadane, razjedinjene, i ne dao Bog i unište. Ali neće dati Bog, kazao je on.
Građani Bosne i Hercegovine godinama plaćaju najskuplje lijekove u regiji u odnosu na životni standard. Glavni razlozi su neuređena zakonska regulativa i jedinstvena stopa PDV-a od 17 posto. Inicijative za smanjenje ili ukidanje stope PDV-a na lijekove, Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine još nije podržao. Promet lijekova u BiH u 2023. godini iznosio je 961 milion maraka i raste iz godinu u godinu, a tržištem dominiraju strani proizvođači.
Koliko su vrtoglave cijene lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini najbolje znaju članice “Iskre”. Oboljele od karcinoma mjesečno plaćaju i do 10.000 maraka da bi preživjele.
“Ako su u pitanju inovativni lijekovi to je i do 10.000 maraka. Pacijenti se zadužuju, dižu kredite, prodaju imovinu da bi obezbijedili sebi terapiju ko ima sta da proda. Ako nema čeka se, pacijenti umiru i ne dočekaju da dodju na listu”, ističe Suzana Kekić, predsjednica Saveza žena oboljelih od raka “Iskra”.
U Agencija za lijekove BiH kažu da bi do smanjenja cijena lijekova došlo kada bi se smnajio PDV ili uvela diferencijalna maloprodajna marža čiju visinu utvrđuju entitetska ministarstva zdravlja. Za medicinska sredstva nema ograničenja marže i cijene se formiraju slobodno.
“Kad se kaže da su cijene lijekova veće u odnosu na okruženje, to se uglavnom odnosi na Srbiju. Srbija ima daleko niže cijene. Mi kad izračunamo maksimalnu veleprodajnu cijenu uzimamo Hrvatsku. Većina naših lijekova je jeftinija nego u Hrvatskoj. Moramo voditi računa da se i proizvođačima isplati i da imamo lijekova na tržištu”, navodi Tijana Spasojević-Došen iz Agencije za lijekove BiH.
Koliko košta život: Teška stvarnost onkoloških pacijenata bez pristupa citostaticima
Farmaceuti ističu da su lijekovi skuplji u Hrvatskoj i Sloveniji i da oni imaju i veće, ali stepenaste marže. Veće marže na jeftinije lijekove, a manje na skuplje lijekove.
“Marže u BiH nisu jedinstvene, već su različite po entitetima. U RS je maksimalna marža 18 odsto kada govorimo o lijekovima koji se kupuju za novac, u Federaciji BiH 25 odsto, s tim što se mora znati da je marža osnovni izvor prihoda apoteke”, kaže Zahida Binkaj iz Komore magistara farmacije Federacije BiH.
Novinar Uroš Vukić koji je istraživao tržište lijekova smatra da za izračunavanje cijene lijekova u BiH, umjesto Slovenije, Agencija za lijekove treba koristiti druge referentne zemlje sa sličnim nivom dohotka kao u BiH, kao što su Sjeverna Makedonija ili Bugarska.
“Osnovni dokument koji definiše cijenu lijekova u BiH je Pravilnik o cijenama koji BiH jedina u Evropi nije imala do 2017.godine. To je bila posljedica isključivo lobiranja farmaceutske industrije i sada kada su ga usvojili naviše pogoduje veletrgovcima lijekova u odnosu na zemlje regiona”, ističe Vukić, piše BHRT.
Za razliku od BiH, zemlje u okruženju imaju opštu i posebnu poresku stopu po kojoj se tretiraju lijekovi. Poreska stopa za lijekove u Bosni i Hercegovini je najveća u regionu, čak tri puta veća od Hrvatske i Makedonije.
Ovih dana vode se rasprave o povećanju neto minimalca na hiljadu KM, što je odluka koja je stupila na snagu od 1. januara.
Veliki broj poslodavaca, ali i nezavisnih stručnjaka i profesora, smatra da je riječ o lošoj i štetnoj odluci, naročito zbog toga što je donesena bez smanjenja opterećenja privrednika, piše BiznisInfo.ba.
S druge strane, Nedžad Paloš, vlasnik firme Robne kuće Centar u Kalesiji koja se bavi proizvodnjom i prodajom namještaja, iznio je stav da je i hiljadu KM malo. No, također je kazao da je najveći problem rad na crno, te je pozvao državu da se pozabavi time.
”Hiljadu KM je mala cifra koja je propisana za poslodavce i da skratim treba da bude 1.500 KM a i plus ono u koverti što se daje. Radnici napustite poslodavce za koje smatrate da mogu dati tu platu a neće jer imaju dosta svojih privatnih troškova oko stanova, auta, kvadova, kupljenih poslovnih prostora, vikendica, luksuznih putovanja njihove djece a i njih, i stalnih kukanja kako nemaju zarade u njihovim poslovima”, napisao je Paloš.
Dodao je da „bojaznost od sive ekonomije nije nikakva prijetnja jer ona je prisutna godinama i širi se kao pandemija“.
”Glavni krivci ovakvog stanja su državne inspekcije koje ne rade svoj posao: pustili su da ljudi rade neprijavljeni, online prodaju po svakoj petoj kući, brze pošte koje ne izdaju tačan iznos usluge na fiskalnom računu, po svim našim naseljima divljaštvo u svim privrednim granama, pojedine efendije rade privatno a narodu po džamijama drže dersove kako treba porez državi plaćati jer država je temelj i itd”, upozorio je ovaj privrednik.
Kritikujemo, dodao je, sami sebe a ljudi odlaze u inostranstvo, a vode se i dalje na birou za zapošljavanje.
”A mi i naši radnici odvajat ćemo od svoje zarade da njihove porodice mogu ostvarivati sve pogodnosti koje biro nudi. Žalosno ali istinito. Mnogi građani rade privatne poslove neprijavljeni, bez rješenja za rad, neprijavljeni su i njihovi radnici koji rade za njih. To su električari, građevinski radnici, keramičari – gdje kvadrat rada keramike iznosi 25-30km i ne mogu da plate za sebe obaveze. Zar to sve nije siva ekonomija tj. glavna nepravda koju trpe svi poslodavaci koji plaćaju obaveze firme”, ukazao je Paloš.
”Državo kad ćeš poštedjeti nas poslodavce od karcinoma koji će uskoro uništiti ovu državu. Privatnici su temelj ove države, ko ne zna porez se uzima samo od nas jer od rudnika, Elektroprivrede i drugih većih državnih kompanija nije moguće uzeti novac. Zato državo udri konja koji vuče ali uskoro i ti konji će se otrgnuti i postati divlji konji (radit će na crno). Tako narode nemojte biti robovi i raditi za mizerne plate”, zaključio je Paloš.
U novom izdanju Klix Studija, Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, i Mevludin Bektić, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, diskutovali su o odluci Vlade Federacije BiH da poveća minimalnu platu na 1.000 KM.
Odluka, koja je izazvala podijeljene reakcije, donijeta je bez detaljnih konsultacija s Ekonomsko-socijalnim vijećem.
Smailbegović: “Ishitrani potezi vlade ugrožavaju privredu”
Adnan Smailbegović naglasio je da je odluka o povećanju minimalne plate donesena ishitreno, bez adekvatnih analiza i konsultacija s ESV-om, i upozorio na dugoročne posljedice.
“Ovako ishitreni potezi mogu nas koštati deset godina ekonomskih problema. Konsultacije s ESV-om su ključne kako bi se postigao balans između interesa radnika i poslodavaca. Iako ESV nema obavezujući karakter, to je tijelo koje bi trebalo pružiti stručne temelje za odluke poput ove”, istakao je Smailbegović.
On je pojasnio da su poslodavci prošlog vikenda predložili uredbu kojom bi svaki radnik kući nosio minimalno 1.000 KM, ali uz porezno rasterećenje koje bi smanjilo bruto troškove za poslodavce. “Naš prijedlog je bio da 650 KM bude oporezivo, a ostatak neoporeziv, kako bi poslodavac izdvajao maksimalno 1.300 KM. Međutim, vlada je ignorisala te prijedloge”, dodao je.
Smailbegović je upozorio da će trenutna odluka pogoditi manje profitabilne kompanije i radnike u sektorima s niskim platama. “Privatni sektor ne može sebi priuštiti luksuz neplaćanja doprinosa, za razliku od javnog sektora. Ovo će dovesti do otpuštanja, posebno mladih radnika, žena i zaposlenih u sektorima s nižim platama”, rekao je.
Bektić: “Sindikat pozdravlja odluku, ali traži održivost”
Mevludin Bektić je s druge strane pozdravio odluku vlade kao korak ka zaštiti radnika, ali je upozorio na nedostatak strategije i komunikacije sa socijalnim partnerima.
“Sindikat od 2020. godine zagovara povećanje minimalne plate na 750 KM uz dodatke, što bi činilo ukupno 1.000 KM. Međutim, dosadašnje vlade nisu imale sluha za naše prijedloge. Ova odluka je, iako zakasnela, važan korak, ali mora biti održiva”, kazao je Bektić.
Bektić je istakao da je sindikat primarno fokusiran na zaštitu prava radnika, ali i na očuvanje radnih mjesta. “Naša odgovornost je da se borimo za prava radnika. Razumijemo ekonomsku situaciju, ali nećemo prihvatiti da se teret prebacuje isključivo na radnike. Vlada mora rasteretiti privredu i naći balans”, dodao je.
Ko snosi teret doprinosa?
Jedna od ključnih tema razgovora bila je struktura doprinosa u Federaciji BiH, koja je među najvišima u regiji. Smailbegović je objasnio da poslodavci trenutno izdvajaju 41% na bruto platu, što dodatno otežava poslovanje.
“Najveći dio doprinosa odlazi za PIO, zdravstvo, osiguranje od nezaposlenosti, prirodne nesreće, vodne naknade i invalidske naknade, a na to se dodaje porez na dohodak. Poslodavac za radnika koji kući nosi 1.000 KM mora izdvojiti čak 1.700 KM. To nije održivo”, upozorio je Smailbegović.
Bektić je priznao da su doprinosi visoki, ali je naglasio da je povećanje plata neminovno.
“Minimalna plata od 1.000 KM je neophodna kako bi radnici mogli živjeti dostojanstveno. Vlada sada mora osmisliti mjere koje će rasteretiti poslodavce i osigurati održivost ove odluke”, rekao je.
Inflacija i rast cijena – ko će platiti ceh?
Smailbegović je posebno naglasio da će odluka o povećanju minimalne plate pokrenuti inflatornu spiralu koja će dodatno opteretiti radnike.
“Konzum je već najavio povećanje cijena hljeba za 21%. Ulazne cijene rastu, a s njima će rasti i marže. Sve će to platiti radnici kroz veće troškove života”, rekao je.
Bektić je priznao da će inflacija biti izazov, ali je naglasio da je tržište rada ključni faktor.
“Minimalna plata diktira rast svih plata. Ako ne podignemo minimalnu platu, radnici će i dalje biti pod pritiskom. Sada je na vladi da pronađe balans i spriječi negativne posljedice”, rekao je Bektić.
Smailbegović je upozorio na problem velikog javnog sektora koji, kako kaže, “privatni sektor ne može nahraniti”.
“Ovo povećanje će dodatno opteretiti kompanije koje već sada teško posluju. Ne možemo imati situaciju gdje radnici u privatnom sektoru finansiraju ogromni javni aparat”, rekao je.
Bektić je dodao da će odluka o povećanju minimalne plate imati domino efekt na kolektivne ugovore i plate u javnom sektoru. “Sada će se otvarati pitanje povećanja plata i u javnom sektoru, što će dodatno povećati budžetske troškove. Vlada mora osmisliti strategiju kako bi se očuvali fondovi PIO i zdravstva”, kazao je.
Balans između radnika i privrede
Oba sagovornika su se složila da je ključni zadatak vlade u narednom periodu pronaći održiv model povećanja plata uz fiskalne reforme i rasterećenje privrede.
“Pozdravljamo odluku vlade, ali ona mora biti dio šire strategije. Bez toga će radnici, poslodavci i privreda biti na gubitku”, zaključio je Bektić.
Smailbegović je apelovao na vladu da preispita svoju odluku i uključi struku u donošenje rješenja. “Radnik mora dobiti više, ali ne nauštrb opstanka kompanija. Trebamo optimalno rješenje koje će zadovoljiti sve strane”, rekao je na kraju.
Ovaj duel u Klix Studiju možete pogledati i direktno na našem YouTube kanalu.
U narednim danima osjetno zatopljenje uz južinu. Snijeg će se u mnogim krajevima ubrzano otapati ali zimska skijaška sezona nije ugrožena obzirom da južina neće predugo potrajati.
“Već od danas, osjetnije od sutra (06.12.) priliv toplijeg vazduha sa zapada. Temperature u porastu uz postepeno jačanje južnog i jugozapadnog vjetra koji će na planinama imati olujne udare. U nižim krajevima ne toliko jak.
Prisustvo vjetra ce u velikoj mjeri uticati i na kretanje temperatura tokom dana. U područjima sa njegovom prisutnošću temperature u plusu, osjetnije u nižim područjima, lokalno do 17°C. Noćne temperature takođe u zavisnosti od vjetra. Uz feniranje juga u plusu, po kotlinama bez vjetra nešto hladnije noći ali ne tako hladne kao ranijih dana.
Vrijeme ne u potpunosti stabilno obzirom da će uz južinu pristizati i vlažan nestabilan vazduh donoseći naoblaku i najprije Hercegovini lokalno kišu.
Zahlađenje uz povratak temperatura u okvire prosjeka, te uz mogućnost novih snježnih padavina ukazuje se u periodu nakon 10. januara”, objavili su iz meteorološke stanice BHMeteo.
Plan Narodne skupštine RS je da nabavi dva automobila vrijednosti 249 hiljada maraka. Treba li predsjedniku entitetske skupštine Nenadu Stevandiću automobil vrijedan skoro 190 hiljada maraka?
Nabavka novih i održavanje postojećih vozila entitetska skupština će ove godine da plati 350 hiljada maraka, piše Federalna.ba.
Procijenjena vrijednost nabavke vozila 249.000 KM.
Procijenjena vrijednost nabavke guma 30.000 KM.
Procijenjena vrijednost pranja vozila 17.000 KM.
Procijenjena vrijednost osiguranja vozila od automobilske odgovornosti 42.000 KM.
U opoziciji nisu iznenađeni najnovijim planom javnih nabavki u skupštini. Sarkastični su kada je potreba za novim vozilima u pitanju.
– Mislim da je vrijeme Nenadu Stevandiću da promijeni ona dva Audija, ipak su malo ostarila, 2020. su godište, tako da mislim da predsjednik treba da se vozi u najnovijem nekom modelu – kaže Đorđe Vučinić, poslanik Liste za pravdu i red u NSRS-u.
U PDP-u napominju da, kada ja riječ o javnim nabavkama, u BiH nemamo ništa novo i da u tom segmentu sve ide glatko i bez problema. Za sve drugo postoje političke blokade i nemogućnost dogovora, osim kada se troši budžetski novac za nosioce funkcija.
– Jedino što funkcioniše su javne nabavke i trošenje javnog novca. To je to jedna u moru kupovina luksuznih limuzina po nevjerovatno visokim cijenama i tu nikad nije bio zastoj i blokada i tu sve ide kao po loju. To je sasvim jedna uobičajena činjenica u ovom turobnom društvu. To je nabavka koja je vjerovatno unaprijed planirana i zna se ko će biti prodavac – kaže Branislav Borenović, član Glavnog odbora PDP-a.
Plan javnih nabavki ne mora definitivno da znači da će kupovina novih skupštinskih službenih vozila biti i realizovana. Sudeći po dosadašnjoj praksi to bi, međutim, bilo iznenađenje.
You must be logged in to post a comment Login