Connect with us

BiH

Granica BiH na istoku: Srbija predlaže razmjenu državne teritorije kako bi prikrila dugovanja

Published

on

Nakon što je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović ponovno fokus javnosti stavio na pitanje razgraničenja BiH i Srbije, donosimo pregled događanja u vezi sa demarkacijom dvije države.

Iz kabineta Bećirovića saopćeno je da Predsjedništvo BiH treba razmatrati i izvještaj Državne komisije za granicu BiH sa prijedlogom konkretnih zaključaka.

Vijeće ministara i Državna komisija za granicu BiH trebali bi Predsjedništvu dostaviti Izvještaj o dosadašnjim pregovorima u vezi sa razgraničenjem BiH i Srbije te prijedlog mjera sa ciljem intenziviranja aktivnosti kako bi se mogao zaključiti ugovor o državnoj granici.

Granični sporovi BiH i Srbije u suštini se svode na probleme razgraničenja na rijeci Drini.

Srbija je ranije tražila “korekciju” granične linije koji podrazumijevaju uzajamnu “razmjenu teritorije” kako bi se državne granice bolje prilagodile potrebama lokalnog stanovništva.

Granične linije moguće je podvrgnuti korekciji, ali najviše do 200 metara od linija na kartama.

Ono što je Srbija tražila, jeste da se takva linija povuče na četiri tačke državne granice BiH, kod hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta, dakle koritom rijeke Drine, selo Šrpci u općini Rudo, željeznička pruga Beograd – Bar u dužini od 12 kilometara kroz teritoriji BiH, sela Međurečje i Sastavci između općina Pribroj (Srbija) i Rudo (BiH).

Radi se o ukupnoj površini od 45 kvadratnih kilometara.

U bh. zakonodavstvu ne postoji termin “razmjena teritorija” što znači da bi se procedura za takvo nešto sastojala od zaključivanja međunarodnih sporazuma.

Opasnosti i mogućnosti

Rijeka Drina vodeni je resurs BiH i Srbije graničnom linijom koja bi išla sredinom te rijeke, a budući da hidrocentrale koriste i kopnene i vodene resurse obje države, korist od njih trenutno ima isključivo Srbija.

Veliki problem za Srbiju jeste i plaćanje naknada za potopljeno zemljište u bh. općinama/gradovima Bratunac, Srebrenica, Višegrad, Rogatica i Zvornik.

Po predratnim sporazumima, Elektroprivreda Srbije je dužna plaćati naknade tim općinama na godišnjem nivou što do sada predstavlja dug u visini od nekoliko milijardi KM.

Prema nekim procjenama, općina Višegrad godišnje bi trebala dobiti oko minimalno 500.000 KM od Srbije, Srebrenica 350.000 KM, Rogatica 150.000 KM, a Zvornik čak 1,2 miliona KM.

Vlasti u Srbiji to ne plaćaju niti žele da se o tome priča već dominantno insistiraju na famoznoj “razmjeni” teritorije upravo kako bi izbjegli plaćanje naknada sa kamatama.

Mandat Državne komisije za granicu BiH

Komisija za granicu BiH djeluje pri Ministarstvu civilnih poslova BiH. Mandat njenih članova je tri godine, a oni su posljednji put imenovani 2020. godine. Odluku o imenovanju članova komisije donosi Vijeće ministara.

U slučaju Srbije, posljednja sjednica diplomatske komisije dvije države održana je 2010. godine.

Svi članovi države komisije žele razgovarati o granicama, ali je pitanje granice sa Srbijom osim ekonomskim obojeno i političkim spektrom boja koje BiH žele markirati kako njima odgovara.

Iz komisije su pisali inicijative i pisma namjere, a to je jedino rezultiralo dolaskom delegacije srbijanske komisije u Sarajevo kada se trebala odrediti tromeđna tačka granice Srbije, Crne Gore i BiH.

No, postoji zapisnik, iako ga niko ne prezentira javnosti gdje je srbijanska strana priznala granice po principu zatečenog stanja na dan uzajamnog priznanja BiH i Savezne Republike Jugoslavije iz zaključaka Badinterove komisije.

Badinterova komisija je osnovana Konferencijom o bivšoj Jugoslaviji u Hagu 1991. godine. Njena arbitraža ima snagu međunarodne presude.

Na osmoj sjednici Međudržavne diplomatske komisije za državnu granicu između bivše Savezne Republike Jugoslavije i BiH održanoj u Banjoj Luci 24. maja 2002. godine su se usaglasili principi za eventualnu primjenu principa “kilometar za kilometar”.

Ono što bi državne komisije dalje trebale uraditi, jeste formirati stručne grupe koje će ići na teren i raditi demarkaciju.

Šta je navedeno u prijedlogu Ugovora o državnoj granici

Ugovor koji se nalazi na portalu Ekonsultacije državnih institucija, a koji bi trebale potpisati BiH i Srbija ističe kako su se dvije države kao ugovorne strane dogovorile o vertikalno zamišljenoj ravni koja odvaja površnu zemlje, zračni prostor i prostor ispod zemlje.

Posebno je istaknuto pitanje državne granice na plovnoj rijeci Savi, gdje se državna granica proseže linijom najvećih dubina, ali rijeka Drina nije posebno izdvojena.

Dvije države bi potpisale i da neće dozvoliti bilo kakvu gradnju u širini od dva metra sa obje strane granične linije, osim onih koji već postoje i onih oko kojih se postigne dogovor.

Podsjetimo da je sa principa “kilometar za kilometar”, predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predložio 2017. godine rješenje za razmjenu teritorije po principu “metar za metar”.

Demarkacija stoljetnih namjera

Pitanje konačnog utvrđivanja državne granice Bosne i Hercegovine i Srbije izazovno je u mnogim dimenzijama. Naime, osim što bi Srbija našoj zemlji morala platiti stotine miliona KM zbog korištenja hidropotencijala rijeke Drine koji je teritorijalna voda BiH, politička dimenzija se ipak nameće kao dominantna.

Srbijansko vodstvo i vladajuća struktura u bh. entitetu Republika Srpska nužno nemaju interesa u tome da im rijeka Drina bude granica zbog velikonacionalnih snova o megadržavi našeg istočnog susjeda, piše Klix.

Osim toga, to bi bila još jedna potvrda RS-u da nije država i da samo Parlament BiH i državno Predsjedništvo mogu odlučivati o granicama.

Time pitanje demarkacije državnih granica predstavlja kompleksnu temu koju bez postojanja volje da se završi sa snovima o BiH kakvom je vide političke snage koje često negiraju njeno postojanje nije moguće lako riješiti, kao ni bez zauzimanja čvrstog državničkog stava o tome da se BiH nema namjeru odreći novca koji joj Srbija duguje.

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije